Goran za mlade pjesnike Tomislavu Augustinčiću

"Autor je rukopisu pristupio kao cjelini čiji je kontinuitet naglašen izostavljanjem naslova pojedinačnih pjesama koje se katkad izravno dovezuju jedne na druge, djelujući poput ulomaka i varijacija jednoga traumatskoga polja. I ovaj pjesnik tako daje svoj prilog tendenciji koja je česta naročito u mlađoj poeziji – ustrojiti knjigu kao koncept, a ne kao zbirku manje-više autonomnih pjesama. Augustinčićev je koncept pritom i stilski i tematski intrigantan, pa i misaono ambiciozan", ocijenila je komisija Goranova proljeća

Autor: Marin Bakić

Tomislav Augustinčić dobitnik je najprestižnije hrvatske pjesničke nagrade za mlade autore, Gorana za mlade pjesnike, objavilo je Goranovo proljeće.

Da se nagrada uruči 28-godišnjem Karlovčaninu, školovanom etnologu i antropologu, odlučila je komisija u sastavu Miroslav Kirin, Branislav Oblučar i Martina Vidaić. Njegov rukopis “Ipak, zora” proglašen je najboljim od 47 pristiglih. Pohvaljeni su rukopisi Patrika Gregureca i Marije Skočibušić, također karlovačke pjesnikinje.

“‘Ovdje neće biti čuda, samo pozoran rad’ – ponovivši u dvjema pjesmama ovu tvrdnju, Augustinčić u svojem pobjedničkom rukopisu kao da upućuje na proces koji je doveo do teksta koji čitamo. Doista, jedna od ključnih osobina ovoga rukopisa i jest metodičnost koja je evidentno rezultat promišljenog pjesničkoga rada, ali i istančanog senzibiliteta. Vidljivo je to i na razini kompozicije knjige i na razini lirskoga stila odnosno teme. Augustinčić je rukopisu pristupio kao cjelini čiji je kontinuitet naglašen izostavljanjem naslova pojedinačnih pjesama koje se katkad izravno dovezuju jedne na druge, djelujući poput ulomaka i varijacija jednoga traumatskoga polja. I ovaj pjesnik tako daje svoj prilog tendenciji koja je česta naročito u mlađoj poeziji – ustrojiti knjigu kao koncept, a ne kao zbirku manje-više autonomnih pjesama. Augustinčićev je koncept pritom i stilski i tematski intrigantan, pa i misaono ambiciozan – čita se gotovo kao daleki odjek ili suvremena transformacija danas nam dalekog ‘pojmovnog pjesništva’ 1960-ih, i to prije svega u smislu ozbiljnosti pristupa, zahtjeva za intelektualnom strogošću poezije te gradnjom elastičnih sprega između konkretnog motiva i apstraktnih refleksija”, stoji u ocjeni komisije.