Šetam i promatram Karlovac „iznutra“ u različite dane tjedna, u različitim dijelovima dana, u različitim godišnjim dobima i pitam se – gdje su trgovi? Tražim trgove kao otvorene i javne gradske prostore na koji svi mogu doći, susretati se, razgovarati i još mnogo, mnogo toga. Tražim trg koji bi bio jedan širi i veći prostor, živo socijalno žarište koje očigledno i nedvojbeno privlači ljude da na njega dolaze, da se vide i u njemu povremeno borave kao u njihovom „dnevnom boravku“ pod otvorenim nebom. Čudim se, ima nekoliko prostora čije ime počinje s riječi „trg“, ali trga kakvog tražim ne nalazim.
Što je to u načelu u gradskom prostoru trg? Običnim riječima rečeno, to je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okupljaju ljudi iz lokalne urbane sredine. Na trgove rado dolaze i gosti, posjetitelji grada, turisti. Često su na trgu u povijesti bile važne gradske ustanove, kao što su sudnica ili gradska vijećnica. Trg je javni prostor neizbježno još od doba antike, u renesansi i kasnije sve do danas. Trgovi su prikladni za tržnice, koncerte, političke skupove i druge događaje koji trebaju širok otvoren prostor. Obično su u povijesnom središtu grada, često imaju trgovine i učestalo potrebne usluge. Trg često ima fontanu, zdenac, spomenik ili kip.
U urbanizmu, trg je planirano otvoreno područje u gradu, obično četverokutna oblika. Neki su trgovi dovoljno veliki da služe kao “narodni trgovi” na kojima se zbivaju povijesni događaji jedne nacije. Koga podrobnije zanima priča o trgu neka uzme u ruke knjigu – klasik Lewisa Mumforda „Grad u historiji“ .Tamo je autor trgovima posvetio posebno poglavlje.
Kako stojimo s trgovima u Karlovcu?
Jezgra iz koje je nastao Karlovac je utvrda Zvijezda. Bila je dugo središte grada, ali danas više nije. U njenom središtu se nalazi „kralj“ svih trgova u gradu – Trg bana Josipa Jelačića. Zvijezda je desetljećima zapuštana, trg je danas većinom pust okružen zapuštenim zgradama koje razgrađuje zub vremena. Trg oživi par puta godišnje, u svibnju po njemu plešu maturanti, u srpnju je javno organizirano događanje i bal u povodu „Dana Karlovca“, a na njemu se u ranu jesen održava i „Obrtnički sajam“ vikendom, pod šatorom. Možda sam nešto zaboravio, ali manje-više to je sve. Slobodno bi se moglo reći da je ovaj trg kao gradski trg danas mrtav. „Kralj“ je mrtav.
Živi trgovi su znamen aktualnih i živih centara gradova. Gdje je u Karlovcu centar grada, njegov suvremeni „city“? Njegova „kičma“ je takozvano Korzo, zapravo Ulica Petra Zrinskog. S jedne strane te „kičme“ centar grada se prostire do Kupe, a s druge do zelene šetnice po vanjskom bedemu Zvijezde. Uzgred, Korzo (talijanski corso) inače predstavlja najčešće glavnu gradsku ulicu i svojevrsni izlog grada, odnosno glavno gradsko šetalište.
Kada se povijesno-urbanistički promišlja situacija s točkama centraliteta u Karlovcu danas – zaključak je jednostavan. Imamo „tvrđavu“ Zvijezdu kao prvi povijesni centar i jezgru Karlovca koja je danas zamrla. Imamo i nekadašnje „Predgrađe“ koje je i danas centar Karlovca. Prošla su stoljeća, mnoga i mnoga desetljeća, a stari urbani Karlovac je i dalje aktivno urbano pulsirajuće srce grada. Iz bogate literature o povijesti Karlovca vidljivo je da su prve kuće izvan „tvrđave“, dakle Zvijezde, nastale upravo na području između „tvrđave“ i Kupe. Povijesni zapisi zametak današnjeg centra nazivaju imenom „Predgrađe“, a glavni njegovi dijelovi su u prošlo doba nosili imena „Židovska varoš“ i „Štranga“. „Židovska varoš“ je obuhvaćala ove današnje ulice – Preradovićeva, Šebetićeva, Gundulićeva, Vranycanijeva, Mažuranićeva obala, Vitezovićeva i Šipuševa.
Pogledajmo redom što je danas s prostorima toga centra koji se nominalno zovu trgovima.
Zrinski trg. U prošlosti je bio trgovački trg sa starom Žitnom kućom koja je bila u funkciji ondašnje ekonomije i prometanja robe. Danas toga trga više nema. Danas se termin „Zrinski trg“ pojavljuje tek u nekim aljkavo sročenim turističkim letcima Turističke zajednice Karlovac. Postoji Ulica Petra Zrinskog, to jest Korzo.
Trg M. Šufflaya. Ovaj trg nalazi se ispred starog trgovačkog centra „Karlovčanka“. Njegova površina je danas parkiralište uvijek puno automobila. Ljudi dolaze u trgovine ili pak ustanove i tvrtke (porezna uprava, Financijska agencija, banka, operateri mobilne telefonije i slično). Automobili su pojeli ovaj trg. Mjesta za ljude koji bi se tu šetali ili sjedili u ugodnim lokalima tu nema. Malu nadoknadu za ovaj gubitak javnog prostora za dnevni boravak čine obližnji urbani mali pravokutni prostor gdje su se smjestili „Slatki centar“ i restoran „Tiffany“.
Trg Matije Gupca. Na tom lijepom omanjem trgu nema parkinga, ali gotovo da nema niti ičeg drugog što bi ga pretvorilo u socijalno žarište, ugodan dnevni boravak. Nema atrakcije, nema onog „magneta“ koji privlači ljude. Tu je tek jedna neugledna i neatraktivna fontana s dvije male sirene, nekoliko hladnih željeznih klupa, tri kontejnera za smeće i autobusno stajalište gradske i prigradskih linija. Nekoć ne tako davno je na obodu ovoga trga bila atraktivna slastičarnica, ali se ugasila.
Koji još prostor u Karlovcu ima karakter centra, osim ovog povijesnog kojem je Korzo kičma? Pri tome u centre ne ubrajamo mali centar na Rakovcu s dva dućana i kioskom za novine, ili centar Švarče s dućanom i ugostiteljskim objektom i slične situacije u Grabriku, Lušćiću, Drežniku, na Baniji, na Gazi ili pak zoni Dubovca.
Postoji Novi centar gdje je danas glavna tržnica, tamo tik uz pogon Gradske toplane. Između Kauflanda i kompleksa trgovina i tržnice smješten je, kažu mi, jedan trg. Osobno ga ne doživljavam trgom, ali dobro tako se zove a i neki Karlovčani me uvjeravaju da to jest trg. Do nedavno se zvao Trg Josipa Broza Tita, ali je to ime sukladno političkoj modi kakva se „nosi“ u Hrvatskoj u zadnje vrijeme – izbrisano. Sada je to Trg hrvatskih branitelja.
Ovaj prostor ima stanoviti centralitet, ljudi dolaze zbog placa i trgovina, a usput neki zastanu i na kavu. Ispunjenim je lokalima koji nude pića i napitke u dopodnevnim satima kada je aktivna tržnica. Popodne su do neke mjere aktivne nadalje samo neke trgovine. Uvečer – ovo je maltene mrtav prostor. Osobno ga ne smatram trgom koji ima punovrijedni značaj i karakter trga. To je centar samo jednog spektra funkcija i omanji trg bez standardnih prostorno-fizičkih karakteristika trga, i to tek dio dana.
Novi centar jest centar, zapravo jedan od nekoliko podcentara grada. Okružen je pogonom Gradske toplane, Kauflandom, stambenim zgradama i jakom prometnicom i nema šanse da se širi i bitno sadržajno preuređuje. Takav kakav je danas, razvojno limitiran – ostati će za dugo.
Valja krenuti u promjene u dvama centrima u centru grada. Vidim dva smislena nova gradska projekta u tome smjeru.
Prvo, na Šufflayjevom trgu valja ukinuti parking. Trg mora pripasti pješacima. Potom treba uslijediti uređenje ovog trga kao pješačkog dnevnog boravka za posjetitelje centra grada u cjelini, te za posjetitelje stare trgovačke kuće „Karlovčanka“ i drugih točaka i funkcija koje po raznim svrhama dovode ljude u ovaj prostor. Podsjetimo, tu su banke, mobilni operateri, Fina, Porezna uprava, Žitna kuća, ugostiteljski objekti… Neophodna je oprema trga modernom urbanom opremom i ugostiteljskim lokalima za sjedenje i boravak na rubovima trga. Prostor za tako nešto treba zamisliti na površinama kojima se danas kreću vozila. Uređenje partera u prostoru od Korza uz neboder Fine do Kupe je već urađeno 2017. godine i doima se odlično.
Uzgred, treba izgraditi parkiralište ili garažu za vozila koja dolaze radi sadržaja na ovome trgu, i to u njegovoj neposrednoj blizini. Gradska uprava ih u budućnosti planira graditi na obližnjim prostorima uz Kupu.
Treba urediti lijepi, ne odviše veliki Gupčev trg. Potrebna je nova, atraktivna i udobna urbana oprema, nova fontana i/ili zdenac, stanovito hortikulturno rješenje, po koji ugostiteljski objekt za dnevni boravak na trgu i po njegovim rubovima. Moguće je zamisliti i jednu malu pozornicu za ljetne predstave i događanja iz područja kulture, umjetnosti i zabave za manji broj gledatelja/slušatelja.
Ovakav karakter trga nadovezuje se na obližnji otvoreni ulični prostor na rubu Zvijezde na početku Velike promenade kod spomenika žabi, odnosno na početku Radićeve ulice u zoni lokala „Catalpa“. Pojedini koncerti i neka događanja u prošlosti u nedostatku adekvatnog trga upravo su tu bila locirana. Zajedno s Trgom Matije Gupca ovaj mali prostor može tvoriti vrlo ugodnu doživljajno-događajnu cjelinu na kojoj se zbivanja vremenski sinkroniziraju i sadržajno harmoniziraju.
Zaključno, naš je stav da središte Karlovca treba ova dva trga kao ugodna i privlačna socijalna žarišta. Danas su ti trgovi u centru grad tek „prolazni prostori“.
Dodajmo ovome, obližnji Strossmayerov trg u Zvijezdi prema istoj urbanoj logici je pogodan postati socijalno žarište, područje susretanja i dnevnog boravka lokalnih građana i posjetilaca, mjesto različitih atraktivnih događanja. Danas se on koristi kao parkiralište za gradsku upravu i goste. To je pogrešan potez, ali može se u budućnosti, ako/kada Zvijezda oživi, promijeniti.
Središte Karlovca nema niti jedan punokrvni, živi, pravi trg. Primjeri iz sličnih gradova u Hrvatskoj pokazuju da tako poimani trgovi postoje. Zašto Karlovac tako nešto nema? Prostora koji imaju osnovne dimenzije i potencijal da budu trg – ima, valja krenuti u nove projekte prenamjene trga i/ ili urbanog opremanja ovih dvaju trgova u centru grada.
Karlovački kralj trgova – središnji u Zvijezdi – je danas pretežno mrtav iz više razloga, ali prije svega zato jer su u tri od četiri njegove strane svijeta, četiri fasade – mrtve. „Crkvena“, zapadna strana trga je kako-tako uređena, vitalna i jedina aktivna strana trga. No i taj aktivitet je omeđen, limitiran. „Oružana“ u vlasništvu grada je prazna i propada godinama, Vojarna na južnoj strani u vlasništvu Karlovačke banke također zjapi prazna i zapuštena. Zgrada „Kamoda“ u vlasništvu grada, također.
Ako u ove tri zgrade dođu sadržaji i funkcije koji nisu otvoreni za posjetitelje, ako ne dođu sadržaji koji privlače na boravak u ugostiteljskim objektima, u trgovinama i prostorima gdje se zbivaju događanja iz područja kulture, umjetnosti i zabave – ovaj trg će ostati pasivan, mrtav. Uredi i biroi, učionice i predavaonice, neće dostatno i stalno oživljavati ovaj trg. O tome valja voditi računa pri oživljavanju Zvijezde i odabiru sadržaja za ove tri zgrade. Pri tome imam na umu funkcije i sadržaje u parteru „Oružane“, „Vojarne“ i zgrade „Kamoda“, ne nužno prostore na katovima. Pješak, korisnik, potrošač, posijetilac ovdje u staroj jezgri komunicira sa sadržajima u parteru.
Ovaj „kraljevski“ trg po površini i po sjajnoj urbanoj scenografiji sa zdencem u sredini i drvećem po njegovim rubovima te velebnim zgradama u bliskoj pozadini vrlo je pogodan za razna događanja na njemu tijekom cijele godine. Mogućnosti su brojne. O tome je bila riječ u mojem članku koji je „Aktiviraj Karlovac“ nedavno objavio.
Zanimljiva je u općem karlovačkom siromaštvu punovrijednih, „rasnih“ trgova kao otvorenih i javnih prostora koji imaju magnetnu moć socijalnog žarišta i okupljanja ljudi pojava paviljona izgrađenog tijekom 2017. godine na Promenadi. Riječ je o fizički malom, ali atraktivnom prostoru, zapravo čvorištu šetnica iz tri pravca. Ovaj prostor u karlovačkim uvjetima ima stanoviti potencijal aktivnog socijalnog žarišta koje nema prostorno-urbanističke karakteristike trga, ali privlačno je i simpatično mjesto u lijepom, zelenom okruženju. Inauguracija ovog prostora bila je upotreba Šetališta doktora Franje Tuđmana za karlovačke Advent dane 2017., a sam paviljon kao mjesto dočeka 2018. godine. Kako trgova kao prostora za javna socijalna okupljanja raznih sadržaja od zabave do politike u gradu zapravo nema, a „kralj“ trgova, glavni trg u Zvijezdi, je u trećem planu, nije isključeno da će u mjesecima koji dolaze prostor oko paviljona zaživiti kao mali socijalno aktivni karlovački prostor u zelenom. Dakako, nikada neće biti trg. U potrazi za trgom u Karlovcu je moguća mala usputna stanica.