Profesura: Politička geografija Karlovca

Je li izlaznost od 44,3 posto je velika ili mala? Prosječna izlaznost u 12 četvrti, gdje ima 32.644 birača, bila je 44,30 posto. Mjesni odbori kojih ima ukupno 26 pojedinačno imaju manji broj birača u usporedbi s jezgrom grada, ukupno 15.598. Oni se kreću od 617 birača na Borlinu i 606 na Velikoj Jelsi na vrhu te ljestvice, do 78 u Knez Gorici i 81 u mjesnom odboru Sjeničak-Utinja na dnu. Prosječna izlaznost u 26 karlovačka mjesna odbora bila je na lokalnim izborima 2017. godine 44,33 posto

Autor: Vladimir Lay

Zvijezda i kulturni krajolik. Izvor: facebook Zvonimira Gerbera

Tema ovog članka su rezultati lokalnih izbora u Gradu Karlovcu u svibnju 2017. godine. U obradi i analizi podataka se krenulo od rezultata na razini birališnih mjesta, koji su potom obrađeni na razini gradskih četvrti – što je urbani dio grada – i mjesnih odbora – koji pokrivaju pretežno ruralne predjele u bližoj ili daljoj okolici naselja Karlovac. Gradskih četvrti ima 12, a mjesnih odbora 26. Cijeli taj prostor i grada i okoline koji zajedno čine područje Grada Karlovca kao administrativne jedinice koja je imala 48 265 birača upisanih u birački spisak.

Našu pažnju su privukli konačni i službeno potvrđeni rezultati lokalnih izbora 2017. godine za Karlovac. Izbori su održani na ukupno 93 biračka mjesta. Promotrili smo i proanalizirali rezultate ovih izbora kroz nekoliko karakteristika. Analizirali smo rezultate izbora kroz geografsku prizmu, kroz pojedine dijelove grada, kroz grupu rezultata za 12 gradskih četvrti, i grupu za 26 mjesna odbora. Članak daje prikaz rezultata lokalnih izbora za dvije podteme:

  1. o izlaznosti birača gdje je temelj ocjene ukupni broj/udio birača na biračkom spisku u vrijeme izbora, a taj broj iznosi 48.265;
  2. opredjeljenja za političke stranke i nezavisne liste za Gradsko vijeće Grada Karlovca pri čemu temelj procjene nije broj birača izašlih na birališta, koji iznosi 21.387, nego broj važećih listića – 20.824 glasa. Na izborima je bilo ukupno nevažećih 563 listića.

Na području grada, odnosno gradskih četvrti živi 32.644 birača ili 67,7 posto. Na području mjesnih odbora pak živi 15.598 birača ili 32,3 posto. Ovakav obuhvat mahom ruralnih naselja pod kapom Grada Karlovca i tome sukladna struktura biračkog tijela, pretpostavljam, ima stanoviti utjecaj i na ukupne rezultate izbora.

Kako to da su toliki ruralni prostori u široj okolici grada administrativno pripisani teritoriju Grada Karlovca? Najkraće, to je posljedica političkog i izbornog inženjeringa u vrijeme nastajanja Republike Hrvatske. Bio sam svjedok tog vremena i prvih rasprava o tome. Svoj odraz ovaj inženjering ima i na republičkoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Urbano se svugdje planirano miksa s ruralnim. Modernije i urbanije s tradicionalnijim, izvedeno iz toga – lapidarno rečeno – liberalnije s konzervativnijim. Tako se na primjer VII. izborna jedinica na republičkoj razini proteže od južne Trešnjevke u Zagrebu, gdje sam stanovao, preko područja Karlovca, gdje sada živim, i cijelog prostora Gorskog kotara sve do predgrađa Rijeke. Na lokalnoj razini Karlovac se pak po istoj logici administrativno prostire sve do Kablara, Skakavca i udaljenih područja Mjesnog odbora Sjeničak-Utinja na karlovačkom Kordunu ili pak Šišljavića u karlovačkom Pokuplju, te Mahičnog ili pak Zadobarja u zoni Dobre.

Budući da u naseljima oko grada u užem smislu obitavaju u prosjeku manje obrazovani stanovnici, dijelom poljoprivrednog zanimanja, u prosjeku više orijentirani na tradicionalne vrijednosti, što često prati i jača orijentacija na religijsku duhovnost, može se u načelu pretpostaviti da su oni i idejno/ideološki, to jest politički donekle konzervativnije orijentirani.

Prema pejzažnim, arhitektonskim, ekonomskim i socijalnim karakteristikama u mnogim od 26 mjesna odbora, praktično ruralnim naseljima, selima i pratećim zaseocima nije riječ o gradskom tkivu. Prema svim kriterijima sociologije naselja, posebice urbane sociologije – to nije urbani prostor. Na neki način to nije niti Turanj, gradska četvrt preko dvaju mostova koja graniči s mjesnim odborima/naseljima Ladvenjak Selište, Cerovac Vukmanićki i Kamensko.

Na izbore je izašlo 21.387 birača. To je izlaznost od 44,3 posto. Više od polovice birača, njih oko 56 posto s pravom glasa ostalo je na dan izbora kod kuće. Zašto? Zanimljivo je to pitanje, no njime se ovdje ne bavimo, iako je za sve političke aktere koji žele sudjelovati u izborima u budućnosti jako važno. Neki elementi odgovora na ovo pitanje kriju se i u karakteristikama lokalne političke ponude u Karlovcu. Ljudi i na političkom tržištu „kupuju robu“ koja im se sviđa i za koju vjeruju da odgovaraju njihovim potrebama i idejama. Ako misle da ponuđeno ne odgovara ne izlaze u „kupovinu“. Smanjena izlaznost može biti i posljedica neispunjenih obećanja, negativnih postupaka – kao što su klijentelizam, nepotizam i korupcija – do sada vladajućih, ali i evidentnog slabljenja kvalitete življenja dijela stanovnika grada.

Je li izlaznost od 44,3 posto je velika ili mala? Prosječna izlaznost u 12 četvrti bila je 44,30 posto. Mjesni odbori kojih ima ukupno 26 pojedinačno imaju manji broj birača u usporedbi s jezgrom grada, ukupno 15.598. Oni se kreću od 617 birača na Borlinu i 606 na Velikoj Jelsi na vrhu te ljestvice, do 78 u Knez Gorici i 81 u mjesnom odboru Sjeničak-Utinja na dnu. Prosječna izlaznost u 26 karlovačka mjesna odbora bila je na lokalnim izborima 2017. godine 44,33 posto.

Briga i posao svih stranaka i nezavisnih lista je kako privući birače da u što većem broju izađu na izbore i da se tako poveća ukupno učešće na izborima. Suvremene politološke analize pokazuju da je pad stope izlaznosti na izbore u mnogim europskim zemljama već neko vrijeme na djelu. Ovaj trend očigledno ima dublje korijene u koje ovdje ne ulazimo. Nedvojbeno je da ljudi političarima sve manje vjeruju, odnosno da je jedan dio građana stoga naprosto ravnodušan prema samom demokratskom političkom činu lokalnih izbora. Tko god nakon izbora dođe na vlast, mnogima od toga u konkretnom životu neće sutra biti bolje. Tako misle mnogi.

Ponovimo, na izbore su izašla 21.387 birača. Rezultati i postotci koje prikazujemo odnose se na ukupni broj važećih listića, a ne na ukupni broj biračkih glasova. Broj važećih listića bio je 20.824, od čega u gradskim četvrtima 14.130, a u mjesnim odborima 6.730.

Četiri najuspješnije liste na izborima bile su ove:

  1. Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske socijalno-liberalne stranke, ukupno 8.267 glasova ili 39,7 posto birača s važećim listićima. U području gradskih četvrti za ovu listu je glasalo 4.687 birača ili 33,3 posto birača s toga područja. Na područjima mjesnih odbora za ovu listu je glasalo 3.580 birača, odnosno 53,2 posto birača s toga područja. Postotci pokazuju da ova lista ima relativno više pobornika u mjesnim odborima nego u gradskim četvrtima. Pobijedila je na izborima i zadobila većinu u Gradskom vijeću i na taj način nastavila upravljati gradom.
  2. Živi zid, ukupno 3.485 glasova ili 16,7 posto. Na zonu gradskih četvrti otpada 2.478 glasova ili 17.3 posto, a na zone mjesnih odbora 1007 ili 14,9 posto. Napomena, na proteklim lokalnim izborima 2013. godine Živi zid nije bio nazočan na lokalnim izborima u Karlovcu.
  3. Lista Socijaldemokratske partije Hrvatske i Hrvatskih laburista-Stranke rada je dobila ukupno 2.299 glasova ili 11 posto. U zoni gradskih četvrti ova ponuda je dobila 1881 glas ili 13,3 posto, a u zoni mjesnih odbora 418 glasova ili 6,2 posto.
  4. Kandidacijska lista grupe birača – Davor Petračić je dobila ukupno 2.333 glasova ili 11,2 posto. U zoni gradskih četvrti ova lista je dobila 1.983 glasa ili 14,3 posto, a u zoni mjesnih odbora 350 glasova ili svega 5,2 posto. U nekim mjesnim odborima ova lista nije dobila niti jedan glas. Ljudi za ovaj tip liste u nekom Sjeničaku ili Zadobraju nisu možda niti čuli. Na lokalnim izborima 2013. godine ova se lista pojavila prvi puta i dobila 1.321 glas, 1.131 u gradskim četvrtima, a 190 u mjesnim odborima. U drugom pokušaju broj birača koji se toj listi nezavisnoj i građanskoj listi priklonio povećao se za tisuću glasova. Uz preduvjet da se između dvaju izbora bolje i sustavnije organizira ovaj nezavisni, građanski politički akter ima potencijal da uveća izbornu bazu. Na to ukazuje i činjenica da je uz kandidata iz HDZ Damira Mandića u drugi krug ušao i predvodnik nezavisne liste inženjer Davor Petračić.

Podsjetimo, lista HDZ-HSLS je dobila u ruralnoj zoni 53,2 posto, a relativno znatno manje u gradskim četvrtima. S druge strane, građanska nezavisna lista Davora Petraćića i  lista SDP-Hrvatski laburisti su tri puta manje glasova osvojile u mjesnim odborima nego u gradskim četvrtima. To držim indikativnim i vrijednim daljnjeg promišljanja.

U Gradsko vijeće Grada Karlovca su ušli predstavnici gore navedenih lista u omjerima kako se to već izračunava prema Zakonu o izborima. To je lista HDZ-HSLS kao vodeća. Njima treba pridodati i listu Akcije umirovljenici zajedno (AUZ) i Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) koji su prešli izborni prag. Oni su osvojili ukupno 1.178 glasova ili 5,6 posto. U urbanom dijelu grada su dobili 908 glasova, a u ruralnoj okolici 270. U Gradskom vijeću djeluju u dogovoru s pobjednikom izbora i pridonose snazi većine u procesima izglasavanja i donošenja odluka.

Izvan političkog upravnog odlučivanja u Gradskom vijeću Grada Karlovca ostale su sljedeće liste:

  1. Most nezavisnih lista, 927 glasova ili ukupno 4,45 posto glasova. U zoni gradskih četvrti su dobili dvije trećine od ukupnog broja dobivenih glasova.
  2. Hrvatska narodna stranka-liberalni demokrati, 807 glasova ili 3,87 posto. U zoni gradskih četvrti dobili su 610, a u okolini 197 glasova.
  3. Hrvatska seljačka stranka (HSS) i Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti dobili su 558 glasova (2,60 posto). Zanimljivo je da je polovica birača (157) koji su glasali za ovu listu u zoni mjesnih odbora bila iz samo tri mjesna odbora – Rečica, Velika Jelsa i Zagrad. Čini se da HSS tako ima određenu političku prisutnost i tradiciju među mještanima.

Na dnu uspjeha na ovim izborima su sljedeće liste: Hrvatska stranka prava s učešćem 318 birača (1,5 posto), Hrvatska konzervativna stranka s 268 glasova (1,2 posto), Kandidacijska lista grupe birača – Dimitrije Birač s 211 glasova ili jedan posto i na kraju stranka Naprijed Hrvatska sa 100 glasova ili 0,4 posto.

S ovime završavam prikaz i geografsku analizu rezultata lokalnih izbora u Karlovcu 2017.. Ovdje imamo točne brojke, odnose među njima, teritorijalnu distribuciju opredjeljenja. Komentare i interpretacije prepuštam čitateljima.

Navest ću još dvije zanimljivosti. Prva je da su izvan naše analize podataka lokalnih izbora po gradskim četvrtima i mjesnim odborima ostali rezultati izbora za gradonačelnika koji su se odvili u dva kruga. U kratkim crtama, što se dogodilo? U prvom krugu kandidat HDZ-HSLS Damir Mandić dobio je 9.069 glasova, a drugoplasirani nezavisni Davor Petračić  4.393. Treći je s 4.234 glasa bio kandidat Živog zida Ivan Vilibor Sinčić. Ostali kandidati – Nikola Badovinac (HNS), Davor Bartolac (SDP) i Davor Andrijašević (Most) ukupno su sakupili 3.053 glasa. Sloga i dogovor o zajedničkom kandidatu naspram HDZ-u očigledno nije postojao. Svako, čini se nerealno pa čak i naivno pomišlja da će se sam popeti na tron gradonačelnika. Za kandidate opozicije je glasalo ukupno oko 11.700 birača. U situaciji gdje HDZ već godinama u Karlovcu drži vlast i na mjestu gradonačelnika i u Gradskom vijeću ovakvo razdrobljeno, nesuradničko ponašanje političkih aktera naspram HDZ-a je neučinkovito i atomiziranjem svojih birača ostaje i ostajat će neminovno u opoziciji u političkoj utakmici za mjesto gradonačelnika.

U drugom krugu, kada se izbor sveo na samo dva kandidata, Mandić je dobio  8.580 glasova, a Petračić 7.370. Razlika je bila 1.200 glasova. Mandić je pobijedio na 61 biračkom mjestu, Petraćić na 28 biračkih mjesta. Na četiri biračka mjesta je rezultat bio izjednačen ili za jedan ili dva glasa u korist Mandića. Zanimljivo je konstatirati da je u drugom, završnom krugu Mandić dobio 489 glasova manje nego u prvom krugu. U drugom krugu Petračić je dobio znatno veći broj glasova od broja koji je dobio u prvom krugu. Od 4.393 glasa popeo se na 7.370 glasova, dakle dobio je oko tri tisuće glasova više. Može se pretpostaviti da su njemu nezavisnom glas dali birači čiji kandidat nije prošao u drugi krug. Na neki način, to je signal, sugestija za predizborno koalicijsko povezivanje stranaka na narednim izborima i/ili jačanje jedinstvene građanske lokalne nezavisne liste, za stare i nove političke aktere koji se u lokalnoj karlovačkoj političkoj utakmici žele suprotstaviti HDZ-u  na nekim idućim izborima.

Uzgred, za Mandića je radila dobro organizirana stranačka struktura, a materijalnih sredstava nije nedostajalo. Iza građanskog i nezavisnog kandidata karlovačkog inženjera Petračića je stajala mala grupa aktivista i volontera i vrlo skromna materijalna sredstva. Ovakav rezultat i ovakva situacija daje naslutiti da kandidat za gradonačelnika iz redova HDZ-a nije 2017. godine nije imao adekvatnu konkurenciju. S druge strane, Mandić zna da ga je izabralo svega 17,7 posto od ukupnog broja birača upisanih u birački spisak i mudro sustavno sugerira inkluziju, uključivanje  građana u procese upravljanja gradom,.

Druga zanimljivost je što, ako promotrimo lokalne izbore 2009. i 2013. i usporedimo ih s ovima iz 2017. godine, imamo situaciju u kojoj je 2009. godine bilo ponuđeno sedam lista, 2013. također toliko, ali s ponešto drugačijom ponudom. Ponuda je 2017. godine porasla na 12 lista, od kojih su uz stranke i stranačke predizborne koalicije bile i dvije građanske nezavisne liste. Komparativna analiza rezultata lokalnih izbora u rasponu od 2009. preko 2013. do 2017 godine pokazala bi detaljnije mijene koje su u tijeku, slabljenje nekih političkih aktera, pojavu i jačanje nekih novih i relativno stabilni položaj vladajućeg HDZ-a.

No, uz ovaj stabilni položaj vidljiv je stalni postepeni pad broja glasača koji glasaju u Karlovcu za HDZ i njihove partnere. Tako je 2009. godine za listu HDZ-HSS-HSLS glasalo 11.657 birača, 2013 za listu istu listu proširenu s HSP AS 9.551 birača, a 2017. 8.267 birača. U osam godina udio birača koji se priklonio ovoj opciji sustavno se smanjivao i smanjio za ukupno 3.390 birača. No, relativno najjača solucija i dalje pobjeđuje sve dok su one druge slabije i/ili razjedinjene. Povećanje broja stranaka i lista na lokalnim izborima potpomaže drobljenju ukupnog broja glasova i tako vladajućem HDZ-u osiguravaju ostajanje na vlasti, čak i ako ne polučuje neke posebno kvalitetne rezultate u upravljanju gradom.

Nalazi koje sam u kratkim crtama predstavio mogu biti korisni za promišljanje unapređenja praktičnog djelovanja političkih stranaka i nezavisnih lista koje djeluju na području Karlovca, posebno u organizaciji motivacije za sustavno djelovanje i između pojedinih izbora, a ne samo dva ili tri mjeseca prije izbora. Pretpostavljam da rezultati ove analize mogu zanimati sve one političke stranke i nezavisne liste koje razmišljaju o izlasku na iduće lokalne izbore u Karlovcu 2021. godine. Bilo bi korisno da zainteresiraju i jedan dio građana Karlovca, barem one koji na idućim izborima neće ostati kod kuće.

Stvari se  diljem Hrvatske postepeno mijenjaju. Mijenjati će se postepeno i u Karlovcu. Uloga nezavisnih, građanskih lista polako raste diljem Hrvatske. U oko 90 općina i gradova na mjestu načelnika i gradonačelnika su nezavisni kandidati. Nastaju nove utjecajne stranke. Most i Živi zid su primjeri. Članovi dualnog političkog monopola (HDZ i SDP) koji Hrvatskom naizmjence vlada već 27 godina pokazuju stanovite znakove umora, ali rade dakako i na svom kadrovskom osvježavanju. „Sve se kreće“, no ne tako brzo i ne tako uočljivo da bismo to odmah mogli i vidjeti. Vidimo tek kad se na izborima ta mijena pretvori u broj glasova i tako se institucionalizira.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije