Zvijezda u Karlovcu, a posebno njen prostrani i lijepi središnji trg okružen oronulim, velikim i lijepim zgradama – Trg bana Jelačića kao locus i scenografija doživljaja de facto je od strane društvenih karlovačkih aktera pomalo zaboravljen, nekako po strani kao što je po strani i proces obnove Zvijezde uopće.
Kroz cijelu 2017. godinu na njemu se dogodilo tek par događaja koja su omogućila tek nekoliko lijepih doživljaja. Tu je događanje i bal za Dan Karlovca u srpnju. Prije toga tu je bio svibanjski bal maturanata preko dana i jedna odlično organizirana priredba u organizaciji Gimnazije Karlovac u večernjim satima. Pročelje oronule „Oružane“ bila je u pozadini bine na kojoj se priredba održavala. Što još? Ovdje je lociran i Obrtnički sajam u velikom bijelom šatoru sa skromnom pratećom ugostiteljskom ponudom u jesen. Nekoć, do nedavno, ali ne i za dolazak 2018. je ovdje organiziran i karlovački doček Nove godine na otvorenom. Možda sam nešto i zaboravio. U svakom slučaju, ono glavno i upečatljivo što se na ovom središnjem trgu dogodilo je spomenuto.
Zvijezda se kao socijalno žarište Karlovca gasi se već dugo. Tamo od 1971. godine kada su mnoge funkcije, uključivo glavnu tržnicu, iz Zvijezde prešle u Novi centar. Kada se nešto povremeno organizira na središnjem trgu Zvijezde, danas Trgu bana Jelačića, nekoć u socijalizmu imena „Trg Republike“ – mnogi kažu kako je ambijent pravi, kako je ugođaj odličan.
Imam jedan poveći san na temu što bi se u budućnosti sve moglo događati/organizirati na središnjem trgu u Zvijezdi, ako ne radnim danom, barem vikendima kojih u godini ima više od pedeset.
Ovdje nudimo ideje za oživljavanje središnjeg trga Zvijezde organizacijom vikend događanja. Razgovarao sam još od 2014., dok sam istraživao i pisao „Sociološku studiju za potrebe Urbanističkog plana uređenja (UPU) Zvijezde“, s mnogim mudrim ljudima u Karlovcu. Pratio sam i analizirao zbivanja u Zvijezdi i oko Zvijezde u narednim godinama. Uzgred, prisjetio sam se također svojih posjeta sjajno organiziranim „Danima piva“ u osamdesetim godinama prošlog stoljeća na središnjem trgu u Zvijezdi, tada Trgu Republike. Iz svega toga nastao je zapis ideja i prijedloga koji slijede.
Osnovno događanje uvijek treba biti vezano uz sam trg. Prateća događanja mogu biti na nekim drugim, obližnjim lokacijama u Zvijezdi. Poželjno je da događanja budu na otvorenom, ali neka događanja može se u hladnijim danima organizirati i u velikom šatoru, oput spomenutog Obrtničkog sajma. U dio događanja bilo bi dobro uključiti i profesore i studente ali i neke obližnje prostore Veleučilišta. Ono ima niz primijenjenih djelatnosti.
San koji imamo za potrebe članka smo podijelili u pod-cjeline: kultura, zabava – razonoda – sport – hobi, hrana.
Kultura:
- Lipanj – Dani knjige. Knjiga uvijek ide uz fotografiju i neki primjereni glazbeni program, koncerti koji može biti na trgu ali i negdje drugdje u Zvijezdi ili u njenog blizini;
- Umjetničke fotografije, što je uvijek popraćeno starim fotografijama Karlovca. Tu se svake godine može pozvati i naglasiti uvijek jedan gostujući grad sa starim fotografijama tog grada. Uz to svakako mogu ići tematska predavanja;
- Krajem lipnja organizirati prodaja – razmjena udžbenika;
- Srpanj, Dan grada – uvijek vezano uz 13.07. Tradicionalni bal.
Uz to su moguće i ove aktivnosti – prodaju knjiga, razglednica, slika. Predavanja o gradu, radionica za unapređenje razvoja grada, turistički vlak po gradu te dane, razgled grada uz vodiča;
- Glazbene večeri na trgu, smotra kulturno-umjetničkih društava. Karlovac svake godine organizira tu smotru koja je postala internacionalna;
- Kolovoz – Dani filma. Kinoklub Karlovac je odličan organizator „Riječnog kina“. To ne isključuje po meni gledanje filmova na primjerenijem ambijentu trga.
Zabava – razonoda – sport — hobi:
- Ožujak – Travanj: Uskršnji sajam;
- Travanj – Hobiji vikendom: – Filatelija, razglednice, numizmatika, staro oružje – vikend (prodaja i razmjena);
- prodaja, razmjena i izložba starih stvari poput antikvarnice na otvorenom na Britanskom trgu u Zagrebu;
- Svibanj – Dani cvijeća. Težište je na štandovima za prodaju cvijeća, i svega što ide uz to: zemlje, alata. Uz to može se organizirati radionica s predavanjima o uzgoju, zaštiti cvijeća;
- Dani udruga (koje nešto proizvode) i Dani obrta (aktualnih i starih). Dani udruga se održavaju na Promenadi ali to ne isključuje da se odvijaju na oba mjesta, dakle i na središnjem trgu Zvijezde;
- Rujan – Dani piva – Festival piva i pivovara. Uz to mogu se kao i u prošlosti svojom ponudom prezentirati i obrti čiji proizvodi izazivaju interes građana;
Napomena – ovaj festival može biti i regionalni, međunarodni, budući se na tržištu Hrvatske kupuju piva iz više zemalja. Organizator ovoga treba biti Grad Karlovac, a ne neka od pivovara. „Dani piva“ su sjajan zaštitni znak grada i kao takav pronose njegov identitet. Afirmacija identiteta i brenda grada je posao gradske uprave. To ne može biti pivovara u stranom vlasništvu, jer ih identitet Karlovca ne zanima, a niti privatni koncesionar. Osamdesetih godina 20. stoljeća Karlovački dani piva održavali su se na Trgu bana Jelačića, u središtu Zvijezde. To je bio pravi festival piva i pivovara, malih zanata i prateće ugostiteljske ponude. Danas se Dani piva održavaju deset dana uz deset pjevača, uz buku i gomilu automobila, uz mirise roštilja i kobasica na prostoru preko Korane, uz cestu za Gornje Mekušje. Po meni, to je tek zabavni dernek od kojeg trešti u pola grada, a gdje od festivala piva i pivovara nema više niti slova. Za održavanja Dana piva trebalo bi organizirati ugostiteljski punkt na otvorenom na način pivnice u kojoj se ne bi kušalo i prodavalo samo jedno, nego sva piva izložena na sajmu. Takvog mjesta u redovnom životu grada, nažalost, danas nema.
- Biciklistički vikend uz prodaju i razmjenu sportske opreme – skijaške, biciklističke, ribolovne, lovne, planinarske, za ronjenje. Tu opet valja angažirati turističke agencije za organizaciju bajkerskih tura;
- Listopad – Lovno-ribolovni vikend: (uz organizaciju lova) – izložbe oružja, knjiga plus predavanja o lovu i ribolovu, predavanja o karlovačkim rijekama, promociju lovno ribolovnih područja, gastronomija vezana za divljač i ribe u karlovačkim restoranima;
- Izložba kućnih ljubimaca;
- Prosinac – Božićni sajam.
Hrana:
- Veljača – Dani meda i mlijeka, mliječnih proizvoda, sira (Npr. „Dani meda i mlijeka“ u Karlovcu) – tu može svake godine biti jedan pokrovitelj kao što su KIM, odnosno DUKAT ili Sirela uz prisustvovanje ostalih velikih i malih mljekara i sirara, plus domaće i vanjske udruge medara i proizvođača proizvoda od mlijeka i meda. Naravno, uz to može i prodaja košnica, alata i pribora. Predavanja i radionice;
- Dani šumskih plodova – voća generalno ili tematski nekoliko sezonskih: Jabuka, šljiva (i rakija) jagoda (vrtnih i šumskih), trešanja;
- Sredina listopada – Dani kruha, prvenstveno domaćeg, ali i pekari van Karlovca sigurno mogu ponuditi raznovrsnu ponudu. Uz to mogu ići pekarski kolači, licitarske delicije; uz to mogu ići gostovanja domaćih KUD-ova;
- Studeni – Dani grožđa, mošta i vina (oko Martinja). Opet popraćeno gastronomijom koja ne smije biti dominantna na trgu, ali može u lokalnim restoranima, pogotovo kada zažive oko trga.;
- Gastro-vikend specijaliteta karlovačkih i drugih ugostitelja na trgu i lokalnim restoranima. Isto tako primjereno mogu biti postavljeni štandovi sa nešto hrane, pića, suvenira, ali to ne smije dominirati nad osnovnom temom.
Tema ima puno i nije nužno u godini sve obuhvatiti. Za početak je dovoljno jednom ili dva puta mjesečno nešto organizirati. Optimalno bi bilo svaki vikend, ali za to treba imati voljne organizatore, ali i novac.
Uvijek se mogu organizirati radionice, predavanja. Neki dani mogu biti popraćeni primjerenim glazbenim i kulturno-umjetničkim programom. Za neka događanja – ne uvijek i ne za sva – može biti centralna pozornica sa predstavom, glazbom. Suradnja sa udrugama, kazalištem, školama, Veleučilištem, drugim gradovima, drugim turističkim zajednicama, tvrtkama koje tematski tu pripadaju iz Karlovca, ali i drugih gradova.
Ovaj „sanjarski“, ali ne i nerealni prijedlog mogućih događanja na središnjem trgu Zvijezde kao ishodištu i žarištu revitalizacije vrlo kvalitetno ilustrira navedeno bogatstvo mogućih događanja. Ova događanja obogatila bi i život stanovnika Zvijezde, ali i građana Karlovca, a privukla bi i goste i turiste iz drugih, obližnjih mjesta i gradova Karlovačke županije i drugih prostora. Oživljavanje središnjeg trga pokrenulo bi zasigurno oživljavanje obližnje Radićeve ulice gdje i danas funkcioniraju trgovine, ali u mnogo manjem opsegu nego proteklih desetljeća.
Uz Radićevu, određeni procvat aktivnosti i određena ponuda posjetiteljima mogla bi se postepeno „preliti“ i na još neke ulice renesansnog uličnog rastera Zvijezde, kao što su Haulikova ulica i neke druge ulice u tom dijelu.
Napravimo mentalni eksperiment – pretpostavimo da središnji trg zaživi kroz neki događaj i aktivnosti barem svaki drugi vikend u godini, recimo dva puta mjesečno, dakle 24 puta godišnje. I to bi bio značajan napredak u oživljavanju Zvijezde, solidan korak u obogaćivanju doživljaja i sadržaja svakodnevnog života za građane Zvijezde, ali i građane grada Karlovca i njegove posjetitelje.
Ovaj tekst doživljavam kao prilog ostvarenju ideje „Žive Zvijezde“. „Živa Zvijezda neće ugroziti njen status spomenika kulture. Dapače, skrenuti će pažnju na nju i kao takvu. Zvijezda danas zasigurno nije „Živa Zvijezda“. Ali korak po korak s oživljavanjem infrastrukture, stanovanja, djelatnosti ali i događanja u njoj može živom postati.
