Djeca do dvije godine ne bi uopće trebala provoditi vrijeme ispred ekrana, dok djeca predškolske dobi maksimalno sat vremena dnevno, savjetuje Američka pedijatrijska akademija. Roditelji bi trebali zajednički provoditi vrijeme pred ekranom s djecom kako bi im pomogli razumjeti ono što vide i primijeniti na svijet oko sebe. Ovo su samo neke od poruka koje se mogle čuti na jučerašnjem predavanju liječnika Igora Salopeka iz Integrativnog centra mentalnog zdravlja.
Predavanje naziva „Utjecaj digitalnih tehnologija na dječji mozak – alarm za uzbunu” održano je u Ilirskoj dvorani gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ u srijedu, i to u sklopu 18. Tjedna mozga koje Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organiziraju od 11. do 17. ožujka 2019. godine u Hrvatskoj. Tjedan mozga podržava i Kampanja „I ja želim čitati“.
- Kao što je izum kotača donio brojne koristi u naše živote, isto tako donio je i neke negativne učinke. Glavni negativni učinak je taj da smo se prestali kretati i tako umrtvili svoje mišiće. Isto vrijedi i s digitalnim tehnologijama. Pretjeranom upotrebom smanjujemo naše kognitivne sposobnosti – kaže Salopek.
Tinejdžeri u prosjeku provedu devet sati dnevno ispred raznih digitalnih uređaja, uključujući televizor, mobilne uređaje, kompjutore i tablete. Prosječni korisnik mobitela svoj telefon pogleda i dodirne preko 2600 puta dnevno. Još dramatičniji podaci su za one najmlađe. S prvim rođendanom uz ekran vrijeme provodi 40 posto djece, s dvije godine taj broj se penje na 79 posto, a sa četiri godine ekrane koriste gotovo sva djeca, njih 97 posto.
Danas mladi pate od rapidnog pada mogućnosti da se koncentriraju. Salopek i sam tvrdi da se nekoć mogao udubiti u čitanje Ane Karenjine u toj mjeri da je 200 stranica pročitao u jednom dahu. Danas, kao i većina nas, nakon jedne stranice ima potrebu pogledati mobitel.
- Multitasking ili rad na više stvari istovremeno, klikanje od stranice do stranice, odvlači djeci pažnju, i remeti fokusiranje. Što više vremena provode surfajući i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. Prema nekim istraživanjima, ovisnosti o tehnologiji kao izvoru ključnih informacija za posljedicu donosi disfunkciju kratkoročnog pamćenja ili digitalnu demenciju. Riječ demencija označava oslabljene mentalne funkcije koje ukazuje na široki spektar simptoma od utjecaja na sjećanja preko komunikacije, poremećaja pažnje i rasuđivanja do vizualne percepcije među ostalim kognitivnim funkcijama – ističe Salopek.
“Istraživanja su pokazala da uređaji poput mobitela, tableta ili laptopa djeluju na prednji korteks mozga, koji kontrolira izvršno funkcioniranje, uključujući i kontrolu impulsa, na potpuno isti način kao i droga. Tehnologija je toliko hiper-stimulirajuća da podiže količinu dopamina, neurotransmitera koji djeluje tako da se osjećamo dobro. Primjerice, svako pregledavanje notifikacije na Facebooku kod nas ima isti utjecaj kao kada otvaramo rođendanski poklon. I taj osjećaj ugode želimo stalno ponavljati”, dodaje Salopek,
Tvrdi da je i sam ovisnik o digitalnim tehnologijama.
- Kada sam shvatio da sam zaboravio mobitel ponijeti u Zagreb, skoro sam pao u delirij – priznaje.
Isto tako, vrlo brzo shvatimo da nakon početnog šoka, dan proveden bez digitalnih tehnologija je vrlo kvalitetno proveden dan. Ovisnost o digitalnim tehnologijama je nova ovisnost i posljedice koje ona ostavlja na ljudsku psihu, ali i tijelo tek se otkrivaju.
- Jednom kada osoba pređe u potpunu digitalnu ovisnost, potrebna mu je detoksikacija, i to potpuna – bez računala, smartfona i tableta – napominje Salopek koji je s publikom podijelio još nekoliko savjeta za očuvanje mentalnog zdravlja poput razgovora s djecom o digitalnim tehnologijama, redovitog bavljenja fizičkom aktivnošću te poticanja čitanja i učenja.
