„Društva bez STEM-a mogu postati potpuno ovisna o društvima s razvijenim STEM-om. Zato insistiramo da se STEM ojača u školama“, poručuje umirovljeni sveučilišni profesor Mirko Butković koji je na Veleučilištu u Karlovcu u srijedu održao predavanje u organizaciji Udruge „Nikola Tesla Karlovac“ čiji je predsjednik „STEM – što je ti i čemu služi“.
STEM je akronim na engleskom jeziku za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
- Kina nema samo jeftinu proizvodnju, nego je njihova znanost dostigla zavidnu razinu. Velika su konkurencija Zapadu, a zato Europska unija potiče mlade da se bave STEM-om. Treba poticati mlade da postanu znanstvenici i inovatori usmjerenjima u mladosti, ali i druge programima cjeloživotnog obrazovanja te aktivnostima zajednica tehničke kulture – poručuje Butković.
„Oko reforme nastavnog programa se već desetljeće lome koplja, ali ne oko suštine. Treba povećati broj sati iz predmeta iz STEM predmeta i raditi na razvijanju kritičnog mišljenja, socijalne inteligencije i suradnje, znatiželje i inicijative kod mladih. To je jako teško postići bez kvalitetnog nastavnika“, nastavlja.
- Valja i stvarati opću političku i društvenu klimu o potrebi STEM-a. Ako ste vrhunski matematičar, možete biti vrhunski inženjer bilo koje struke i znanstvenik. Dakle, moramo približiti matematiku mladima. Ogroman je problem što učenici ne vole taj predmet. Nije nužno da svi budu matematičari, ali jest da svi znaju matematiku – kaže Butković koji je ujedno ukratko predstavio razvoj znanosti kroz glavne protagoniste i njihova otkrića.
Ovo je prvo u nizu predavanja koje Udruga „Nikola Tesla Karlovac“ organizira ove godine. Slijede predavanja Marina Marasa „Matematika treba svima“, Daria Hrupeca „Fizika, tamna strana svemira – priča o onome što još ne znamo“, Jasne Halembek „Što je kemija“, Kristiana Vlahovičeka „Genetika i genetski inženjering“, Darka Vyroubala „Električni automobili, realnost ili utopija (deset godina poslije)“, Vladimira Špišića „Kompjutori i umjetna inteligencija“, Milana Bijelića „Robotika“, Josipa Žunića „Veza medicine i mehatronike“, Mladena Šercera, „Proizvodnja trodimenzionalnim štampačima“, Ljubomira Majdandžića „Vjetro i fotonaponske elektrane“, zatim opet Butkovićevo „Jesmo li shvatili što je STEM – završna rasprava“.
