Idrija je mali grad u sjeverozapadnom dijelu Slovenije s oko šest tisuća stanovnika koji se već mnogo puta našao pod povećalom slovenskih medija zbog imidža malog, fleksibilnog i pametnog grada koji jako dobro koristi javne, privatne i civilne resurse u svrhu održivog urbanog razvoja. Predstavnici Grada istaknuli su se na međunarodnoj konferenciji koja je tematizirala pametne gradove u Srednjoj i Istočnoj Europi. Konferencija se održavala 29. i 30. studenog 2017. u Ljubljani s naglaskom na dobrim praksama koje već postoje i kojima gradovi u suradnji s privatnim sektorom te ostalim društvenim akterima stvaraju pametne zajednice kroz učinkovitim javnim uslugama po mjeri stanovništva, što, naravno, donosi poboljšanje kvalitete života u tim istim gradovima. Konferenciju je organiziralo strateško partnerstvo za istraživanje i inovacije za pametne gradove i zajednice, nastalo na osnovu podrške slovenske strategije pametne specijalizacije te Watifya, neprofitne inicijative koju podržava Europska komisija, a njezina svrha je promocija digitalne komponente u poduzetništvu. U organizaciji i na konferenciji sudjelovala je i glavna uprava DG Regio za regionalnu i urbanu politiku koja sve više prepoznaje presudnu ulogu gradova kao sudionika koji najbolje razumiju potrebe stanovništva i kojima treba omogućiti da utječu na mjere koje EU stvara u obliku potpora za održivi urbani razvoj. Kroz inicijative poput ove konferencije – naglašava se – želi se međusobno upoznati i povezivati gradove, pa i s ostalim dionicima, pogotovo privatnim, koji mogu zajedno s njima razvijati takozvana »pametna rješenja« na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija ili biti njihovi partneri na području ostalih tehnoloških i netehnoloških inovacija. Kako smo u prošlim člancima već predstavili koncept pametne specijalizacije, danas ćemo fokus usmjeriti na Idriju, koja nam je već nekoliko puta prije konferencije skrenula pažnju u kontekstu onih gradova koje uistinu možemo uvrstiti među primjere dobre prakse, među one urbanom razvoju pristupaju strateški, intenzivno i na svim mogućim frontama.
Idrija je poznata po tome da je nastala i razvijala se u snažnoj povezanosti s rudnikom živog srebra kojeg su na njezinom teritoriju iskorištavali od 16. stoljeća nadalje. Rudnik je bio u središtu gospodarstva i sve ostale gospodarske djelatnosti u gradu više ili manje razvijale su se vezano uz njega i na osnovu bogatih drvenih i vodnih resursa. Zbog smanjenja potražnje i ekoloških razloga rudnik je zatvoren 1977. godine i višak radne snage preuzele su ostale djelatnosti koje su se od tada ubrzano razvijale, a potom je upisan na listu kulturne baštine UNESCO-a. Na području općine nalazi se i Geopark Idrija, također upisan na listu UNESCO-a. Danas u Idriji ima sjedište koncern Kolektor, jedno od najvećih slovenskih poduzeća u elektro-prerađivačkoj industriji, i Hidria, vodeća slovenska korporacija na području automobilske tehnologije. Na konferenciji se pokazalo da Idrija prati put »pametnih gradova« pogotovo kod provedbe inovativnih pilot projekata na području učinkovitog korištenja energije. Predstavljeni su projekti NEDO i 3 Smart.
Kod projekta NEDO radi se o japansko–slovenskom partnerstvu više tvrtki na području razvoja pametnih elektro-energetskih mrežnih sustava, koje će se testirati i u Idriji. Cijeli projekt vrijedan je oko 35 milijuna eura, a njegov cilj je na osnovu modernih tehnologija uspostaviti kontrolu te optimizirati korištenje energije u gradu. U pilot projekt će biti uključene javne ustanove i gospodarstvo. Uvodit će se testno više tarifni električni sistem, obnovljivi izvori energije u električki sustav, pratiti će se upotreba energije u vremenskim razdobljima i na osnovu informacija regulirati korištenje. Uspostavit će se sustav pohrane energije i njezinog korištenja u slučaju ispada glavnog izvora električne energije za Idriju, pogotovo za najnužnije javne ustanove. Cijeli sustav pod kontrolom je lokalnog nadzornog centra koji je povezan sa centrom nacionalne elektroenergetske mreže. Takvi pilot projekti naravno ne bi bili mogući bez ka budućnosti okrenute gradske vlasti i administracije koja je zainteresirana za njihovu provedbu u snažnoj suradnji s lokalnim i širim gospodarstvom, jer ih smatra važnim za budući održivi razvoj grada.
Predstavljen je i projekt 3Smart (Smart Building – Smart Grid – Smart city) kojeg podržavaju europski fondovi, a u kojem je Općina Idrija partner u konzorciju koji uključuje partnere iz Hrvatske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Slovenije. Vodeći je Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Ostali partneri dolaze iz javnih i privatnih poduzeća, akademskih institucija i gradova. U okviru projekta uspostaviti će se platforma na području gradnje i upravljanja energetske distribucijske mreže u partnerskim državama koja će se testirati i čija će se održivost provjeriti. Radit će se i na usklađivanju regulative u široj regiji. Grad Idrija će uvoditi nove moderne sustave za praćenje i upravljanje s energijom u osnovnoj školi i u sportskom centru, postojeći sustav grijanja na plin dopunit će se s sustavima koji djeluju na osnovu obnovljivih izvora energije, razviti će se sustav kogeneracije, proizvodnje toplinske i električne energije. Razvijen će biti i alat za energetsko upravljanje zgrada.
Okrenutost Idrije prema inovativnim rješenjima za urbanu održivost pozicionirala ju je kao primjer dobre prakse u slovenskom kontekstu i kao poželjnu za razna partnerstva u europskom. Ono što nas dodatno uvjerava da je put pravi nije samo digitalna i energetsko učinkovita senzibilnost gradskih vlasti i administracije, nego i okrenutost socijalnim inovacijama i socijalnoj revitalizaciji. Udruga ProstoRož, koja se bavi istraživanjem javnog prostora i njegovog značaja za lokalno stanovništvo, je grad odabrala za suradnju i obrazovanje na području participacije građana kod planiranja i ostvarenja urbanog razvoja i zajedničkog stvaranja gradskog javnog prostora. U provedbi projekta je sudjelovao još jedan važan dionik na području interpretacije prostornih politika u Sloveniji – Inštitut za politike prostora. U osam mjeseci rada sa stanovništvom i gradskom upravom održane su razne radionice i zajedničke aktivnosti izrade i postavljanja urbane opreme (urbani namještaj, sportske alate, sve na način ponovnog korištenja starih materijala) na javnim prostorima grada. Gradske vlasti opremu su dobile u upravljanje i obvezale su se slične aktivnosti inicirati i provoditi i nakon kraja pilota, jer smatraju da je za urbani razvoj važna kohezivna, participativna i aktivna zajednica. Zbog toga su se i prijavili na natječaj ProstoRoža jer su željeli naučiti tehnike i suvremene načina uključivanja zajednice u kreiranje javnih politika. Projekt je podržalo i slovensko Ministarstvo okoliša i prostora (Ministarstvo za okolje in prostor) koje urbanu revitalizaciju razumije kao fizičku, ali i socijalnu, odnosno participativnu.
Idrija predstavlja zanimljiv, ka novim tehnologijama usmjeren, održiv, okolišu, ljudima i gospodarstvu ugodan razvoj. Radi se o gradu koji zna da za biti „pametan“ treba više od novih tehnologija – ponajviše pametna zajednica i uključeno stanovništvo. Idriju mogu pratiti svi koje zanimaju pametni i inkluzivni pristupi gradskom razvoju. Po riječima gradonačelnika Bojana Severa, svoje znanje uvijek su spremni dijeliti i s ostalim gradovima, jer znaju da na putu na kojeg su krenuli ne mogu, pa i ne žele ostati u manjini.
