Alex Fischer – Karlovac bez ‘svojih’ šahtova

"Uobičajeno je da svjetski gradovi stavljaju svoj grb, ime ili neki prilagođeni lokalni dizajn na svoje šahtove. Ovdje to nije slučaj. Drugo što sam zapazio je da je većina šahtova kvadratnog oblika dok je uobičajeno da su poklopci okrugli. To je iz više razloga – ako se kojim slučajem poklopac izmakne iz svog ležišta okrugao poklopac ne može upasti u sam otvor, jednostavnije ga je prenositi, to jest okretati, a i cijevi su obično okruglog promjera. Kako god, i tu sam pronašao nekoliko zanimljivih poklopaca koje ću uvrstiti u svoju kolekciju", kaže umjetnik koji je gostovao kod nas u sklopu programa "Nova kultura_Hibridni grad .018

Autor: Denis Mikšić

Gostovanjem njemačkog umjetnika s nizozemskom adresom, Alexa Fischera, završio je prvi dio projekta Drainspotting koji Udruga za društveni razvoj KA-MATRIX provodi unutar programa Nova kultura _ Hibridni grad .018. Radionice i izložbe nastavit će se i u rujnu kad će Alex još jednom doći u Karlovac, a tom prilikom održat će radionice i postaviti izložbu i u zagrebačkoj galeriji Siva.

Fischer je prilikom prvog dolaska u Hrvatsku, osim u Karlovcu, pregledao i zabilježio više lokacija u Zagrebu, Splitu, Hvaru.

Kao uvod u izložbu radova Drainspotting u Karlovcu je održana radionica na kojoj je u živo predstavljen rad precrtavanje otiska poklopaca uličnih šahtova na papir.

  • Moj dolazak u Karlovac ujedno je i mala obljetnica povodom dvadesete godišnjice otkako sam se počeo baviti precrtavanjem poklopaca uličnih šahtova. Ideja za taj koncept je došla sasvim slučajno prilikom priprema za EXPO u Lisabonu 1998. godine svidjelo mi se kako su dizajnirani poklopci uličnih šahtova pa s obzirom na to da nisam mogao ponijeti poklopac kući jer se radi o komadu željeza od 60 kilograma uzeo sam boju i napravio otisak na papir. Nisam bio zadovoljan rezultatom, jer sam dobio reverzibilni otisak pa sam po povratku kući isprobavao različite druge tehnike. Ispostavilo se da grafit na papiru daje dosta vjeran otisak šahtova, osobito na svjetlu kad grafit ima metalni odsjaj. Nakon toga otišao sam u New York i napravio više otisaka. Uslijedili su Hamburg, Berlin, Pariz. Činilo mi se zgodnim napraviti seriju šahtova nalik promocijama parfema na kojima zna pisati Amsterdam – Pariz – New York. Kako često putujem vezano za svoj posao spojio sam svoj umjetnički projekt s profesionalnim životom. Do sad sam precrtao više od 300 poklopaca u 77 gradova 26 država na svim kontinentima – kaže Fischer.

Karlovac je u tom nizu osamdeseti grad koji je Alex dokumentirao u svoj portfolio. Zanimljivo je da se rijetko može naći poklopac šahta s autentičnim karlovačkim uzorkom, pa čak i nazivom mada je u svijetu uobičajeno da se i ovaj, često zanemaren ulični motiv, koristi kod brendiranja gradova.

  • Uobičajeno je da svjetski gradovi stavljaju svoj grb, ime ili neki prilagođeni lokalni dizajn na svoje šahtove. U Karlovcu to i nije slučaj. Drugo što sam zapazio je da je većina šahtova kvadratnog oblika dok je uobičajeno da su poklopci okrugli. To je iz više razloga – ako se kojim slučajem poklopac izmakne iz svog ležišta okrugao poklopac ne može upasti u sam otvor, jednostavnije ga je prenositi, to jest okretati, a i cijevi su obično okruglog promjera. Kako god, i u Karlovcu sam pronašao nekoliko zanimljivih poklopaca koje ću uvrstiti u svoju kolekciju – dodaje Fischer.

„Najzanimljiviji su šahtovi u Tokiju. Tamo se stvarno posvećuje iznimna pažnja dizajniranju, izgledu i lokaciji. Šahtovi su dizajnirani u duhu nacionalne pop-kulture pa ćete vidjeti likove iz japanskih crtanih filmova, često su pobojeni ne možete da ih ne primijetite. Raspored šahtova odražava i raspored podzemnog spleta instalacija – vodovodnih, kanalizacijskih, plinskih, telekomunikacijskih. Bez svega toga ispod nas moderni život bio bi nezamisliv. Japanci su vrlo precizni, prema otvorima šahtova možete pratiti kuda se protežu podzemne instalacije dok, s druge strane, u Rio de Janeiru doslovno možete skakati s jednog na drugi poklopac, kao da su postavljeni bez ikakvog reda. Uz papir otisak šahtova može se koristi i kao šablona za otiskivanje na druge materijale i predmete“, nastavlja Fischer.

Tako su polaznici uz rad na papiru otisnuli i nekoliko motiva s karlovačkih šahtova na vrećice, majice i druge odjevne predmete. Alex radi u Muzeju suvremene umjetnosti u Amsterdamu no osim svog rada s dokumentiranjem uličnih šahtova zapažen je i rad s drvetom.

  • Drugi dio mog umjetničkog rada vezan je za drvo i motorne pile. Otkriće tog uređaja neraskidivo je vezano za smanjivanje površina pod šumama. Moji prvi radovi inspirirani su nekontroliranim rušenjem prašume u Brazilu. Često me pitaju zar svojim radom na “živom” drveću ne uništavam sama stabla. Na to gledam kao ciklički proces jer na temelju jednog drveta koje je baza za umjetnički rad raste novo drvo. To je životni proces. No, većina drveća na kojima radim rastu i dalje, a samim tim se mijenja i moje djelo koje tu nastane – veli Fischer.

Značajni radovi koje Alex ima iza sebe su prva brazilska i prva afrička svemirska raketa.

  • Svaka velika zemlja ima ili je imala želju da sudjeluje u istraživanju svemira svojim svemirskim programom. Evo, i Jugoslavija je radila na svom svemirskom programu (smijeh!). U glavnom, brazilski svemirski program nije nikad uspio poslati raketu u svemir pa sam tako, kao rezultat jednog od svojih gostovanja u Brazilu obilježio izradom prve brazilske svemirske rakete, naravno od drveta, kao još jednog upozorenja na devastaciju brazilskih prašuma – dodaje Fischer.

 

Nastavak toga bila je i izrada prve afričke rakete nastale u Keniji 2015. godine.

  • Na poziv Nacionalnog muzeja u Nairobiju došao sam napraviti svoj rad. Ostao sam iznenađen jer su mi pripremili drvo od nekih tridesetak metara visine. Naravno, nisam bio spreman penjati se na tu visinu pa sam unajmio lokalne radnike koji su po cijele dane, ne silazeći lagano rezali krošnju da bi dobili samu osnovu za raketu. Kasnije smo joj dodali motore i ugravirali natpis. Za kraj sam napravio kratku animaciju s lansiranjem u svemir – otkriva Fischer.

Njegovo gostovanje u Karlovcu provedeno je u sklopu programa Nova kultura _ Hibridni grad .018. te projekta StreetArt autobus 2018. Program Nova kultura Hibridni grad 018. odvija se uz potporu Ministarstva kulture RH, Zaklade kultura Nova, Grada Karlovca, Karlovačke županije. Street art Autobus 2018 odvija se kroz platformu Clubtura uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Zagreba – gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport, Zaklade Kultura nova i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva / projekt Centri znanja.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije