Ovo su moje žvrljotine. Nekad imam viziju što napraviti, a nekada stvaram sadržaj tokom rada, pa se igram i tražim značenje u onome što sam radio. Postoji čudesna sfera između slikanja i pisanja po kojoj se šećem. Slikam, pišem i igram se – kaže Siniša Reberski, grafičar koji je u četvrtak u Galeriji Zilik u Karlovcu otvorena izložba „Dohvaćene nedohvatljivosti“ koja se može razgledati do 10. svibnja.
„Diplomirao je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1987. godine u klasi profesora Ante Kuduza, apsolvirao Umjetničko pismo i oblikovanje knjiga na Hochschule für Angewandte Kuns in Wien u Beču 1990. godine kod Elfriede Glodschmidt i Thomasa Hansena, a 2016. godine magistrirao kaligrafiju na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani kod profesora Lucijana Bratuša. Radio je kao ilustrator i grafički dizajner u Hrvatskoj i Njemačkoj, a 1991. započinje predavati na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje radi i danas kao profesor na Odjelu grafike. Predavao je i na studiju dizajna na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci i na Akademiji za likovno oblikovanje in umetnost. Uz nastavni rad bavi se prvenstveno kaligrafijom, slikarstvom i grafikom. Slika najčešće u tehnici akvarela koji preferira i u kaligrafiji. Kaligrafija, grafika i slikarstvo se u njegovom radu neprestano prožimaju tako da je nerijetko nemoguće odrediti spada li mu rad u jednu točno određenu kategoriju ili je mješavina više njih. Izlagao je na dvadesetak samostalnih i brojnim skupnim izložbama“, kratka je biografija autora tiskana na katalogu karlovačke izložbe.
„Poput kroničara vremena jednog zamišljenog svijeta prepunog poznatih i nepoznatih čestica, Reberski doprinosi općoj viziji našeg svijeta uvodeći nas u intrigantan svijet njegovih mogućnosti i potencijala. Ciklus radova “Dohvaćene nedohvatljivosti” djeluje poput zbirke strastvenog istraživača koji prikuplja spoznaje, teorije, pronalaske i otkrića iz različitih izvora o jednom dalekom nedohvatljivom svijetu. Taj svijet je vizija mogućnosti i potencijala svake osobe, događaja ili predmeta za koje mislimo da ih poznajemo, jer prihvaćamo prvo i doslovno značenje koje nam je ponuđeno, no ako samo malo zagrebemo ispod površine, možemo i sami zaći u neki posve novi, dosada neistraženi svijet“, ocjenjuje povjesničarka umjetnosti Sonja Švec Španjol.
