Otpad je prilika za razvoj. Hoćemo li ju propustiti

Cjenik Čistoće može se ocijeniti protuustavnim i diskriminirajućim jer se ista usluga naplaćuje različito ovisno o tome koliki je broj ukućana bez obzira na činjenicu da svatko od nas prosječno stvori jednako otpada - oko kilu otpada dnevno. Cjenik je naročito nepravedan prema samcima koji žive u obiteljskim kućama jer oni plaćaju najvišu cijenu usluge – 54,15 kuna mjesečno za razliku od četveročlane obitelji gdje svaki član plaća mjesečno 14,75 kuna, dakle trećinu cijene

Autor: Davor Petračić

Na četvrtoj gradskoj razgovaraonici koja je održana 7. ožujka u Knjižnici za mlade bila je na redu zanimljiva tema o gospodarenju otpadom.

Na razgovaraonici je uz živu diskusiju iznesena i strategija u gospodarenju otpadom Nezavisne liste „Naš Karlovac“ uz analizu sadašnjeg stanja.

Zaključci su sljedeći:

  • Cjenik Čistoće može se ocijeniti protuustavnim i diskriminirajućim jer se ista usluga naplaćuje različito ovisno o tome koliki je broj ukućana bez obzira na činjenicu da svatko od nas prosječno stvori jednako otpada – oko kilu otpada dnevno. Cjenik je naročito nepravedan prema samcima koji žive u obiteljskim kućama jer oni plaćaju najvišu cijenu usluge – 54,15 kuna mjesečno za razliku od četveročlane obitelji gdje svaki član plaća mjesečno 14,75 kuna, dakle trećinu cijene.

Cjenik je naročito diskriminirajući prema tvrtkama koje za istu količinu smeća (120 litara uz četiri odvoza mjesečno) trebaju platiti čak 82,19 kuna mjesečno. To znači da odvoz jednog kilograma otpada mjesečno plaćamo 0,48 HRK (višestambene zgrade), 1,8 HRK (samac u kući)  i 2,70 HRK (tvrtka). Ustanovljenjem novog sustava za koji još ne znamo kako izgleda, očekujemo povećanje cijena i više od 100 posto zbog ulaganja u kante, vozila i povećane troškove zbog odvajanja otpada.

  • Sadašnje stanje gospodarenja otpadom jednako je nuli i svodi se na deponiranje otpada na odlagalištu Ilovac i plaćanje specijaliziranim tvrtkama za zbrinjavanje skupljene plastike, biološkog materijala i drugih vrsta otpada po visokim cijenama umjesto da na njima zarađujemo. Dakle plaćamo umjesto da nama plaćaju. U skoroj budućnosti, ako ništa ne poduzmemo, troškovi odvoza otpada drastično će narasti jer ćemo sav otpad biti prisiljeni odvoziti na udaljenu Babinu goru i za to plaćati visoku cijenu prijevoza, ali i cijenu zbrinjavanja po cijeni većoj od 100 eura po toni.
  • Grad Karlovac, da bi uspješno riješio problematiku otpada, mora znati riješiti:
    1. Kakvu vrstu odvajanja otpada tražiti od građana i kako ih pri tome stimulirati na odvajanje smanjenjem računa za odvoz otpada
    2. Kakvu vrstu prijevoza otpada uvesti kako bi otpad ostao sačuvan bez dodatne degradacije
    3. Kakvu tehnologiju razvrstavanja primijeniti na mjestu gdje se otpad dovozi
    4. Koje sve isplative tehnologije reciklaže uvesti kako bi se odvojenom otpadu maksimalno dodala vrijednost
    5. Kako smanjiti na najmanju moguću mjeru ostatak otpada koji se ne da reciklirati niti odvajati za korisnu sirovinu (odvoz na deponiju)
    6. Proširiti djelatnost recikliranja na cijelu Hrvatsku radi efikasnosti i profitabilnosti
    7. Ući na svjetsko tržište reciklata i sekundarnih sirovina
    8. Odrediti održivu cijenu gospodarenja otpadom
    9. Postaviti ambiciozne ciljeve
  • Nezavisna lista „Naš Karlovac“ je izradila cjeloviti koncept strategije efikasnog gospodarenja otpadom Karlovca koji odgovara na sva gore postavljena pitanja i sastoji se iz:
    1. Obaveznog razdvajanja na kućnom pragu samo na tri frakcije, odnosno kante (biološka, korisna i mješovita) pri čemu bi samo mješovita frakcija bila naplaćivana putem posebnih vrećica za otpad u čijoj cijeni bi bila sadržana cijena odvoza i razvrstavanja po komunalnom poduzeću (švicarski model). Izbacio bi se mjesečni račun za otpad i omogućilo građanima smanjiti račune  za otpad ovisno o efikasnosti razdvajanja.
    2. Prijevoz otpada bio bi organiziran zamjenom punih za prazne kante kako otpad ne bi gubio na kvaliteti tijekom prijevoza.
    3. Uvela bi se tehnologija razvrstavanja kompletnog razdvojenog otpada na podvrste papira, plastike, metala, boje stakla, kao i razvrstavanja cjelokupnog mješovitog otpada kako bi se postigao efekt maksimalnog iskorištenja otpada i maksimaliziranja cijene sekundarne sirovine (što bolja razdvojenost to veća cijena)
    4. Odmah bi se uvele jeftinije i efikasne tehnologije reciklaže biološkog materijala (kompost), PET ambalaže (proizvodnja PET listića) i reciklaže guma (proizvodnja gumenog granulata), a kasnije i zahtjevnije tehnologije kao što je KDV tehnologija katalitičke depolimerizacije koja od svih nemineralnih materijala sa čak  80 posto efikasnosti proizvodi sintetički diesel po cijeni proizvodnje oko dvije kune po litri. Zadnje bi se uvele tehnologije reciklaže ostataka građevinskog materijala koje imaju i najmanju isplativost.
    5. Rješavanje preostalog nerazvrstanog otpada i opasnog otpada može se riješiti mobilnim uređajem plazma tehnologije kojim se učinkovito može rješavati sav opasni otpad bez negativnog učinka po okoliš, a isti mobilni uređaj može kružiti po Hrvatskoj i tako dobro zarađivati u korist svih građana Karlovca
    6. Za sve tehnologije reciklaže dodatnu sirovinu za pun pogon i efikasno poslovanje potrebno je osvajanje hrvatskog tržišta jer su tehnologije reciklaže u našoj zemlji u pelenama
    7. Sve korisne odvojene sirovine, reciklat i sintetski diesel može se aktivno i uspješno prodavati na svjetskom tržištu, a od sintetskog diesela može se proizvoditi i struja ili koristiti kao pogonsko gorivo u javnom prijevozu.
    8. Održiva cijena gospodarenja otpadom je ona koja omogućuje savjesnim građanima zadržavanje sadašnje cijene odvoza otpada, a povećane troškova gospodarenja otpadom treba pokriti iz efikasnog dodavanja vrijednosti odvajanjem i recikliranjem
    9. Ambiciozni cilj gospodarenja otpadom je da Karlovac unutar pet godina postane prvi grad u ovom dijelu Europe koji će zbrinuti sav svoj otpad po principu zero waste ili „nula otpada“, da pri tome neće negativno utjecati na vlastiti okoliš i postane lider i centar znanja u gospodarenju otpadom, a svojim znanjem značajno doprinese povećanju prihoda i time povećanju standarda života svojih stanovnika

Dakle, otpad nikako ne bi trebao biti teret nego ogromna šansa za razvoj, zaposlenje i tehnološki napredak koji bi trebao rezultirati visokim standardom naše male zajednice.

Hoćemo li ju propustiti?