Prvi susret s karlovačkim rijekama uživo, prvo s Koranom, bilo je to 1986 godine. U Karlovcu mi se je te godine rodio sin. Od tada, a posebno od 1990. godine, dakle 30 godina, pratim gotovo sve dragocjene prirodne sredine i glavne ekološke procese u kontinentalnoj Hrvatskoj, između ostalog i procese na karlovačkim rijekama – Korani i Mrežnici, Kupi i Dobri.
Karlovačka županija je, svi znamo, bogata rijekama. Glavne su Korana, Mrežnica, Dobra im sa Slovenijom pogranična i najveća, Kupa. To se već samo po sebi prirodno i vodno bogatstvo prve klase. Što se zbiva na tim rijekama posljednjih par desetljeća? Što će biti sutra? Kuda idu karlovačke rijeke? U Prostornom planu Karlovačke županije, dopunjena verzija iz 2008. godine, ovim rijekama i njihovim obalnim područjima je određena sljedeća kategorija zaštite prirode: A. Kupi (6608 ha), Dobri (4047 ha) i Korani (5872 ha) – kategorija „zaštićeni krajolik“; B. za Mrežnicu (21 381 ha) se predlaže dosezanje više razine – razine parka prirode / regionalnog parka. To je tek plan, a plan je smjernica za razvoj i slika moguće budućnosti.
Što se događa sa karlovačkim rijekama? Što se događa uživo na ovim rijekama, sporije ili brže, intenzivnije ili manje intenzivno? Za odgovor na ovo pitanje nemam pouzdane i kompletne (od izvora do ušća te četiri rijeke) znanstvene i stručne podloge, terenskim istraživanjima utvrđene i znanstveno sistematizirane činjenice. Nemam ih jer ih zadovoljavajuće iscrpnih i sveobuhvatnih nema nitko. Usudim se na temelju osobne prosudbe koja se oslanja na niz sporadičnih podataka, dijelom i iz medija te osobnih uvida i uvida nekoliko stručnih kolega i kolegica zaključiti kako su na djelu različiti oblici „ranjavanja“ prirodne sredine, destrukcije bio-raznolikosti kako uz obalu tako i u rijekama.
Jedan oblik je neprikladna i intenzivna izgradnja vikendica i stambenih objekata. Na primjer, na Mrežnici u neposrednoj blizini same rijeke, osobito od Generalskog stola do Zvečaja (lijeva obala) je napadnuta vrlo intenzivno. U dokumentima prostornog uređenja nema definirane zone i uvjeta gradnje, što ne bi bio slučaj da je zaštićeno područje. Vrlo često zbrinjavanje otpadnih voda u uvjetima kada nema javne kanalizacije je izvedeno neprikladno i štetno po rijeke. Rijeke se sustavno, ali za sada još ne i razorno onečišćavaju. Uzgred, postoje adekvatne suvremene i ekološki održive septičke jame, ali one su rijetka pojava na terenu.
U spomenutom Prostornom planu Karlovačke županije planirana je i politički 2008. godine usvojena kao izbor izgradnja nekoliko malih hidroelektrana (MHE). One znače pregrađivanje rijeka branama. Po prirodu i spram ovih rijeka i okolne prirode tehničke-političke-poduzetničke glave tako su smislile. To je za zaštitu prirode i očuvanje obalne i riječne bio-raznolikosti temeljna prijetnja, neodrživa razvojna ideja po „zaštićene krajolike“ riječne prirode karlovačkih rijeka. Između turizma i energetike prednost se tako na nekim lokacijama na rijekama daje energetici. To je ekološki u ovom prostoru koji ima kršku geološku strukturu duboko štetno. Krunski dokaz za štetnost hidroelektrana na karlovačkim rijekama koje nisu rijeke profila i snage Dunava ili Drave je HE Lešče na Dobri. Od vodo-tehničkih zahvata jedina ekološki prihvatljiva i održiva priča bi po našem mišljenju bila obnova mlinica u postojećim gabaritima što se mora odnositi i na objekte na obali i u koritu.
Djelovanje kamenoloma je izvor mogućih negativnih utjecaja – onečišćenje vode (kemijske i trofičke ravnoteže), utjecaj na uvjete vodenih i priobalnih staništa. Obaveza sanacije zatvorenih eksploatacijskih površina nije učinkovito regulirana.
Specifično, Mrežnica ima puno ujezerenih dijelova i visoke krhke sedrene slapove koji nisu otporni na velike čamce za rafting s tvrdim dnom. Kako bi ipak bilo moguće obilaziti rijeku s plovilom, moguće je koristiti pneumatske kanue za dvije osobe i prijelaze preko slapova. Vodostaj se ne prati. Rafting se odvija tijekom sušnih mjeseci što je po sedrene barijere razarajuće.
Problem je i što je dio obale Korane s desne strane i dalje miniran, a izvor Mrežnice se nalazi na području Vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ u prostoru između Slunja i Tounja.
Od svih rijeka do sada je najviše u svojoj prirodnosti i ravnoteži „napadnuta“ i ruinirana Dobra. Uzgred, Korana je sada već davnih godina ekološki profitirala kada su prestala zagađenja iz smjera prehrambene industrije Velike Kladuše i okolice. Prostorni plan Karlovačke županije i njegovi tvorci si zamišljaju pet malih hidroelektrana na njenom toku do Karlovca. Tu stajemo.
Kako i u čemu je ranjena Dobra i život uz nju nizvodno od brane HE Lešće? Kratko i u glavu – HE Lešće na Dobri je bila politički isforsirana prva hidroelektrana u suverenoj Hrvatskoj. Pripremni radovi su započeti 2005. godine, a puštena je u probni pogon 1. rujna 2010. godine. U konačnici je stajaal astronomskih 700 milijuna kuna. Izgradnjom betonske gravitacijske brane visine 52,5 metara i duljine u kruni 176,5 metara stvoreno je umjetno jezero duljine 12,61 kilometara, a površina 146 je hektara. U ekološkom dijelu bila je stručno katastrofalno loše promišljena. U narednim godinama uslijedili su negativni i razorni utjecaju na samu rijeku (obale, korito, riblji fond) i po gospodarske djelatnosti (poljoprivreda i turizam) i sigurnost i ugodu života ljudi uz Dobru. Konkretnije, negativni ekološki utjecaji HE Lešće kroz proteklih sedam godina djelovanja su sljedeći: primijećeno da su se na širem području oko akumulacije pojavila neka jezera i bare. Temperatura Dobre iza hidroelektrane je snižena, s obzirom da je temperatura vode iz ispusta niža, jer se nalazi na dnu akumulacije (sam ispust vode je na dnu brane). Kupališta na Dobri su postala hladnija. Hladnija voda ne pogoduje lokalnim vrstama riba i drugim organizmima u rijeci – “velike akumulacije na našem podneblju nisu podobne za neke velike ribe, a ispod 20 metara nema ničega, jer dno nema dovoljno kisika, kako je to u prirodnim jezerima. Kada puste vodu, ona je muljevita, hladna i smrdi te riba ne može opstati ni u donjem toku. Množe se samo invazivne vrste, a sve endemske izumiru. Naprosto nemamo faunu za takav novi tip staništa”, upozoravao je proteklih godina doktor Dušan Jelić, ihtiolog iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Jedan od ljepših klanaca na Dobri, a i u Hrvatskoj nepovratno je uništen gradnjom hidroelektrane i potapanjem. Na tridesetak kilometara dugom potezu koji se uz rijeku Dobru nalazi nizvodno od HE Lešće negativne posljedice leži prije svega u činjenici da je donedavno maksimalni protok vode od 60 kubičnih metara u sekundi, od otvorenja HE Lešće, povećan na 120 do čak 150 m3/s. Ova promjena uzrokuje naglu pojavu snažnog vodenog vala. Ovaj val redovito poplavljuje okolna zemljišta i prometnice i izaziva štetu ljudima uz rijeku. Štetu koju nitko ne nadoknađuje, štetu koja se stalno ponavlja. Ovaj val također izaziva eroziju korita i ruiniranje prirodnih obala Dobre. Razara se prirodni ambijent rijeke. Ta je pojava posebno opasna za kupače u ljetnim mjesecima. Nekoliko domaćih ljudi, čak vrsnih plivača, pričaju mi ljudi iz Zadobarja, se već utopilo. Rijeci Dobri je oduzeta prirodnost, životu ljudi uz nju normalnost. Evo ilustracije: U kolovozu Hrvatska elektroprivreda izdaje priopćenje:: „Zbog završnih remontnih aktivnosti u HE Lešće, koja obuhvaćaju ispitivanja i puštanja u pogon agregata, a koja su planirana za četvrtak 3. 8. 2017. i petak 4. 8. 2017., nizvodno od HE Lešće na rijeci Dobri, propuštat će se do 60 m3/s vode. S obzirom da će se na tom području stvarati manji vodeni val, molimo sve korisnike (kupače, veslače, ribare i turiste) da svoje aktivnosti na navedenim lokacijama prilagode privremenom režimu rijeke Dobre“. Usred ljeta smo, mira nema, štete su tu, ljudi pate i žale se, o tome s priča.
Još nitko nije napravio detaljnu analizu ukupnih šteta. Ne znaju se stvarni razmjeri erozije i poplava. Postoje tek sporadična svjedočanstvima lokalnog stanovništva. U HEP-u sve pravdaju ekonomsko-energetskim argumentima, ekološki su im u debelo drugom planu. S predviđenom proizvodnjom od gotovo 100 gigavatsata godišnje, i to najskuplje vršne električne energije, HE Lešće će svake godine uštedjeti minimalno 50 do 60 milijuna kuna na uvozu struje. Istina je da je HE Lešće daje tek jedan posto ukupne proizvodnje električne energije, ali to je, tumače iz HEP-a, 95 milijuna eura gotovo u potpunosti hrvatskog proizvoda. Tok Dobre ispod HE Lešće teče i kroz općine Bosiljevo i Netretić. Naknada za akumulaciju je planirana na razini od 200.000 kuna. Načelnik Netretića je svojevremeno rekao narodski jednostavno da mu je žao što je Lešće izgrađeno, jer je potopljen kanjon Dobre pa rijeka više nije za kupanje i ribičiju, što će sve smanjiti broj turista.
Danas se svi slažu i eko aktivisti, i struka, čak i politika, koja je taj projekt i progurala, pa i HEP kao vlasnik, da su učinjene neke, pa i značajne štete po prirodu, okoliš i uvjete življenja i gospodarenja uz rijeku nizvodno od brane. Župan na otvorenju u rujnu 2010. godine zbori ovako: “Stanovništvo ovog kraja je sretno i ponosno što ima ovaj hidro-potencijal. Rekao sam mještanima, imali ste lijep kanjon, ali imat ćete još ljepše jezero. Cijene nekretnina narast će za 30 posto i sad se ona djeca koja su otišla vraćaju i obnavljaju kuće. Gospođo predsjednice, ministri, nemojmo čekati još 50 godina za novu hidroelektranu jer imamo još hidro-potencijala na Korani, Kupi, Dobri.” Ne mudra glava i teška neznalica. Isti lik je za godinu dana nakon otvaranja formirao Radnu skupinu za saniranje štetnih posljedica od rada HE Lešće. Radna skupina je prestala s radom 2013. godine, a, zanimljivo, njezine funkcije preuzeli su predstavnici HEP-a i Hrvatskih voda. Evidentirali su štete i ….? U životu ljudi na Dobri ništa se ne mijenja na bolje. Dapače, negativni efekti HE Lešće stalno su i dalje na dijelu.
Valjalo bi, prvo, napraviti empirijsku terensku analizu, i to ukupnih šteta koje su nanesene od rujna 2010. do jeseni 2017. lokalnom stanovništvu uz rijeku nizvodno od brane HE Lešće, kako na plavljenim poljoprivrednim zemljištima, u lokalnom ribolovu, turističkim lokalnim aktivnostima i za lokalnu rekreaciju (kupanje). Treba, drugo, nparaviti analizu ukupnih ekološko-bioloških šteta djelovanja HE Lešće uzvodno (jezero) i nizvodno do ušća u Kupu. Pored toga, valja inicirati proces obeštećenja na račun HEP-a za učinjenu štetu lokalnom stanovništvu, posebno tamo gdje je ona izravno materijalna. Subjekt inicijative za ova dva prijedloga su Karlovačka županija i vladajuće političke stranke, uključivo lokalne ogranke na nevoljama „pogođenom“ terenu.
Nadalje, trebalo bi pokrenuti ponovno proces – započet još 2007., ali potom posustao pred zaprekama – proglašenja Mrežnice regionalnim parkom. Time bi se također trebala pozabaviti Karlovačka županija.
Treće, treba osnovati građanski ujedinjeni stožer – u obliku nove “kišobran” udruge za ekološku obranu i održivi razvoj karlovačkih rijeka. Njegove zadaće bi bile zagovaranje sanacija dosadašnjih šteta na rijeci Dobri i obrana karlovačkih rijeka od daljnjih mogućih devastacija i generiranje prijedloga za održivi razvoj rijeka i biološkom i društvenom smislu. Inicijativni nukleus tog mogu biti već aktivne udruge i inicijative – Građanska inicijativa “Volimo Mrežnicu”, Ekološko društvo Pa i WWF Adria plus stručni pojedinci koji imaju i znanja i visoku motivaciju za djelovanje u praksi.
