Mario Furač: S Jelićem smo bili dogovorili izmjenu GUP-a

"Dogovoreno je sa županom i uklanjanje obveze raspisivanja urbanističko-arhitektonskog natječaja za lokaciju nekadašnjeg Hotela 'Korana'", kaže glavni projektant Lana Korane

Autor: Marin Bakić

Karlovački župan, prije toga gradonačelnik Karlovca, Damir Jelić nam je obećao izmjenu Generalnog urbanističkog plana i uklanjanje obveznog natječaja. Kada smo napravili idejni projekt htjeli smo napraviti odstupanje kako ne bismo morali ponovno autoricu Đurđicu Lipovšćak koristiti da ne napravimo nešto nakaradno. Jelić je rekao da će ukinuti obvezu izrade natječaja. U tom smislu smo već korigirali hotel i nastojali smo uklopiti izvedeno koliko-toliko u novi projekt – svjedoči Mario Furač iz dugoreške tvrtke Ingrad koji kao glavni projektant potpisuje zdanje nastalo nakon rušenja Hotela „Korana“ i ovih dana u javnosti sporan protupoplavni zid kojeg je Lana commerce namjeravala, a i dalje namjerava izgraditi na lijevoj obali Korane u Karlovcu.

Sudjelovao je s predstavnikom ulagača Mariom Frkonjom, koordinatoricom izrade Generalnog urbanističkog plana Brankicom Petrović i gradonačelnikom Damirom Mandićem na tribini o izgradnji zida koju je u četvrtak u Knjižnici za mlade organizirala Građanska inicijativa „Spasimo Koranu“.

Ovom izjavom je potkrijepio tvrdnje vlasnika Lana commercea Nikole Hanžela dane nedavno RTL televiziji o tome da su političke strukture u Karlovcu obećale ulagaču izgradnju drugog dijela hotela i protupoplavnog zida mimo urbanističko-arhitektonskog natječaja kojega propisuje GUP. Gradonačelnik i župan su demantirali već da su davali bilo kakva obećanja te vrste.

  • Prema svim investitorima moramo imati isti stav. Ne prihvaćam priče da je netko nekome nešto obećao. Dovedimo razinu razgovora na pitanje zakona i odgovornosti. Pravna sigurnost, propisi i odgovornost – to se odnosi na sve – ponavlja Mandić koji se ispričava uvrijeđenima njegovim dopisom od 4. lipnja kada je nizao optužbe za nemoral, neprofesionalnost, narušavanje investicijske klime i ostalo.

U tom je dopisu najavio i pokretanje stegovnog postupka protiv Furača kojega je označio kao glavnog krivca za nastali „cirkus“. Furač pak otkriva da je nakon tog istupa gradonačelniku poslao pomirljiv e-mail. „Dan prije toga je gospodin Jelić bio kod investitora i sve se promijenilo u jednom danu. Sačekajmo kratko vrijeme, vidjet ćemo kako će to sve završiti“, kaže.

  • Gradonačelnik je u pravu kada kaže da se s njime nije razgovaralo. Imam sve zapisano. Kada smo započeli proces ništa nismo radili bez gradskih i županijskih službi – tražili smo savjete i ideje. Međutim, upozorenje da projekt zida nije u skladu s prostornim planom došlo je kada je bilo prekasno. Informaciju da je zid protivan prostornom planu dobili smo kada smo dobili sve suglasnosti – napominje Furač, ali i dodaje da izgradnja hotela u gabaritima starog nije protivna GUP-u.

„Ovo što se danas događa događalo se i 2013. i 2014. godine kada su upućivane primjedbe na gradnju hotela. To je bilo apsolvirano. Stalno se zamaramo iznoseći u javnost nebitan članak 159. Generalnog urbanističkog plana. Nitko nije prostorni plan tumačio kako se danas tumači kada smo u ožujku od Grada Karlovca tražili uvjete za gradnju. Zatražili smo tada informaciju koje suglasnosti javnopravnih tijela treba zatražiti. U međuvremenu smo prikupili sedam potvrda. Dakle, Grad, a vjerujem i župan, od početka znaju sve vezano za izgradnju zida. Ništa nismo skrivali, dapače – pitali smo smijemo li zid uopće raditi, kaže Furač.

  • Svrha zida je zaštititi budući bazen od plavljenja. Saznali smo i da Hrvatske vode planiraju za tri ili četiri godine napraviti sličnu zaštitu od poplava, pa nam je čak sugerirano da se strpimo do tada. Međutim, žuri nam se s projektom. Izgradnja takvog zida stoji milijun kuna i ulagaču zasigurno ne pada na pamet da se odlučuje za nepotreban zahvat, a potreban je i jer nam je iz Grada stigla pametna sugestija da izradimo podzemnu garažu. Napravili smo projekt i dobili potvrde Grada Karlovca, Županije karlovačke i drugih javnopravnih tijela, a najvažniji je ona Hrvatskih voda. Ta nam je državna tvrtka odobrila položaj zida koji ide uz među. Bez suradnje s Gradom nismo mogli to ostvariti do kraja – kaže Furač.

„Predložili smo jedinici lokalne samouprave partnerski odnos i gradska referentica nas je zamolila da napravimo idejno rješenje čitave šetnice, u čiju bi izradu uložio Grad jer je na gradskom zemljištu“, nastavlja Furač.

  • Zid gradimo na zemljištu ulagača i štitimo njegovu parcelu. Taj zid ne povređuje interese i prava građana. Imam osjećaj da su stručna lica zavela inicijativu, da su pojedini članovi Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac doveli u zabludu laike, da priječimo kontakt s Koranom i kupalištem, a istina je da bi se prostor uredio nabolje – šetnica bi se povisila za metar, a zid bismo mogli do te mjere smanjiti da se ne bi niti primijetio – ističe Furač.

„I dalje ne mogu pokazati cjeloviti projekt s obzirom da je u fazi dorade jer smo izgubili Grad kao partnera i imam osjećaj da neće ispoštovati dogovor. Referenti su odradili posao korektno. Pod pritiskom inicijative su se uplašili, a taj pritisak ne ide izravno iz GI nego dolazi od građevinske inspektorice Vlatke Božić-Trivanović koja je naložila da ne smijemo graditi po pravilniku o jednostavnim građevinama, nego po građevinskoj dozvoli. Stoga smo povukli zahtjev po jednom postupku i započeli drugi“, pojašnjava glavni projektant.

„Kako je moguće da Grad obećaje ulagaču i projektantu izmjene GUP-a i da neka referentica s ulagačem dogovara izradu šetnica“, pita se Ivana Francisković Olrom, predsjednica Pana, društva za zaštitu okoliša.

  • Grad nikome ništa nije obećao – uzvraća gradonačelnik, dok ga glavni projektant nadopunjuje: „Točno, niste Vi ništa obećali“.

„Grad je sukladno proceduri obavijestio da zid nije usklađen GUP-u tek nakon što je inspekcija to utvrdila“, kaže Mandić.

Demantira projektanticu Hotela „Korana“ iz 1979. godine Đurđicu Lipovšćak koja je RTL televiziji kazala da ulagač nije poštovao u bilo kojem pogledu njezino autorsko djelo i pravo.

  • Imamo mnogo odobrenja autorice Hotela „Korana“. Kada smo vidjeli da su porasla prava autora morali smo koristiti usluge Đ. Lipovšćak. Ono što je sad urađeno uradila je ona, a nismo uradili moj sin Fabio i ja – ona je njemu diktirala što treba raditi. To što je RTL-u kazala ne treba uzimati zdravo-za-gotovo. Dobili smo uporabnu dozvolu. Za gradnje sam zbog njezinog predomišljanja morao srušiti dio terase, mijenja mišljenje od petka do ponedjeljka… Napravili smo projekt, tražili javnopravna tijela potvrde o položaju zida, pročitali smo prostorni plan, vidjeli da je zid potreba za zaštitu gradilišta… Nitko o tome sada ne razmišlja, nego gledate njegovu estetsku stranu. Velika većina onih koji su vidjeli slike urađene temeljem idejnog rješenja se pita čemu pobuna kada kupače ništa ne priječi do Korane – tvrdi Furač.

„Građevinska dozvola dozvoljava obnovu cijelog hotela i diletacije A uz napomenu da se za drugu fazu napravi dopuna glavnog projekta. Dopunu glavnog projekta nemamo. Ni meni se taj zid ne sviđa, ali nije protuzakonit kako je kazao župan, a vidjet ćemo kako će se tumačiti prostorni plan. Ne tumači prostorni plan na autoričin način, ali ona ga niti ne tumači, nego Grad“, dodaje Furač.

  • Svatko realan zna da se gradilište mora zaštititi i da se bilo kakva investicija ne može ostvariti u neizvjesnosti. Namjera da se izgradi projekt postoji – kaže Frkonja.

„Za novi hotel je napravljen idejni projekt. Dobili smo obećanje da će se do listopada GUP mijenjati i da će se moći napraviti malo moderniji i drugačiji hotel. GUP ne određuje da se tamo mora raspisati arhitektonsko-urbanistički natječaj, osim ako ulagač odluči graditi hotel u nekadašnjim gabaritima. Prva faza je ulazak u projekt i urađena je. Druga faza slijedi kada ulagač prikupi novac“, pojašnjava Furač.

S njegovim se tvrdnjama ne slaže B. Petrović.

  • Jedno od načela prostornog plana je očuvanje povijesne slike, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda vizura. Ako nekome nije jasno što to znači u ovoj situaciji, žao mi je. Zgrada slatkovodnog akvarija i muzeja rijeka je građena bez 200 metara dugačkog i dva i pol metra visokog zida. Načelo kaže da valja očuvati sklad između izgrađenog i neizgrađenog prostora. Urbanističko-arhitektonski natječaj nije potrebno provesti, ako se hotel obnavlja i/ili rekonstruira u postojećim gabaritima bez nadogradnji i dogradnji – kaže B. Petrović.

„Raspisivanje urbanističko-arhitektonskog natječaja nije zakonska obveza nego odluka političkog tijela jer takva lokacija zaslužuje reprezentativan hotel. Natječaj je pitanje struke. Ovo sve moramo promatrati iz perspektive investicijske klime. Predložio sam da Grad plati raspisivanje natječaja. To je alat koji može zaštiti prostor, grad, građane i ulagača“, smatra gradonačelnik.

  • Jedno je pitanje struke, a drugo pitanje prostora kao javnog dobra – kontrola nad njihovom uporabom je pravo građana, a gradska vlast je servis građana. Dakle, Grad i ulagač bi trebali imati više sluha za ono što građani osjećaju javnim dobrom. Ima li Lana commerce ikakvu PR službu? Moj je dojam da nemaju ništa osim interesnog odnosa s vlastima. Neka se investitor potrudi da javnost više sazna o njegovim planovima – kritizira sociolog Vladimir Lay.

Može se napraviti kosina umjesto zida, no tada ostaje premalo prostora, a moramo napraviti bazen ispod nivoa visoke vode koji bi dva puta godišnje bio pun koranskog blata. Da imamo mjesta, napravili bismo nasip. O svemu smo razgovarali u siječnju s Hrvatskim vodama. Sada smo požurili da sljedeće godine budemo spremni kako nam voda ne bi odnijela građevinski materijal“, dodaje Furač i kaže da postoji 11 idejnih projekata novog hotela.

  • Je li netko vidio te idejne projekte? Bavim se 40 godina arhitekturom i urbanizmom. Izjava da je zid jednostavna građevina u skladu s prostornim planom je teže kazneno djelo. Ovo nije livada u Šišljaviću. Zakon o prostornom uređenju je temeljen na Ustavu i kaže da pojedinačni interes ne smije štetiti javnom interesu. Javnost je pokazala što je interes na toj lokaciji – ističe B. Petrović.

„Jedini način da Grad štiti javno dobro i da bude servis građanima je da poštuje propise, a u suprotnom imamo Divlji zapad“, kaže Mandić.

Propisi su jasni. Grad se mora držati onoga što sve obvezuje. Od početka smo konzistentni, a o arhitektonsko-urbanističkom natječaju kao alatu struka se i dalje nije usuglasila. Izmjenama GUP-a neće se izbaciti odredba o obvezi raspisivanja natječaja na Korani zbog vrijednosti prostora. Za prostor u Nazorovoj ulici se zalažem za urbanistički plan uređenja i da natječaj nije potreban – veli Mandić.

„Natječaj je političko pitanje jer s onime što će se dogoditi na Korani možda će odrediti i izbore“, upozorava arhitekt Vladimir Petrović.

Glavni projektant se oštro protivi drugom zahtjevu GI „Spasimo Koranu“ po kojemu bi Grad Karlovac na jedinstvenom mrežnom mjestu trebao pregledno objaviti svu dokumentaciju vezanu lokaciju nekadašnjeg Hotela „Korana“ od njegove kupnje i uklanjanja do danas.

  • Neću dozvoliti da se objavi sva dokumentacija. Kada se svi projekti tako objave, objavit će se i taj. To bi se pretvorilo u cirkus. Stručna osoba može pogledati projekt kada god hoće, a javnost ne može jer smo svi otišli daleko u krivom smjeru – kaže Furač.

„Mjesto na kojem treba biti hotel i na kojem je projektiran zid je najvrjednije mjesto u Karlovcu i to je mjesto za vrhunsku arhitekturu. Ono što je prikazano na panou nije arhitektura koju Karlovac zaslužuje – ti arhitekti nisu dozreli“, smatra umirovljeni sveučilišni profesor i arhitekt Boris Morsan.

  • Urbanističko-arhitektonski natječaji su kompromitirani jer su uglavnom namješteni. Pametni gradovi rade studije – pronađu najbolje arhitekte, podijele zadatke pa se to ocjenjuje i predstavlja javnosti, a gradi se kada studije dozore – dodaje Morsan.

„Izdana građevinska dozvola je upitna i može se osporiti. Hrvatska komora arhitekata i Hrvatska komora građevinskih inženjera utvrđuju sklad projekata s prostornim planovima. Građevinska inspekcija utvrđuje gradi li se u skladu s projektom. Odgovornost projektanta je apsolutna. Može se propitati valjanost stare građevinske dozvole. Ako projekt nije u skladu sa zakonom, moguće je da se dozvola poništi. Teže je pitanje može li se u tom slučaju rušiti jer je država ovjerila dozvolu i država možebitno rušenje mora platiti“, kaže B. Petrović.

  • Naša stručna odgovornost je definirana, a Grada Karlovca kao tijela vlasti je odgovornost za učinkovitost prostornog uređenja – napominje B. Petrović.

„Izgradnja zida nikada nije bila upitna. Vidjet ćemo kako dalje“, odgovara zaključno Frkonja na pitanje hoće li ulagač odustati od izgradnje zida.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije