Gradonačelniče, riješite problem dvorca Drašković

Ovo zdanje je prodano zagrebačkoj obitelji, ali je zapušteno i oko njega se legu zmije otrovnice. Za potpuni interes domaćih gostiju i turista za Rečicu i Luku Pokupsku treba obnoviti to vrlo bogato povijesno djelo

Autor: Josip Mayer

Poštovani gospodine gradonačelniče Karlovca Damire Mandiću,

obraćam se na Vas s molbom i željom da se problem o dvorca Janka Draškovića u Rečici po riješi u ovim teškim pandemijskim vremenima ipak na zajedničko dobro.

S Rečicom sam povezan od rođenja. S 12 godina postao sam najmlađi njezin vatrogasac. Živio sam u njoj sve dok s nepunih 16 godina nisam morao otići trbuhom za kruhom u iseljeništvo, slično kao i svi drugi moji sunarodnjaci i Rečičaki. Inače, Rečicu i Luku Pokupsku posjećujem najmanje jednom do dva puta godišnje. U svibnju 2016 godine ugostio sam u svojemu domu u Novom Vinodolskom Kulturno-umjetničko društvo “Rečica”. Kasnije, u 18 sati, nastupali su na folklornim predstavama zajedno s KUD “Ilija Dorčić” iz Novog Vinodolskog, pod već poznatim dugogodišnjim naslovom „More i ravnica“. Iste godine za Vusikovanje, povodom tradicionalnog proštenja u Rečici, na blagdan svetog Ivana Krstitelja uzvratio sam posjet Rečici, mom rodnom selu. Eto, ukratko, bilo je toga svega lijepoga sjećanja za ponoviti i više puta.

Posebno sam se interesirao za događanja vezano za sudbinu dvorca Janka Draškovića. Pratio sam tu situaciju iz raznih medija još od 2011. godine. Prave informacije, međutim, nisu više dostupne. Kao što Vam je poznato, radi se o napuštenom, a kasnije navodno i prodanom objektu u kojem sam i sam nekada polazio u osnovnu školu. Rado bih znao kome je, kada i po kojoj cijeni i uvjetima prodan dvorac Draškovića u Rečici kraj Karlovca. Navodno je prodan jednoj zagrebačkoj obitelji po nevjerojatno niskoj sumi. Poznato mi je i to kroz medije, da je dotičnoj obitelji otežan daljnji dobitak kredita. Što god da jest, osobno smatram da od toga nitko nema valjane koristi jer dvorac propada, a od obnove nema ni traga.

Ovo opasno zdanje u kojemu i oko kojega se legu zmije otrovnice bilo bi potrebno poduprijeti željeznim skelama i uporima kako bi bila pristupna gostima i turistima za ogledavanje. Ako ne, zgradu je potrebno cijelu ograditi da nitko nema pristupa. Park bi dobro bilo sav očistiti i osloboditi od šume raznog grmlja i raslinja te postaviti klupe i stolove kako bi gosti, turisti i njihovi vodiči mogli u budućnosti u debelom hladu jasenova i žalosnih vrba uživati razmišljajući o povijesnim bogatim činjenicama u lijepoj prirodi oko dvorca grofa Draškovića.

Inače bih Vas htio usput na nešto upozoriti. Ne znam koliko ste puta prošetali cijelom Rečicom i Lukom Pokupskom. Koliko je meni poznato, u Rečici i Luki Pokupskoj postoji slično zaraštenih u šikaru i grmlje negdje oko 24 kuće oko kojih se također legu zmije otrovnice. Najviše su to kuće naših iseljenika koje se ne mogu legalizirati radi problematične, hrvatske “šume” papirologije.

Da se to sredi, Rečica i Luka Pokupska imale bi što pokazati gostima i turistima.

Zalažem se za zaštitu ovog kulturnog spomenika smještenog u lijepom prirodnom okolišu, šumama u kojima su moguća i lovišta, oranicama, poljima, ravnicama u blizini Kupe. Tu su i stare drvene hiže i čardaci. Ovdje bi se moglo naći i niz mogućnosti za razvoj seoskog obiteljskog malog i srednjeg gospodarstva što bi bio turistički probitak za ovaj kraj. U svakom slučaju, Draškovićev dvorac svjedoči o jednom nadasve zanimljivom lokalitetu koji bi obnovom zapuštene baštine zacijelo postao ponovo privlačan i za one koji nisu rođeni u njemu. Vjerujem da bi jedna zajednička inicijativa mogla dati plodove. Za takvu obnovu inspiracija bi mogla biti već odavno postojeća Etno-galerija “Žunac” koja je sačuvala baštinu upravo u drvenom čardaku u narodnom i folklornom smislu.

Tu je izgrađena i žitna lađa kao dugo očekivana kruna projekta “Žitni put Kupa – Sava” financiranog iz europskog IPA programa prekogranične suradnje Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Uz veliku brzinu Save i rast vodostaja Kupe, ova plovidba predstavlja izazov za sve članove tima. Nakon više od stoljeća, žitna lađa opet može ploviti Karlovcem te podsjeća na zlatno doba ovoga grada. “Uz Slatkovodni akvarij Karlovac, vjerujemo da će lađa, kao nova i jedinstvena turistička atrakcija, obilježiti već i ovu turističku sezonu u Karlovcu i šire”, kaže predsjednica Zvona uz Kupu Jasmina Cvetković.

Vezano na sve te turističke mogućnosti, prije tri godine otvoren je i turistički centar pod nazivom „Korablja“. Na tom otvorenju sam osobno bio pozvan i prisutan. Zaključio sam da za potpuni interes domaćih gostiju i turista za Rečicu i Luku Pokupsku treba obnoviti vrlo bogato povijesno djelo – sam dvorac i okoliš oko dvorca. Eto to i ništa drugo uzroci su mojega dobrohotnog i dobronamjernog pisma.

Svima želim jednako dobro, srcem vezan uz svoje rečičke sunarodnjake, selo Rečicu, Luku Pokupsku i sam Karlovac.

S poštovanjem i iskrenim pozdravom,

Josip-Josef Mayer