Mjesnu samoupravu u Karlovcu treba ukinuti ili reorganizirati – smatra nezavisni vijećnik Davor Petračić nakon rasprave na tu temu u sklopu programa Nezavisne liste „Naš Karlovac“ koji se održava svakog prvog i trećeg četvrtka u Knjižnici za mlade.
Ovoga puta rasprava se na „Gradskoj razgovaraonici“, kako je taj program nazvan, vodila povodom skorašnjih mjesnih izbora.
- Mjesni odbori i gradske četvrti kao oblik mjesne samouprave ne moraju postojati jer nisu propisani kao obvezni prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi, a na području Karlovca je 12 gradskih četvrti i 24 mjesnih odbora s po 11 odnosno sedam članova, što znači da taj sustav sadrži točno tri stotine vijećnika – kaže Petračić.
Krešimir Vrhovski, koji je djelovao kao jedan od vijećnika u Vijeću Gradske četvrti Mostanje kaže da mjesna samouprava u Karlovcu služi isključivo kao politički inkubator za stranačku vojsku.
- To su mjesta gdje se pilići liježu pa najjači idu dalje – slikovito kaže Vrhovski.
„Mjesni izbori su nebitni jer ništa ne odlučuju, to je samo vježba vojske Hrvatske demokratske zajednice“, podcrtava Petračić.
- Svim strankama osim HDZ-u je problem prikupiti kandidate za izbore u tijela mjesne samouprave. Nezavisna lista „Naš Karlovac“ je odlučila ne sudjelovati na tim izborima, nego samo na onima za Gradsko vijeće i gradonačelnika pa po pobjedi reformirati mjesnu samoupravu – kaže Petračić.
„Najveći paradoks je što Turanj prema prostornom planu nije obuhvaćen Generalnim urbanističkim planom, kao niti Mala Švarča – ne smatraju se, dakle, gradskim tkivom – dok za mjesne izbore Turanj predstavlja gradsku četvrt, a Mala Švarča mjesni odbor“, nastavlja Petračić.
- Ovako organizirana mjesna samouprava nema nikakve svrhe niti koristi i predstavlja samo nepotrebni trošak jer Grad nije na njih prenio niti jednu svoju ovlast, a vijećnici gradskih četvrti i mjesnih odbora nemaju nikakvog utjecaja na odluke u Gradu Karlovcu i nisu izloženi vidljivosti javnosti – ističe Petračić.
„Ako ih nećemo ukidati, vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora treba reorganizirati na način da se okrupne u maksimalno sedam do deset – umjesto sadašnjih 36 – mjesnih odbora i gradskih četvrti, a predsjednike Vijeća MO i GČ treba obavezati za prisustvovanje sjednicama Gradskog vijeća uz mogućnost sudjelovanja u radu, osim u glasovanju“, predlaže Petračić.
- Na taj način vijećnici vijeća MO i GČ dobili bi na važnosti, prepoznatljivosti i mogli bi se javno boriti za dobrobit sredine iz koje su birani. Zbog marginaliziranog statusa GČ i MO te neprepoznatljivosti njihovih vijećnika birači nemaju osjećaj važnosti takvih izbora te je zbog toga i odaziv na takve izbore izuzetno mali, odnosno tako mali da je upitna i mjesnih legitimnost izbora – napominje Petračić.
