Osvrnuo bih se na sastanak oporbenjaka u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ od 19. lipnja.
Imao sam kao vijećnik Živog zida u Gradskom vijeću Karlovca otprilike barem sto nastupa u vijećnici, svaki puta bih podrobno proučio svaku točku koja je bila zanimljiva, analizirao pažljivo materijal, kako bih mogao suvislo obrazložiti i kritizirati ono što sam smatrao da treba.
Točke koje nisam smatrao potrebnim komentirati, nisam uopće proučavao, niti komentirao. Jednostavno sam podržao prijedlog u tom slučaju.
Slično i ovdje. Za raspravu u knjižnici se nisam pripremao naročito. Tako vam je to kad ste pod određenim stresom, a misli vam odlutaju.
Glavnu riječ na sastanku je vodio Dimitrije Birač iz Nezavisne liste „Za radnički Karlovac“ koja je skup organizirala.
Već sam kanio napasti ga, obzirom na njegove rezultate na izborima, kako se uopće može predstavljati kao netko tko će dijeliti savjete uspješnijim strankama, ali – svakako ima istine u tome da se rad oporbenjaka može poboljšati.
Istina jeste i to da vijećnici Hrvatske demokratske zajednice čine većinu, te da tu ne možemo ništa učiniti, ako ćemo se „promatrati preko nišana“.
Da prvo razjasnim kako se dolazi na sjednice karlovačkog predstavničkog tijela.
Sjednice Gradskog vijeća se sazivaju elektronskom poštom, otprilike desetak dana prije. Kako radim u državnoj službi, u Zagrebu, moram opravdati odsustvo sa posla za taj dan, jer sjednice traju prosječno šest sati, i to u radnom vremenu. Za tu svrhu postoje dvije mogućnosti – dan godišnjeg odmora po vlastitu nahođenju ili institucija neplaćenog dopusta, ali tek od prosinca 2017. Dakle, ako smo zaposleni, a hoćemo opravdati odsustvo s posla na dan zasjedanja Gradskog vijeća, moramo koristiti neplaćeni dopust ili godišnji odmor. No, mogućnost korištenja godišnjeg odmora u trajanju od jednog dana, možete koristiti samo dvaput godišnje, pa ako ste ih koristili više, kršili ste odredbe kolektivnog ugovora. Neplaćeni dopust nije baš praktičan, jer vas moraju odjaviti sa zdravstvenog i mirovinskog i prijaviti, samo za taj jedan dan. Za toliko vam skrate staž i plaću, naravno. Ustvari, imam osjećaj da u vijećnici imam samo ja taj problem, jer nisam siguran da se vijećnicima HDZ-a, koji su skoro svi zaposleni u lokalnoj upravi, uopće uzima godišnji u tu svrhu, jer pola godišnjeg – ode na politiku.
Hadezeovci svi redom prisustvuju sjednicama vijeća, i to od početka do kraja sjednice, a da se pohvalim, i ja.
Moji živozidaši rade tako da se mijenjaju po smjenama na mjestima gdje su zaposleni. Tu im je pak problem što moraju otići raditi u drugu smjenu, što znači da odu popodne.
Jednoj našoj članici je problem čuvanja djeteta, muž radi, ona nezaposlena, a dijete nezaposlenog roditelja u Karlovcu ne može dobiti mjesto u vrtiću, pa se snalazi kako može.
Ostali članovi oporbe imaju privatni biznis koji trpi prisustvovanjem vlasnika na sjednicama vijeća, pa ni njih često nema.
Hadezeovci, ponavljam, svi redom prisustvuju sjednicama od početka do kraja.
Problem je i u tome što se sama sjednica saziva na vrijeme, ali materijal nam ne dostavljaju baš pravovremeno (izuzetak je zadnja sjednica vijeća).
Koliki je materijal?
Pa otprilike debljine A4 omota (500 stranica).
Isplati se?
Pa baš i ne, obzirom na naknadu od dvjestotinjak kuna po sjednici, te trošenjem godišnjih odmora, dopusta i slobodnog vremena potrebnog za proučavanje spisa.
Suradnja između članova oporbe je slaba, ustvari nikakva.
Nezavisni vijećnik Davor Petračić se, na primjer, javi za riječ i kaže: „Imam dobar projekt, koristan za grad, vrlo profitabilan“.
Mi iz Živog zida o tome pojma nemamo, ne zbog toga što ne razumijemo tehničke detalje, već jednostavno zato što nam je to prvi glas. Možda bismo ga i podržali, te pokrenuli raspravu, ali kako, kad nismo uspostavili nikakvu suradnju.
Imao sam zanimljiv, bolji, prijedlog rješavanja problema od usvojenog na sjednici, u vezi Odluke o kućnim ljubimcima, odnosno sterilizacije.
Sve sam obrazložio, ali – tek na samoj sjednici.
Nadležni odbor je donio svoju odluku, s kojom se složio i član odbora koji je član Socijaldemokratske partije, tako da sam na vijeću ostao usamljen u podršci s obzirom da su moje stranačke kolege morale otići zbog poslovnih obveza. Moja je, dakle, greška što nisam o prijedlogu obavijestio ranije članove oporbe, pa bi i sam Odbor riješio drukčije.
Evo, to su neki sitni koraci koje valja pokrenuti u cilju kvalitetne suradnje.
U Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ su izrečene teške riječi, znam, pojedine ljudske sudbine jesu vezane uz politiku. I sam sam sve to prošao.
Međutim, mislim da svaki prijedlog, bez obzira od koga je, a koji je od koristi za zajednicu, i nikom ne nanosi štetu, valja uvažiti.
Doista ne razumijem zašto ne bismo predlagali zajednički kvalitetne prijedloge.
Kvalitetan prijedlog koristi kako vlasti tako i gradu.
Cinizam, omalovažavanje, sotoniziranje čak, na budućim takvim sastancima poput onoga u knjižnici valja izbjegavati, jer komentari nisu baš bili pozitivni, ali se osjeća i priželjkuje pozitivnija suradnja.
