Ideja o izgradnji ceste kroz arboretum, neposredno ispred Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac, stara je valjda koliko on sam i opet je aktualna. U drugoj polovici rujna Grad Karlovac sramežljivo je predstavio idejno rješenje obilazne ceste Zvijezde kojom bi se tranzitni promet Zvijezdom izmjestio u Vatrogasnu ulicu i u novu ulicu kroz arboretum. Građanska inicijativa Za arboretum, koju je pokrenuo dio nastavnika Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac, zalaže se za potpuno odbacivanje štetne ideje o presijecanju arboretuma cestom, za provođenje politike prostornoga uređenja koja bi arboretum dodatno naglasila i za partnerski odnos Grada i građana u provedbi javne politike.
O ovoj se temi sa sličnim argumentima posljednji put raspravljalo i pisalo 2010. godine tijekom javne rasprave o izmjenama i dopunama Generalnoga urbanističkog plana Grada Karlovca (GUP-a). Čuli su se razni glasovi protiv planiranja prometnice kroz arboretum, a najglasniji su bili učenici i djelatnici škole, što je u konačnici rezultiralo odbacivanjem prijedloga o cesti ispred te obrazovne ustanove. U međuvremenu usvojeni su Urbanistički plan upravljanja Zvijezda (UPU Zvijezda) i Plan upravljanja Zvijezdom, kojima se planira ukinuti tranzitni promet i izgraditi obilaznu cestu prije obnove komunalne infrastrukture same Zvijezde. Arboretum se i dalje planski i sustavno uređuje i raste tijekom tih osam godina, a argumenti zašto cestu koja će ga značajno smanjiti ne graditi ostali su isti. Ona bi ugrozila sigurnost učenika i svih građana Karlovca, narušila kvalitetu rada škole i nepovratno uništila hortikulturno vrijednu javnu zelenu površinu koja Karlovcu daje posebnu vizuru i važna je za sve građane.
Grad parkova i njegov arboretum
Arboretum (lat. arbor – drvo) jest zelena površina na kojoj se drveće i grmlje uzgaja u znanstvene, ornamentalne i uzgojne svrhe. Uz Šumarsku i drvodjeljsku školu Karlovac arboretum je osnovan radi kvalitetnijeg obrazovanja budućih šumarskih tehničara, ali i kao poklon škole građanima. Najbolje je opisan u školskim publikacijama u tekstovima nastavnica stručnih predmeta iz područja šumarstva Anice Mrzljak (1997.) i Marije Baričević (2018.), kao i u knjizi Zelenilo u Karlovcu (2014.) Antuna Alegra i Radovana Radovinovića. Planiranje arboretuma počelo je 1980. paralelno s izgradnjom nove školske zgrade u Gažanskom polju. Obnovljena je dijelom poljoprivredna, a dijelom zapuštena plavna površina koja ubrzo dobiva edukativnu funkciju te se sustavno uređuje i postaje omiljeno šetalište brojnih Karlovčana. U podizanju, oblikovanju i njegovanju arboretuma sudjelovale su generacije učenika, stručnih učitelja i nastavnika. Od 1980-ih do danas razvio se u najveći i po broju vrsta najbogatiji karlovački park te je postao važan element karlovačkog sustava zelenih površina. Škola je za oblikovanje arboretuma dobila brojne nagrade i priznanja. U arboretumu raste oko 1650 jedinki drveća i grmlja, 204 svojte razvrstane u 72 roda i 35 porodica. Farmaceutski vrt, u kojem učenici i građani mogu upoznati ljekovite biljke, otvoren je 2014., a 2017. zasađen je Europski park kao simbol ujedinjene Europe i oblikovana je kamenjara. Posljednje stablo zasađeno u arboretumu jest hrast, a njegovom je sadnjom prije dva tjedna simbolički započelo formiranje Parka sigurnosti.
Ovaj vrijedan prostor treba očuvati i štititi, a nipošto smanjivati i dijelom prenamijeniti u prometnu površinu. Na trasi što je bila predviđena za novu prometnicu rastu stabla koja su među prvima zasađena u arboretumu, tako da bi bio uništen upravo najstariji i najgušće zasađen dio arboretuma, kao i stanište brojnih životinjskih vrsta koje u njemu obitavaju. Prema procjenama nastavnika šumarskih predmeta, zbog ceste trebalo bi posjeći stotinjak stabala, a ona u njenoj neposrednoj blizini vjerojatno bi se osušila uslijed negativnog djelovanja prometa.
Dio problema jest u tome što Grad i škola prostor arboretuma definiraju na različite načine. Škola arboretumom smatra površinu od 16 hektara koja je omeđena Vatrogasnom ulicom i Crnom promenadom, Ruskim putem, Putem Davorina Trstenjaka, obuhvaća školsku zgradu, a proteže se i iza nje, gdje su uređeni šumarski poligon i dva rasadnika. Već je i obična šetnja dovoljna da se shvati da arboretum počinje od stepeništa kojim se ulazi u školsku zgradu. Nasuprot tome, zona javnih perivoja i šetališta prema GUP-u, odnosno u ovom slučaju arboretum, jest znatno manja i odnosi se samo na ono što je ispred škole, a sama čestica na kojoj je školska zgrada i prostor iza nje pripadaju zoni javne društvene namjene. Korekcijama GUP-a prema stvarnom stanju na lokaciji i izradom novih dokumenata prostornoga uređenja arboretum je potrebno zaštititi i revalorizirati, čime bi se naglasila njegova krajobrazna i estetska vrijednost te omogućilo bolje povezivanje sa zelenim površinama koje okružuju Zvijezdu i s Vrbanićevim perivojem.
Brendiranje Karlovca kao grada parkova proizlazi iz duge tradicije sustavne brige o javnim zelenim površinama, a podrazumijeva očuvanje prirodnih vrijednosti i ulaganje u njih. Nabavu sadnoga materijala za arboretum u tridesetak godina njegova postojanja u najvećoj je mjeri financirao Grad Karlovac, koji je podržao brojne školske projekte, a 2013. godine uložio je znatna sredstva u postavljanje rasvjete duž glavnih šetnica. Iz ovoga proizlazi da je Grad prepoznavao važnost ove zelene površine ne samo za učenike nego i za sve građane koji slobodno vrijeme rado provode u arboretumu. Osim što ga treba čuvati od devastacije izgradnjom ceste, arboretum je potrebno dodatno afirmirati, i to u partnerskom odnosu između Grada Karlovca i Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac. Školske aktivnosti poput dana otvorenih vrata i obilježavanja Tjedna botaničkih vrtova i arboretuma mogu biti smjernice za osmišljavanje novih sadržaja koje je moguće ponuditi građanima i posjetiteljima Karlovca. Trajno ulaganje u nabavu novoga sadnoga materijala ujedno je ulaganje u budućnost našega grada. Uz to, što prije je potrebno obnoviti staze i šetnice, edukacijsko-informacijske ploče te osvijetliti šetnicu od Škole do Uprave šuma.
Zelena učionica
Arboretum je za šumarske tehničare i učionica i udžbenik iz kojeg na kvalitetan način uče razlikovati drveće i grmlje koristeći osjetila vida, opipa i mirisa. Uz potporu nastavnika samostalno otkrivaju morfološke osobine – opažaju i opisuju oblike krošnje, načine grananja, listove. Uspoređuju i analiziraju sličnosti i razlike između vrsta, uče o biološkim, uzgojnim i ekološkim osobinama drveća i grmlja. Za šumarskog tehničara dobro poznavanje vrsta jednako je važno kao poznavanje slova za čitanje. Zar možemo čitati, ako ne razlikujemo slova? Zar možemo biti šumari, ako ne razlikujemo vrste drveća? Jedna od glavnih prednosti Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac u odnosu na ostale šumarske škole u Hrvatskoj jest upravo postojanje arboretuma i bogatstvo vrsta koje se u njemu razvijaju. U školu dolaze učenici iz cijele države i struka njihove svjedodžbe izuzetno cijeni, a velikim dijelom to možemo zahvaliti postojanju arboretuma.
Cesta kroz arboretum predstavljala bi opasnost da se on u budućnosti trajno odvoji od škole. Učenici šumarski tehničari ondje gotovo svakodnevno imaju nastavu stručnih predmeta i praktičnu nastavu. Sadnja, orezivanje, košnja trave i brojne druge aktivnosti podrazumijevanju dopremanje i uporabu raznih strojeva i alata u arboretumu. Usporavanje prometa u blizini škole i posebni pješački prijelaz u slučaju gradnje ceste ne bi jamčili sigurnost velikog broja učenika koji bi cestu – a njome bi prema procjenama moglo dnevno prometovati oko 4000 vozila – trebali prelaziti više puta dnevno, i to upravljajući motornim kosilicama ili s kolicima natovarenima granjem i travom. Osim toga, na predviđenoj trasi nalazi se meteorološki krug u kojem učenici već dvadeset godina očitavaju podatke svakoga sata tijekom školske godine. Podsjetimo da je riječ o jedinoj školi u Hrvatskoj koja obrazuje meteorološke tehničare, iznimno uspješne u programu GLOBE. Pitanje je tko želi preuzeti odgovornost za njihovu sigurnost i koliko bi stalno usporavanje motornog prometa bilo učinkovito. Ako je duža trasa obilazne ceste neprihvatljiva, jer produljenje vožnje ima ujedno i gori utjecaj na okoliš, iako bi se radilo o svega nekoliko stotina metara više na cesti sa znatno manjim pješačkim i biciklističkim prometom, zašto je optimalnim rješenjem proglašena varijanta koja bi izravno i nepovratno narušila arboretum te uvođenjem prometa ispred škole ugrozila sigurnost učenika?
Cesta i javno savjetovanje koje to (još) nije
Na temelju vijesti u lokalnim medijima 19. rujna i 20. rujna 2018. javnost saznaje da Zvijezda dobiva obilaznu cestu i da je predloženo da ona prolazi kroz arboretum. Prometni elaborat obilazne ceste Zvijezde predstavio je u Velikoj gradskoj vijećnici 19. rujna njegov autor, Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Kako je poziv građanima na tu prezentaciju upućen sa službenih internetskih stranica Grada Karlovca samo dan ranije, 18. rujna, da se zaključiti da javnost nije na vrijeme obaviještena o ovoj važnoj temi. Tijekom dvaju razgovora s predstavnicima Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac zamjenik gradonačelnika Ivan Mrzljak izjavio je da se na javnu raspravu odazvalo pedesetak osoba te da nitko nije imao primjedbi na predloženu trasu. Takav zaključak o posjećenosti prezentacije ne može se izvesti i na temelju fotografija koje su objavili lokalni mediji, no više o tome autorica ovih redaka znat će kad dobije izvještaj o provedenom javnom savjetovanju koji je zatražila na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama. No, i bez toga nameće se zaključak da zainteresirana javnost o ovome nije pravodobno i primjereno informirana.
Prema Planu savjetovanja s javnošću u 2018., koji gradonačelnik donosi 18. siječnja 2018., u prvom tromjesečju planirano je provođenje web savjetovanja o Prometnom elaboratu za rješavanje glavnih prometnih problema u središtu Karlovca, no ono nije provedeno. Iz podataka dostupnih na gradskoj internetskoj stranici saznaje se da je Gradsko vijeće na 6. sjednici 14. prosinca 2017. donijelo Treće izmjene i dopune Plana nabave za 2017. godinu prema kojima je iz Proračuna Grada Karlovca za 2017. godinu za usluga izrade toga elaborata predviđeno 195.000 kuna. Iz izvješća o radu Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša za drugu polovicu 2017. saznaje se da je izrada elaborata ugovorena i da bi trebao obuhvaćati tri knjige – Prometni elaborat sustava parkiranja u gradskoj zoni Podgrađe, Prometni elaborat sustava parkiranja u zoni Gradskog kazališta Zorin dom, Prometni elaborat obilaznice Zvijezde. Autorici ovih redaka nije poznato jesu li izrađene prve dvije knjige.
U iščekivanju savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, škola je zatražila primanje kod gospodina Mrzljaka, koji je 16. listopada 2018. primio četiri predstavnice škole, uključujući autoricu ovoga teksta, i ukratko predstavio prometni elaborat koji je analizirao tri moguće varijante zaobilazne ceste. Prva varijanta odnosi se na prometnicu koja bi iz Vatrogasne ulice slijedila obod Zvijezde, što je neprihvatljivo kako konzervatorima tako i javnosti koja je, zahvaljujući projektu StarVoice, aktivno sudjelovala u planiranju revitalizacije gradske jezgre. Druga varijanta predviđa produžetak Draškovićeve ulice i izgradnju ceste do zgrade Zelenila, no odbačena je s argumentom da je previše udaljena od Zvijezde. Treća, i prema Studiji optimalna varijanta, jest ona kojom se rekonstruira Vatrogasna cesta te se gradi nova cesta od parkirališta Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac do zgrade Uprave šuma Podružnica Karlovac. Tada je rečeno da se već planiraju geodetska studija i valorizacija arboretuma na trasi nove ceste te da se uskoro planira raspisivanje natječaja za projektno rješenje, što je djelovalo preuranjeno s obzirom na loše informiranje o ovoj temi od šireg javnoga interesa. Kako su predstavnice škole izrazile nezadovoljstvo i primjedbe na idejno rješenje, dogovoreno je da će im ga prikazati projektant Šoštarić. Ta je prezentacija održana 24. listopada u Maloj gradskoj vijećnici i okupila je dvadesetak osoba, uglavnom zaposlenika Šumarske i drvodjeljske škole, koji su u konstruktivnoj raspravi iznijeli svoje argumente protiv gradnje ceste ispred ulaza u Školu. Sumirajući raspravu, zamjenik gradonačelnika Mrzljak najavio je izradu novih prijedloga obilazne ceste Zvijezde tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. To je i potvrdio dopisom Školi 8. studenog 2018., u kojem stoji da je Grad Karlovac odustao od prvotne ideje i naručio izradu novoga idejnoga rješenja zaobilazne ceste Zvijezde (produžetak Draškovićeve – Zelenilo) o čemu će javnost biti obaviještena.
U međuvremenu, dio zaposlenika Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac okupio se u Građanskoj inicijativi „Za arboretum“. Osnovni ciljevi ove neformalne organizacije građana jesu očuvanje i promicanje vrijednosti arboretuma te poticanje građana na sudjelovanje u donošenju odluka u lokalnoj zajednici. Inicijativa je naišla na široku potporu javnosti, a djeluje neovisno o školi i stavovi koje zastupa, uključujući i ove retke, isključivo su stajalište Inicijative. Građanska inicijativa „Za arboretum“ očekuje od Grada transparentnost u obavještavanju javnosti i odlučivanju, kao i pokretanje javnoga savjetovanja nakon izrade novoga idejnog rješenja. Teško je ne složiti se s onim što o savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću piše na internetskoj stranici Grada Karlovca: “Provedba savjetovanja s građanima donosi uključenu lokalnu zajednicu, kvalitetnije odluke, planove i programe, manje troškove i odgađanja u fazi provedbe, jača odnos povjerenja i zajedništva u naporima koji se ulažu kako bi lokalna zajednica bila kvalitetno uređena, perspektivna i po mjeri svojih stanovnika.”
Grad djelomičnih rješenja
Kao građani očekujemo da vlast djeluje u skladu sa zakonima, pravilima struke i javnim interesom. Pitanje je koliko su ta načela poštovana prilikom izrade nedavno predstavljenoga idejnog rješenja zaobilazne ceste Zvijezde. Prema UPU Zvijezda, gradska jezgra je zamišljena kao zona umirenog prometa koja prednost daje pješacima, a tranzitni promet motornim vozilima planira se izmjestiti na obilaznu cestu. Studija prometnih obilježja, koja služi kao stručna podloga za UPU Zvijezda, obrazlaže da je istočna obilaznica nužna i zbog povezivanja Gaze sa širom prometnom mrežom još jednim koridorom osim Draškovićevom ulicom, Gundulićevom ulicom i Trgom Petra Zrinskog, ali ne predlaže trasu. Zašto je onda u idejnom rješenju uopće razmatran prijedlog obilazne ceste koja bi išla Vatrogasnom ulicom i vanjskim obodom bedema kad je ova mogućnost, predložena prometnom studijom iz 2007., već ukinuta izmjenama i dopunama GUP-a iz 2011. godine? Studija prometnih obilježja za UPU Zvijezda ističe da je prometni sustav Zvijezde u interakciji s okolnim područjem i ne može se promatrati izolirano od prometnog sustava okolnih gradskih četvrti, grada, županije. Kako to da prilikom izrade idejnog rješenja obilaznice nije ni razmatrana GUP-om planirana državna cestu, istočna obilaznica Karlovca? Je li cesta koju Studija predlaže – kroz arboretum, neposredno uz GUP-om određenu zonu javnih perivoja i šetališta – ujedno i optimalno rješenje za pristup istočnim dijelovima grada kad još nisu izrađeni urbanistički planovi za Gazu? Ako su glavni kriteriji kojima se vodi u predlaganju rješenja i odlučivanju ušteda i što kraće razdoblje realizacije, ono što je optimalno rješenje za predstavnike vlasti, nije nužno i optimalno rješenje za građane.
Svi dokumenti spomenuti u ovom tekstu nemaju istu pravnu važnost i, govoreći kao građanka koja se prvi put susreće sa iščitavanjem silnih planova, programa, strategija, odluka, pod dojmom sam nedosljednosti koje zamjećujem u njima. Doima se da vlast umjesto dugoročne urbanističke i razvojne politike nudi vatrogasne mjere, a ovoga puta to se manifestiralo iznošenjem štetne ideje o cesti kroz arboretum. Pravo je pitanje do kad će se građanima iznositi djelomična rješenja, koliko će se čekati prava rješenja, kako će se sve to financirati te koliko će se čuti i uvažiti mišljenje javnosti? Otkako se pojavila najmlađa ideja o cesti ispred Šumarske škole, čuo se i glas skeptika da arboretum mogu spasiti jedino tromost u realizaciji planova i nedostatak financijskih sredstava. Posljednjim potezom gradske vlasti, kojim se od sporne ceste ipak odustaje te se naručuje novo idejno rješenje, možemo biti zadovoljni samo djelomično jer nije najbolji primjer transparentnosti i partnerskog odnosa s građanima. Građanska inicijativa Za arboretum nastavit će se zalagati za očuvanje i naglašavanje važnosti toga jedinstvenog i vrijednog prostora, a od Grada očekuje pokretanje valjane javne rasprave o ovoj temi.
