Ispraćena Irena Lukšić

"Njena odluka da trajno bude stopalima u Dugoj Resi, isčitava se u njenoj prozi, gdje se oslanja na nostalgične elemente, a slavne glumce i pjevače u svojoj imaginaciji dovela je ovdje u Kasar, u Dugu Resu. Irena je po mnogo čemu bila specifična, pa je u Dugu Resu dovela svoj cijeli svijet. Zato na pitanje kakva je bila Irena mogu samo odgovoriti da će i dalje ostati nepročitana i otvorena knjiga", kazao je na komemoraciji održanoj u dugoreškoj gradskoj vijećnici prije sahrane nakladnik Josip Pandurić iz Disputa

Autor: Miroslav Katić

Karlovac, Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", 14. 11. 2017., predstavljanje romana "Berlin-Pariz", Irena Lukšić. Foto: Igor Čepurkovski

U rodnoj Dugoj Resi ukopana je književnica i prevoditeljica Irena Lukšić koja je u nedjelju preminula na svoj 66. rođendan.

  • Njena odluka da trajno bude stopalima u Dugoj Resi, isčitava se u njenoj prozi, gdje se oslanja na nostalgične elemente, a slavne glumce i pjevače u svojoj imaginaciji dovela je ovdje u Kasar, u Dugu Resu. Irena je po mnogo čemu bila specifična, pa je u Dugu Resu dovela svoj cijeli svijet. Zato na pitanje kakva je bila Irena mogu samo odgovoriti da će i dalje ostati nepročitana i otvorena knjiga – kazao je na komemoraciji održanoj u dugoreškoj gradskoj vijećnici prije sahrane nakladnik Josip Pandurić iz Disputa, a prenosi KAportal.

Za tog je izdavača I. Lukšić uređivala biblioteku “Na tragu klasika”.

Rođena je u obitelji službenika, majke Zore ekonomistice i oca Zdenka upravnog pravnika. U rodnome je gradu završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je ruski i komparativnu književnost 1978. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirala je na istom Fakultetu 1996. godine. Studirala je i novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti.

Kratke priče objavljene u raznim časopisima kasnih sedamdesetih obilježile su njezin književni debi. Godine 1981. objavljen je njezin prvi roman „Konačište vlakopratnog osoblja“, koji su književni kritičari odmah uključili u kategoriju takozvane proze u trapericama, to jest  mladenačke pobune protiv autoriteta i društvenih ograničenja.

Za roman „Traženje žlice“ i zbirku kratkih priča „Sedam priča ili jedan život“ može se reći da pripada sličnoj stilskoj formaciji, dok kratku zbirku „Noći u bijelom satenu“ iz 1995. godine karakterizira postmodernistički pogled na stvarnost kao igra u jeziku.

Roman „Povratak slomljene strijele“ iz 2000., koji se bavi ratom u Hrvatskoj, ukazuje na okretanje prema stvarnosti. Tako je radnja romana „Nebeski biciklisti“ (2008.) smještena u 60-e godine prošloga stoljeća i protkana dokumentarističkim materijalom iz sfere pop kulture, a putopisnu prozu „Očajnički sluteći Cohena“ (2013.) pokreću kulturne referencije važne za XX. stoljeće i postupci karakteristični za pustolovni žanr.

Eseji imaju posebno mjesto u njezinom opusu. Tekstovi na jedinstven, gotovo poetičan način tumače pojave karakteristične za moderno doba – kulturu slavnih osoba, putovanja, hranu i kućne ljubimce. Pisala je televizijske i radio drame među kojima je i drama „Vodič po Karlovcu“.

Bila je i istaknuti stručnjak za rusku iseljeničku književnost i prevoditeljica s ruskog jezika. Za sebe je često govorila da je elitistička autorica: „Radije razgovaram s deset kvalitetnih sugovornika, nego galamim sa sto tisuća površnih obožavatelja“, kazala je jednom.

Bila je urednica Biblioteke „Književna smotra“ i već spomenute „Na tragu klasika“, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa. Glavna urednica časopisa Matice hrvatske u Karlovcu „Svjetlo“ bila je u dva navrata. Prvi puta je tu dužnost obnašala od 2002. do 2004. Nakon smrti prethodnoga urednika Vladimira Cvitanovića, funkciju glavnog i odgovornog urednika prihvaća ponovo 2017. godine.

Sudjelovala je na tridesetak međunarodnih znanstvenih simpozija. Povremeno je nastupala kao gostujuća profesorica. U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je stotinjak radova o ruskoj književnosti. Također, bila je i suradnica američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century.

Dobitnica je mnogih nagrada, između ostalih Kiklopa, kojeg je osvojila tri puta.

Objavila je:

  • Konačište vlakopratnog osoblja, roman, CDD, Zagreb 1981.
  • Zrcalo, roman za djecu, Mladost, Zagreb 1983.
  • Sedam priča ili jedan život, pripovijetke, Revija Osijek 1986.
  • Traženje žlice, roman, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1987.
  • Noći u bijelom satenu, pripovijetke, Rival, Rijeka 1995.
  • Nova ruska poezija; panorama novije ruske poezije, dvojezično, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1998.
  • Soc-art; zbornik tekstova, Hrvatsko filološko društvo Zagreb 1998.
  • Jednostavna istina – ruska pripovijetka XX. stoljeća; panorama ruske pripovijetke, Rival, Rijeka 1998.
  • Antologija ruske disidentske drame; Hrvatski centar ITI, Zagreb 1998.
  • Ruska emigrantska književna kritika; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 1999.
  • Hrvatska/Rusija; zbornik o rusko-hrvatskim kulturnim vezama, dvojezično, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb 1999.
  • Povratak slomljene strijele, roman, Književni krug Karlovac, Karlovac 2000.
  • Sjajna zvijezda Rovinja, pripovijetke, Mozaik knjiga, Zagreb 2001.
  • Hrvatska i svijet; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2002.
  • Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, Ceres, Zagreb 2002.
  • Ruska književnost u Svemiru; studije, Disput, Zagreb 2003.
  • Treći val; antologija ruske emigrantske književnosti potkraj 20. stoljeća, Disput i Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2004.
  • Tajni život laponske princeze, pripovijetke, Disput, Zagreb 2004.
  • Katalog važnih stvari, kolumne o svakodnevnom životu, Meandar, Zagreb 2005.
  • Pismo iz Sankt Peterburga, roman, Biblioteka I.G.Kovačić, Karlovac 2006.
  • Ruski emigranti u Hrvatskoj između dva rata; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
  • Ogledi o ruskoj književnosti; Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2006.
  • Šezdesete – The Sixties; zbornik, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
  • Brodski! Život, djelo; zbornik, Disput, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2007.
  • elektroničko izdanje: Krvavi mjesec nad Pompejima, pripovijetke, 2007. www.elektronickeknjige.com
  • elektroničko izdanje: Pismo iz Sankt Peterburga, roman, 2008.
  • Nebeski biciklisti, roman, Disput, Zagreb 2008. www.elektronickeknjige.com
  • Duga Resa – Ixtlan, pripovijetke, Disput, Zagreb 2008.
  • Dnevnici, snevnici, rječnici, dnevnička i esejistička proza, Meandar, Zagreb 2009.
  • Sedamdesete, zbornik. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
  • Vjesnici nove književnosti. Prikazi, recenzije, nacrti. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb 2010.
  • Blagovati na tragu klasika, književna “kuharica”. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2011.
  • Gradovi, sela, dvorci. Vodič za literarne turiste. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2012.
  • Očajnički sluteći Cohena, roman. Disput, Zagreb 2013.
  • Idoli i barabe. Slavne osobe u književnim djelima: ogled. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2014.
  • Klasici ostavljeni mačkama: Pokušaj drukčijega čitanja književnih tekstova. Hrvatsko filološko društvo i Disput, Zagreb 2015.
  • Berlin – Pariz. Disput, Zagreb, 2016.
  • Sve o sestri Robina Hooda, roman. Meandar Media, Zagreb 2018.

Suautorica je dvotomne deskriptivne bibliografije „Ruska književnost u hrvatskim književnim časopisima“; Croatica Bibliografije, Zagreb I.tom 1981.; II.tom 1992.

Priredila je, između ostaloga, i za Karlovac iznimno važni „Dnevnik Dragojle Jarnević“.

Dobila je nagrade:

  • “Kata Pejnović”, nagrada za kulturu, 1989.
  • Zlatna plaketa Matice hrvatske za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
  • “J.J. Strossmayer” – nagrada za Dnevnik Dragojle Jarnević, 2001.
  • “Kiklop” – nagrada za najbolju biblioteku “Na tragu klasika” 2007., 2008. i 2009.
  • jednomjesečna stipendija u Beču, nagrada austrijskog Kulturkontakta za ukupno književno stvaralaštvo, prevodilački i urednički rad 2009.
  • Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnih prevodilaca za najbolji prijevod fikcionalnog djela, 2009.
  • Prva nagrada na Natječaju za kratku priču “Zlatko Tomičić” Književnoga kruga Karlovac, 2009.
  • Treća nagrada na Natječaju za kratku priču “Petar Zoranić” “Zadarskog lista”, 2010.
  • Javno priznanje Grada Duge Rese za književni, prevodilački i urednički rad, 2010.
  • “Iso Velikanović”, godišnja nagrada Ministarstva kulture RH za najbolji prijevod, 2011.
  • “Kiklop” – nagrada za urednika/cu godine 2011. i 2012.
  • “Kiklop” – nagrada za knjigu eseja “Gradovi sela dvorci”, 2013.

“Čitajući jednom u časopisu “Forum” zapis I. Lukšić o vlastitoj zgradi u Dugoj Resi, o njenim ratnim danima, pomislio sam na D. Jarnević, zaboravljajući da je upravo Lukšić priredila za tisak integralni dnevnik ove spisateljice. Čini mi se da je I. Lukšić, na isti način prisutnija svojim golemim opusom u našim životima, no što smo toga svjesni. Njen je gubitak nenadoknadiv, koliko i njena samosvojnost”, ocjenjuje Željko Ivanjek u Jutarnjem listu.

  • Živjela je samo jednom i samo 66 godina, a stigla je napraviti posla za najmanje tri čestitim radom ispunjena života. Upoznala nas je s ruskim emigrantskim piscima marno ih prevodeći i promovirajući, pratila je i rusku i druge strane književnosti i prijateljevala s prevoditeljima nagovarajući ih na posao koji je uvijek završavao važnom knjigom. Kreirala je i gradila biblioteku Na tragu klasika, jednu od najljepših i najkvalitetnijih biblioteka kod nas u zadnjih nekoliko desetljeća. Uredila je sjajne romane, zbornike, dnevnike. Pisala je fikciju, eseje, znanstvene članke. Suuređivala je Književnu smotru, najvažniji i najdugovječniji znanstveni časopis o svjetskoj književnosti – napisala je u nekrologu objavljenom na portalu Vox feminae Đurđica Čilić koja je s I. Lukšić dijelila kabinet na fakultetu.

“Irena nikad nije bila književna zvijezda koja bi zanimala Gloriu i Story, o njezinim knjigama nije se puno pisalo, njezine projekte pratile su samo specijalizirane rubrike i dobro upućeni kulturni novinari, zapravo novinarke (dok je kulturno novinarstvo u novinama još postojalo), ali svojim knjigama, istraživanjima, prijevodima, izdavačkim projektima Irena je na svoj tihi način ostavila snažan trag u našoj književnosti i kulturi”, napisao je na svom fejsbuk profilu leksikograf Velimir Visković.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije