Hrvatski sabor je prilikom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost smanjio stopu PDV-a na brojne prehrambene namirnice i pelene na 13 posto, a na silikonske implantate za grudi i kino ulaznice na pet posto. Stopa od pet posto se primjenjuje na osnovne životne potrepštine. Dakle, Hrvatski sabor smatra da su kino ulaznice i silikonski implantati za grudi osnovne životne potrepštine, a higijenski ulošci i tamponi koje žene moraju kupiti svaki mjesec nisu. Stoga se na njih još uvijek plaća porez od 25 posto u Hrvatskoj. Međutim, u Europskoj uniji je pokrenuta lavina pozitivnih promjena po tom pitanju.
Svoju prvu menstruaciju žene dobiju između 10 i 13 godine života. Mjesečno krvare do menopauze koja obično nastupa u pedesetima godina života. Zahvaljujući toj neizbježnoj fiziološkoj pojavi jedinstvenoj za žene, nameće se jednako tako neizbježan trošak. Za vrijeme mjesečnog krvarenja prosječna Hrvatica potroši jedno veliko pakiranje tampona koje košta približno 45 kuna za 32 komada. Od tih 45 kuna na PDV otpada devet kuna, odnosno 108 kuna na godišnjoj razini. Kad se tom iznosu pribroje analgetici bez kojih neke žene ne mogu normalno funkcionirati za vrijeme menstruacije, ispada da država profitira od menstruacija.
Neke države svijeta su još davno ukinule tampon tax. Budući da je jako puno osoba emigriralo u Irsku, važno je napomenuti da je u Irskoj takav porez nepostojeći jer oduvijek smatraju da žene ne bi smjele biti oporezivane samo zato što su žene. Ekvivalent ovakvom trošku u muškom svijetu jednostavno ne postoji. Drugim riječima, ne postoji proizvod koji kupuju samo muškarci i da nemaju izbora žele li ga kupiti ili ne.
Do promjena koje se zadnjih nekoliko godina događaju u Europskoj uniji zaslužna je britanska studentica Laura Coryton koja je 2015. godine pokrenula online peticu naziva Stop Taxing Periods te je u vrlo kratkom roku prikupila više od 320 tisuća potpisa. To je rezultiralo smanjenjem stope PDV-a na ženske higijenske potrepštine u Velikoj Britaniji s dotadašnjih 17,5 posto na minimalnih pet posto jer EU ne priznaje institut nulte stope poreza.
Europska komisija, svjesna brojnih manjkavosti postojeće Direktive o PDV-u, u listopadu 2015. objavila je da će predstavljanje inicijative o izmjenama stopa PDV-a biti jedno od ključnih područja njezinog djelovanja u narednoj godini. Te manjkavosti su se uglavnom odnosile na nejednakosti oporezivanja žena i muškaraca u Europskoj uniji. Rezultat toga je VAT Action Plan koji bi trebao donijeti niz izmjena u postojećoj Direktivi, a u siječnju 2018. u Europskom parlamentu je izglasan i konačni prijedlog izmjene Direktive iz 2006. Međutim, da bi izmjene stupile na snagu, potrebno je izglasavanje amandmana u Vijeću Europe koje trenutno ima pune ruke posla s Brexitom pa je neizvjesno kad će se to dogoditi.
Europski je parlament na plenarnoj sjednici u Strasbourgu velikom većinom glasova prihvatio dva izvješća koja se bave aspektima rodne ravnopravnosti, Izvješće o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu te Izvješće o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u. Usvajanjem tih izvješća Europski parlament naglašava važnost rodne ravnopravnosti za pravilno funkcioniranje institucija te poziva države članice da prilagode vlastite sustave oporezivanja, primjerice u oporezivanju higijenskih proizvoda, kako bi doprinijele smanjenju rodnih razlika.
Istaknuto je kako se obrasci potrošnje žena razlikuju od obrazaca potrošnje muškaraca jer žene kupuju više higijenskih proizvoda i proizvoda za poboljšanje zdravlja, obrazovanja i prehrane. Navedeno, u kombinaciji s nižim dohotkom žena, dovodi do toga da žene snose veći teret prilikom oporezivanja, upozorava izvješće.
Izvješćem se poziva države članice da uvedu izuzeća od oporezivanja, snižene stope i nulte stope poreza na ženske higijenske proizvode te ostale “proizvode i usluge s pozitivnim društvenim, zdravstvenim i okolišnim učincima”. U EU je trajan problem kupovanja ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine (Period poverty). Zbog toga Izvješće poziva sve države članice da ukinu takozvani „porez na njegu i tampone”, iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u i primijene izuzeće ili stopu PDV-a od nula posto na te osnovne proizvode; priznaje da bi smanjenje cijene zbog izuzeća od PDV-a na te proizvode bilo nemjerljivo korisno za mlade žene; podržava korake poduzete u cilju promicanja raširene dostupnosti sanitarnih potrepština i potiče države članice da predvide dodatne zalihe ženskih higijenskih potrepština u određenim (javnim) prostorima kao što su škole, sveučilišta i prihvatilišta za beskućnike, kao i za žene s niskim primanjima, u cilju potpunog iskorjenjivanja nemogućnosti kupnje ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine u javnim WC-ima diljem EU-a.
Da smanjenje poreza na ženske higijenske potrepštine i/ili njihova besplatna dostupnost za ranjive skupine nikako nisu drugorazredno pitanje, a ni presedan, portal srednja.hr je pokušao ukazati inicijativom da se svim učenicama i studenticama u Hrvatskoj, omoguće besplatni ulošci i tamponi. Upravo to su prošle godine učinile vlasti u Škotskoj, ali i stotine škola u Ujedinjenom Kraljevstvu i fakultetu u Sjedinjenim Državama. S druge strane Kanada, Australija i Irska imaju nultu stopu PDV-a na ženske higijenske proizvode.
Kroz Direktivu o PDV-u te rezoluciju o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja (usvojenom u Europskom parlamentu 15. siječnja 2019. s 313 glasova ZA, 276 PROTIV i 88 suzdržanih; svakako valja spomenuti da su Marijana Petir, Ivana Maletić i Željana Zovko glasale protiv) državama između ostaloga daju neobvezujuće preporuke za smanjenjem ili ukidanjem poreza na higijenske potrepštine za žene.
Od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, njih troje nije glasalo (Ivan Jakovčić, Dubravka Šuica i Ivica Tolić), Ruža Tomašić bila je suzdržana, a usvajanju ove rezolucije usprotivile su se Željana Zovko, Ivana Maletić te Marijana Petir, inače članica odbora za ženska prava i jednakost spolova. S druge strane, za usvajanje teksta koji ide u korist svim sadašnjim i budućim građankama Hrvatske glasala su tri muškarca, Tonino Picula, Jozo Radoš i Davor Škrlec, kao i Biljana Borzan, koja je istaknula i ogroman problem takozvanog menstrualnog siromaštva s kojim se bori ogroman broj žena diljem svijeta.
