U srijedu tri kvalitetna događanja u isto vrijeme

U 18 sati se u Gradskom kazalištu "Zorin dom" predstavlja knjiga Čedomira Višnjića "Vrijeme sporta i razonode", u Gradskom muzeju Karlovac se održava tribina o studentskom radu, a u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" se predstavljaju prepjevi australskog glazbenika Nicka Cavea na kajkavsko narječje

Autor: Denis Mikšić

Tomislav Pletenac, izvanredni profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu preveo je hitove kultnog australskog glazbenika Nicka Cavea na kajkavsko narječje, a to će predstaviti, u okviru programa „Mjesec hrvatske knjige 2018.“ karlovačkoj publici u srijedu 7. studenog s početkom u 18 sati u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“.

Neki od hitova koje je preveo su „Into My Arms“ kao „Vu ruke moje“, „Where the Wild Roses Grow“ kao „Tam gde divlje rojže rasteju“, „The Ship Song“ kao „Dovleči te čolne do mene“, „Henry Lee“ kao „Imbra Zbelavski“ i „Rainy Night in Soho“ kao „Dežđ v noči Črnomerca“.

U isto vrijeme se na dvije druge lokacije odvijaju drugi događaji.

Tako u Gradskom muzeju Karlovac Građanska inicijativa „Za radnički Karlovac“ organizira tribinu o studentskom radu.

  • Gotovo da i nema studenta koji barem jednom prilikom za vrijeme svog studiranja nije radio. Tako je u 2016. preko ugovora o djelu radilo 84.517 od ukupno 122.972 redovita studenta. Studenti su u toj godini ukupno zaradili više od milijardu i 150 milijuna kuna, to jest prosječno 13.547,75 kuna po studentu godišnje. To znači da je u 2016. godini 68,73 posto studenata obavljalo neki oblik posla preko studentskih ugovora. Istraživanja pokazuju da broj studenata koji obavljaju plaćeni posao tokom studija raste u većini zemalja u kojima je primijenjen socijalno neosjetljivi bolonjski sustav obrazovanja. Studenti moraju ići na predavanja, većinom sami nabavljati knjige i ostalu opremu za fakultet, uz to i plaćati troškove školarina, upisnina i ostalih nameta, a k tome i pokriti sve ostale životne troškove – prijevoz do fakulteta, troškove smještaja, režija, hrane i tako dalje. Takav sustav najviše šteti studentima nižeg socio-ekonomskog statusa koji nemaju drugog izbora nego naći posao preko studentskog servisa gdje opet nailaze na probleme – većina oglasa za posao objavljivanih na stranicama studentskih centara zahtjeva puno radno vrijeme ili barem šest sati na dan, što značajno skraćuje vrijeme predviđeno za fakultetske obaveze pa studenti upadaju u začarani krug – da bi pokrili troškove školovanja moraju raditi dok se zbog posla ne mogu kvalitetno posvetiti fakultetu – kaže Dimitrije Birač, predvodnik inicijative, koji će i moderirati skup.

„Dodatni problem je, nastavlja, i prekarna priroda studentskog rada – studenti su slabo zaštićeni i rade uglavnom za mizerne satnice na ugovore koji se produžuju svaki mjesec, bez plaćenih troškova prijevoza i obroka na poslu“.

  • Na tribini želimo čuti kakva su iskustva naših studenata, s kojim se problemima suočavaju, kakva su im razmišljanja o rješenjima pitanja studentskog rada, što misle o novom i prvom Zakonu o obavljanju studentskih poslova o zaposlenosti mladih, o činjenici da se omogućavanjem studentskog rada izvanrednih studenata još agresivnije napada radnički položaj i tako dalje – pojašnjava Birač.

Dodaje da su problemi studentskog rada nerazdvojivo povezani s tržištem radne snage.

  • Stoga je pozicija radnika ta koja suštinski spaja studente, radnike i umirovljenike. Ovim putem pozivamo sve Karlovčanke i Karlovčane, a posebno studentice i studente, koje zanima ova tema da dođu na tribinu i da sudjeluju u raspravi – poziva Birač.

Na tribini će izlagati Lara Manojlović, studentica Veleučilišta u Karlovcu i suradnica Indexpressa, Josipa Franjić, također studentica Veleučilišta u Karlovcu, i Ana Vragolović, studentica Filozofskog fakulteta Sveučilipta u Zagrebu i novinarka Radničkog portala.

U organizaciji Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ u Gradskom kazalištu „Zorin dom“ bit će predstavljena knjiga „Vrijeme sporta i razonode – Titina Hrvatska njeni Srbi od 1951. do 1971. godine“ Čedomira Višnjića. Ovo djelo, objavljeno lani, nastavak je njegovog istraživanja kulture i politike Srba u Hrvatskoj, odnosno knjiga „Kordunaški proces“ i „Partizansko ljetovanje“.