Do 27. prosinca otvorena izložba “Sinergija različitih poetika”

Skupa izlažu dugogodišnji suradnici Zimske likovne kolonije Milivoj Svoboda i Nedeljko Tintor

Autor: Marin Bakić

„Gledam svoju sliku slapa na Slunjčici. Pred sobom imate čovjeka koji je prošao kroz dugu. Kako je slap padao sunce je sijalo i stvarala se magla od kapljica. Tada sam se okupao u dugi. Vezan sam jako za Karlovac ne samo zato što imam tu školskog kolegu, Andriju Borovčeka. Moj otac je bio učitelj, moj djed je bio učitelj… To kroz krv mora proći. Kćerka mi je također prosvjetni radnik. Da nje nije bilo, teško da bih došao ovdje jer sam uvelike prošao 80 godina života, no ne žalim se. Najsretniji sam jer je uoči našeg okupljanja počeo snijeg padati – poručio je u četvrtak u Galeriji Zilik na otvaranju izložbe „Sinergija različitih poetika“ slikar Milivoj Svoboda.

Slikar Nedeljko Tintor, koji na toj izložbi skupa do 27. prosinca izlaže sa Svobodom, prisjetio se karlovačke anegdote vezane uz Svobodu i snijeg.

  • Milivoj je na jednoj Zimskoj likovnoj koloniji poslao po snijeg da mu se donese pa, kada se otopi, da s njime radi akvarele – to se inače i radi – no snijeg je bio zamazan i ispalo je sve prljavo – prisjeća se Tintor.

Obojica desetljećima surađuju s karlovačkom likovnom kolonijom.

  • Ovo izložba naših dugogodišnjih i dragih prijatelja koji već 20 godina svake godine neumorno dolaze na Zimsku likovnu koloniju i rade neumorno s našom djecom. Svoboda dođe svake godine s nekom novom idejom. Zaslužan je za predivne zahvalnice koje dijelimo likovnim umjetnicima i djeci koja sudjeluju na Ziliku. Tintor svake godine radi portrete djece i s njima stvara nešto novo čemu se djeca vesele – kaže Nataša Horvat, ravnateljica Dječjeg doma „Vladimir Nazor“ koji organizira Zilik.

„Osjetili smo potrebu da im se zahvalimo na nesebičnom i entuzijastičnom radu“, kaže kustosica Sonja Švec Španjol, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica umjetničkog savjeta Zilika.

  • Osim što ih dijeli desetak godina razlike u dobi, obojica su rođena u malim mjestima blizu Garešnice, odnosno Daruvara, na samo 30 kilometara udaljenosti. Obojica su završila pedagošku akademiju u klasi Mladena Veže i provela radni vijek predajući likovnu kulturu u osnovnim školama. Obojica su dobila titulu „zaslužni pedagog Hrvatske“ i surađivali sa Stankom Špoljarićem, nekadašnjim voditeljem Zilika – veli S. Švec Španjol.

„Obojica imaju izuzetno bogate opuse i bio je izazov izabrati radove koji bi ih predstavljali“, dodaje.

  • Svoboda je poznat po akvarelnoj tehnici, zadivljujućim zimama koje su vrlo poetične i hrabrim ljubičastim i rozim tonovima čime utjelovljuje poetiku prirode. Osim klasičnih pejsaža slika i urbane vedute i spomenike. Tintor je posvećen pejsažima koje slika uljima na kartonu, ali donosimo i izbor njegovih radova iz ciklusa „Razgovor s umjetnicima. Obojica rade u sebi svojstvenom i prepoznatljivom stilu. Spajaju ih pejsaži i ljubav prema prirodi, ali i ističu njihove raznolikosti – kaže S. Švec Španjol.

Svoboda je rođen 1932. godine kod Garešnice. Gimnaziju je završio u Bjelovaru, a potom studij na Visokoj pedagoškoj školi. Radni vijek je proveo u osnovnoj školi u Rapskoj ulici u Zagrebu. Od 1981. do 1999. godine član je likovne udruge „Grupa ’69“. Sudjelovao je na likovnim kolonijama u Italiji, Dječjem selu Lekenik, Virovitici, Samoboru, Karlovcu i Lipiku. Izlagao je na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Sudjelovao je na Hrvatskom trijenalu akvarela u Slavonskom Brodu i Karlovcu 1998., 2001. i 2004. godine.

Tintor je rođen 1942. godine u selu Koreničani Osnovnu školu pohađa u Grubišnom Polju i Daruvaru. Pedagošku akademiju je završio 1965. godine, a 1970. godine je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Raula Goldonija. Kao stipendist francuske vlade 1973. godine pohađa École des Beaux-Arts plastiques – Paris I, što je dio Sorbonne. Radni vijek je proveo kao nastavnik likovne kulture u osnovnoj i srednjoj školi te kao mentor na Učiteljskoj akademiji i ALU. Bavio se i scenografijom te surađivao s amaterskim kazalištem u Selcima na Braču, pa sa Studentskim satiričkim glumištem u Zagrebu, Centrom za kulturu Susedgrad i Glazbenim atelijerom Angelus i kazalištem Komedija.

Sudjelovao je na mnogim likovnim kolonijama te izlagao na više od 70 samostalnih izložbi i 150 skupnih u zemlji i izvan nje.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije