Urbanoskop: Pametna rješenja – virtualni centar mobilnosti u Ghentu

Gradonačelnik je Ghent predstavio kao napredan, uključiv grad u kojemu se stanovnike uključuje u planiranje razvojnih procesa i gradskih politika i gdje grad kao institucija razumije da se danas, ako želiš biti „pametan grad“ to može postići samo provedbom politika po mjeri stanovnika. U ovom tekstu ćemo tako pogledati primjer projekta, koji se provodi inkluzivno, učinkovito i financijski održivo s orijentacijom ka korisnicima i može uvrstiti Ghent na listu europskih pametnih gradova"

Autor: Lucija Unuk

Nakon što smo se u listopadu osvrnuli na europske dane gradova i regija zapamtili smo gradonačelnika Ghenta, Daniëla Termonta, trenutačnog predsjednika europskog udruženja gradova Eurocities čiji je cilj, između ostalog, unaprijediti suradnju između gradova i uvećati njihov utjecaj na javne politike Europske unije. Na raspravu o novoj urbanoj agendi Ujedinjenih nacija je na nekoliko pitanja odgovorio na jako zanimljiv i pozitivan način. Predstavio je inicijativu Eurocities i praksu da početkom godine godine svaki od gradonačelnika članova organizacije organizira neki događaj na temu demokracije i da tako po Europi gradovi organiziraju zajednički festival demokracije, svaki na svoj kreativan način. Kako se EU suuočava s Brexitom, radikalnim zaokretom u desno u nekim državama članicama, izbjegličkom krizom, katalonskim „posebnim“ slučajem i slično Termont festival demokracije vidi kao minimalni doprinos gradova da usmjeruju diskusiju ka većem stupnju demokracije u EU. Termont je Ghent predstavio kao napredan, uključiv grad u kojemu se stanovnike uključuje u planiranje razvojnih procesa i gradskih politika i gdje grad kao institucija razumije da se danas, ako želiš biti „pametan grad“ to može postići samo provedbom politika po mjeri stanovnika. U ovom tekstu ćemo tako pogledati primjer projekta, koji se provodi inkluzivno, učinkovito i financijski održivo s orijentacijom ka korisnicima i može uvrstiti Ghent na listu europskih „pametnih gradova“.

Iako naša vlastita jednostavna zdravorazumska definicija „pametnog grada“ kaže da je to grad koji resurse i vještine oblikovanja javnih politika usmjerava na način da je to najbolje za što veći broj njegovih stanovnika i da iskoristi svaku priliku za napredak, u kontekstu EU politika postoji precizna definicija vezana na koncept pametne specijalizacije, koja se u kohezijsku politiku EU i njezinu orijentaciju prema održivoj, inovativnoj zajednici snažno uvukla prije nekoliko godina. Koncept pametne specijalizacije dolazi iz akademskih krugova i uključen je u reformiranu kohezijsku politiku EU u ovom financijskom razdoblju do 2020. Radi se o placed-based pristupu, što bi značilo usredotočiti se na prostornu komponentu kohezije, ne u smislu nekog teritorija, nego zaokruženog društvenog i institucionalnog sistema sa svojim vlastitim značajkama koji pretpostavlja gospodarsku transformaciju i ulaganja kroz inovativne aktivnosti u određenim razvojnim politikama u određenim (funkcionalnim) regijama. Kroz pametnu specijalizaciju EU želi realizirati učinkovita ulaganja u područjima gdje regija ili država ima najbolje razvojne potencijale, što bi trebalo dovesti do toga da se dopunjavaju snažni razvojni kapaciteti raznih regija i država EU, sa ciljem da se poboljša konkurentnost europske zajednice kao cjeline. U kontekstu predstavljenog koncepta pametne specijalizacije definicija pametnog grada tako bi bila da se radi o mjestu gdje se tradicionalne mreže i usluge održavaju na učinkovitiji način kroz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije, za dobrobit stanovnika i dionika koji djeluju u gradu, primjerice poduzeća, udruga… Naravno, u kontekstu pametnog grada se fokus ne usmjerava samo na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, nego koncept predviđa sve načine na koje grad može voditi učinkovitiju prometnu, komunalnu politiku te također na fleksibilnu i odazivnu gradsku upravu, sigurnije i kvalitetnije javne površine u gradu te na posebnu skrb za ranjive ciljne skupine stanovnika. Pametni gradovi detektirani su kao dionici koji mogu snažno pridonijeti realizaciji strategije EU za pametan, održiv i uključujuči rast.

Sada kad smo se konačno uspjeli više ili manje uspješno prošetati kroz akademske i eurobirokratske koncepte te izraze, osvrnut ćemo se na jedan od inovativnih projekta kojega provodi Grad Ghent. Radi se o projektu na području održive mobilnosti, dakle prometne politike, i podržan je od strane Europske komisije na natječaju za urbane inovativne mjere, kojeg smo već predstavljali u jednom od nedavnih urbanoskopovih članaka. U sklopu projekta Ghent će uspostaviti i tri godine testirati platformu za provedbu usluga na području gradskog prometa za stanovnike. Platforma kao inovativan alat primjerena je za male i srednje velike gradove, koji su Ghentu već iskazali interes i budno prate provedbu projekta, što je velikim mjerom omogućila i vidljivost projekta širom EU zbog njezinog financijskog doprinosa provedbi.

Platforma putem društvenih mreža korisnicima nudi ažurirane podatke o stanju prometa u gradu. Koristi podatke koji su posredovani od strane mnogih partnera i tvrtki iz konzorcija i tako uzima u obzir cijelu trenutnu prometnu situaciju kako bi dalo što bolju informaciju korisniku. U platformi se obrađuju i prerađuju svi podaci o putovanjima s biciklima, busevima, tramvajima, vlakovima ili pješice te udružuju se u personaliziranu informaciju korisniku. Taj s platformom također može komunicirati, jer može poslati odaziv na dobivenu informaciju te tako dobiti još bolju podršku od strane virtualnog prometnog centra. Platforma sadrži i prerađuje podatke o različitim dimenzijama prometa poput podataka o nesrećama, prometnim čepovima, kašnjenjima u javnom prometu, kar pulingu i sustavu posudbe bicikala, vremenu i tako dalje. Korisnici ne dobivaju samo gole informacije nego i alternativne prijedloge, ako u sklopu njihovog putovanja postoje bilo koje prepreke. Gradska administracija kroz platformu dobiva sve informacije koje su potrebne da ili održava stanje u prometu na razini u kakvoj se nalazi ili da kreira mjere na području prometa koje se pokažu kao potrebne i učinkovite, sukladno potrebama stanovnika.

Projekt Grad Ghent provodi s partnerima iz akademskih i gospodarskih krugova, u konzorcij se povezuju fakulteti, istraživačke institucije, nevladini sektor, lokalna start up poduzeća i veliki igrači na području prometa, koji imaju podružnice u Ghentu. Vrijedan je 4,3 milijuna eura, a 80 posto od tog iznosa dolazi iz europskih fondova. Veliki iznos sredstava projekta uložiti će se u promociju inovativnih poduzeća i start upova.

Projekt virtualnog prometnog centra je inovativan i ima snažnu replikativnu dimenziju. Ako se pokaže dobar za Ghent, velika je vjerovatnost da će uz minimalan napor biti koristan i za druge europske male i srednje velike gradove. Ghent je svakako primjer “pametnog grada” koji kreira “pametna rješenja” koja potiču nove “pametne gradove”, po mjeri stanovnika.