S ulagačem se nisam sreo niti jednom niti hoću jer čuvam proceduru i odbacujem insinuacije za pogodovanje. Mislim da sam kao gradonačelnik dobio mnogo batina zbog nepogodovanja privatnom investitoru – odgovara Damir Mandić, nositelj karlovačke izvršne vlasti, na pitanje zašto predlaže, temeljem zahtjeva investitora tvrtke Mešić COM, izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana po kojemu se ukida obvezno raspisivanje natječaja za izgradnju nebodera u Nazorovoj ulici, odnosno čime ga je ulagač uvjerio da je to ispravno.
„Zajednički su nam interesi potencijali razvoja. Htio bih da prijedlog izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana bude usuglašen prije sjednice Gradskog vijeća na kojemu će se odlučivati o njegovom usvajanju. Neslaganje ne smije biti prepreka otvorenom razgovoru“, poručuje Mandić.
Nitko od predstavnika ulagača nije bio prisutan na javnom izlaganju prijedloga izmjena Generalnog urbanističkog plana u Velikoj vijećnici Grada Karlovca u srijedu, ali je zato bio arhitekt Davor Mateković čiji je projektantski ured izradio Proarh izradio idejnu studiju nebodera u Nazorovoj koji bi izmijenjenom GUP-u mogao dosezati 80 metara visine, odnosno 22 kata.
- Treba napraviti stambeno-poslovni kompleks i urediti javni prostor, a moralo se prilagoditi isplativosti gradnje. Riječ je o vrlo potentnom i ozbiljnom investitoru koji je sposoban brzo ostvariti investiciju. Naš novi neboder, kojeg smo nazvali Novi Miljokaz, bi kompletirao povijesni potez te ulice i mogao bi predstavljati začetak novog osmišljavanja prostora te potaknuti daljnji razvoj. Promet stavljamo u garažu, a parcelu u javnu uporabu. Gradili bismo dvije etaže podzemne garaže jer ulagač želi izbjeći podzemne vode – objašnjava Mateković.
„Predviđene su četiri stambene jedinice po katu, osim pri vrhu kada se broj stanova smanjuje, odnosno njihova veličina uvećava. Ako se prije 40 godina gradilo 15 katova, zašto ne bismo danas mogli 20? Na tom prospektu se mogu graditi i više zgrade“, pojašnjava.
- Umjesto urbanističko-arhitektonskog natječaja izradit će se urbanistički plan uređenja. Valja planirati izgradnju nebodera kao novog repera u prostoru te ponuditi vrstan i prepoznatljiv identitet. UPU-om treba posebnu pažnju posvetiti oblikovanju pročelja nebodera te rekonstrukciji i uređenju trga s dva pješačka pothodnika i platoa, zadržati smjer povijesne komunikacije u Nazorovoj te svojom postavkom neboder treba pratiti pravac građevina. UPU-om treba utvrditi i obvezu osiguravanja broja podzemnih garažnih mjesta kao i planirati prostor visoke urbane kvalitete te sadržaje stambene, javne, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene. Prostorno-plansko rješenje treba temeljiti na prometnoj analizi koja će obuhvatiti i okolni sjeverni prostor između Mačekove i Prilaza Većeslava Holjevca – kaže odgovorna voditeljica izrade izmjena i dopuna GUP-a Vlatka Borota iz Zavoda za prostorno uređenje Karlovačke županije, kojemu je Grad Karlovac taj posao vrijednosti 50.000 kuna povjerio.
„Ulagač želi odabrati svog arhitekta. U vrlo malo slučajeva se natječajem dobiva najbolje arhitektonsko-urbanističko rješenje. Renomirani arhitekti se u pravilu ne javljaju na natječaje. Ulagač zna kakav projekt želi i od kojeg projektantskog ureda. Ako Grad želi, može financirati raspisivanje javnog natječaja“, dodaje Mateković.
- Iznenađuje me stav da natječaj nije primjeren. Većina vrsnih arhitektonskih djela u Hrvatskoj nastala je upravo raspisivanjem natječaja. Važno je da se stanovništvo suživi s takvom građevinom na toj lokaciji. Propisivanje UPU-a tamo je igra i mazanje očiju. UPU se za jednu česticu ne radi – napominje arhitektica Tatjana Basar, predsjednica Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac.
„Ulaskom u kapitalizam sukob između privatnog i javnog interesa se manifestira kod nas na najgore moguće načine. Radi se ono što je s moralnog i estetskog stanovišta nedopustivo“, kaže njezin kolega Nebojša Lalić.
- Ako ulagač već nema izgrađene estetske i moralne kriterije, treba ih propisati prostorni plan, a javni natječaj ionako ne isključuje investitora iz odlučivanja. Protivim se izmjenama i tražim da se izbace iz prijedloga prostornog plana – veli Lalić.
„Karlovac slabi u obrani javnog interesa“, drži sociolog Vladimir Lay.
- Privatni kapital je jači od prostornog plana. Umjesto da zadrži principe, Grad mijenja GUP. Nije istina da se na natječaje svojim radovima ne javljaju stručnjaci od formata. Uostalom, u urbanizmu ne valja djelovati tako da se udovolji svakom zahtjevu. Što ako budemo zbog dvotračne pruge morali dignuti brzu cestu na vijadukte? Razmišljajmo dugoročno – upozorava nezavisni gradski vijećnik Davor Petračić.
„Molim da nas ne tretira kao bogece koji moraju biti sretni što će ulagač doći i unaprijediti nas svojim neboderom. Zašto se ne pojavi na raspravi umjesto da nas se podcjenjuje“, poručuje Ana Matan iz Političke platforme „Možemo“.
- Izjava projektanta o natječajima je vrlo opasna u vrijeme kada je ta metoda pod velikim pritiskom i želi ih se ukinuti. I sam gospodin Mateković je pobijedio na nizu natječaja – podsjeća arhitekt Luka Lipšinić.
Proarh je, između ostalog, pobijedio i na natječaju za poslovni kompleks u zagrebačkoj Strojarskoj ulici.
- Odluka da se radi takav reper pada u vodu iz konceptualnih razloga. Podržavam izgradnju vertikala no njihova pozicija mora proizlaziti iz šire studije. Možda je primjerenije da se takav objekt realizira na drugoj lokaciji – predlaže arhitekt Luka Krmpotić.
„Pozivam gospodina Matakovića da doprinese razvijanju instituta arhitektonsko-urbanističkih natječaja. PUP se radi da se dio gradskog zemljišta što bezbolnije proda privatniku“, ističe arhitektica Brankica Petrović, koordinatorica izrade važećeg GUP-a.
Gradonačelnik ističe da se ne protivi natječajima, što dokazuje i činjenicom da je za prostor vojarne Luščić raspisan međunarodni. Obveza raspisivanja natječaja ostaje i za prostor nekadašnjeg Hotela „Korana“ iako je ulagač Lana commerce tražio suprotno.
- Za ukidanje obveze provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja za rekonstrukciju i zamjenu građevine Hotela „Korana“ tijekom izrade nacrta prijedloga plana prikupljeni ulazni podaci nisu bili dovoljni da se isti ukine tim više što se radi o iznimno vrijednom prostoru Karlovca čije je čuvanje i optimalno planiranje važno za održivi razvoj – kaže V. Borota.
