Otvorena izložba “Ples s ludilom. Sputana kći Joyce”

„Ne zna se mnogo da je James Joyce živio neko vrijeme u Hrvatskoj, u Puli. Ne samo što je irski, nego je i europski pisac. Srce mu je u Europi i piše za čitavo čovječanstvo. Ova izložba je posveta njegovoj kćeri Luciji. Bila je također vrlo kreativna. Nije možda dosegla zaslužene visine u karijeri. Možda je njezina priča zanimljiva feministička tema, da se vidi kako ju je u svoje vrijeme društvo tretiralo. Drago mi je da se ova izložba postavlja diljem Hrvatske i što učimo o Joyceu i njegovoj obitelji“, kaže Olive Hempenstall, veleposlanica Republike Irske

Autor: Marin Bakić

„To što je James Joyce europski pisac razlog je da ga proučavamo. Iako je bio dablinski pisac, bio je pisac o svakom čovjeku. Postavili smo 18 panela koliko ima i poglavlja romana ‘Uliks’. Jedan panel odgovara jednoj epizodi tog ponajboljeg romana u povijesti književnosti“, kaže Igor Jurilj, autor izložbe „Ples s ludilom. Sputana kći Joyce“ koja je u ponedjeljak otvorena u Izložbenom salonu „Ljudevit Šestić“ u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu u organizaciji festivala Bloomsday Croatia koji se od 2012. godine održava u Puli u spomen na Joycea.

Izložba je samo posredno o čuvenom irskom piscu, preko priče o njegovoj kćerki Luciji.

  • Nazvana je po svetoj Luciji, zaštitnici slijepih i slabovidnih, a istovremeno je bila razroka, što će prodrmati njezino samopouzdanje. Dok se u Parizu nastojala ostvariti kao umjetnica, shvatila je da ima najviše afiniteta ka plesu. Majka ju je u tome sputavala, a otac je bio opsjednut svojom slavom. Majka ju je mrzila i preferirala sina Georga. Zbog neostvarenja, problema s vlastitom percepcijom postala je buntovna. U svojim potragama da se ostvari nije mogla odabrati svoj smjer – kaže Jurilj.

„Upoznavala se s oblicima plesa kao terapijom, a kasnije je nastavila suradnju s Margaret Morris i Raymondom Duncanom“, nastavlja.

  • Lucia je kasnije pokrenula svoj posao s vlastitom plesačkom skupinom. Osvajala je mnoge nagrade. Očarala je publiku izvedbom, kostimografijom i glazbom. Oko 1930-ih godina je počela pokazivati duševne probleme. Iskušala je različite terapije. Carl Gustav Jung ju je liječio pet mjeseci da bi shvatio da nema dijagnozu, nego da je samo nemirna. Ono što su nazivali nemirom je nakon Jamesove smrti presudilo sa četiri desetljeća sanatorija. Majka ju nije nijednom posjetila, a brat samo jednom – dodaje Jurilj.

„Ne zna se mnogo da je Joyce živio neko vrijeme u Hrvatskoj, u Puli. Ne samo što je irski, nego je i europski pisac. Srce mu je u Europi i piše za čitavo čovječanstvo. Ova izložba je posveta njegovoj kćeri Luciji. Bila je također vrlo kreativna. Nije možda dosegla zaslužene visine u karijeri. Možda je njezina priča zanimljiva feministička tema, da se vidi kako ju je u svoje vrijeme društvo tretiralo. Drago mi je da se ova izložba postavlja diljem Hrvatske i što učimo o Joyceu i njegovoj obitelji“, kaže Olive Hempenstall, veleposlanica Republike Irske, koja je otvorila izložbu.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije