Profesura: Popave spriječiti i prognostikom i drukčijim upravljenjem HE “Lešće”

dakle, načina za pomak u zaštiti Karlovca od poplava i prije 2023. godine, kada će, ako se planirano ostvari, svi građani grada i okolice moći zauvijek odahnuti

Autor: Vladimir Lay

Karlovac u svojoj povijesti pamti dvije velike poplave – davne 1939., koju su prozvali stoljetnom, i onu iz 1966. Kupa je krajem svibnja i početkom lipnja 1939. bila dosegla 872 cm. Četvrtog prosinca 1966. Kupa se popela na 830 centimetara, 1974. na 818.

Za poplave u novije vrijeme proguglajte si pojam „poplave u Karlovcu“. Dobiti ćete – „Poplava u Karlovcu 2014“, „Poplava u Karlovcu 2015“, „Poplava u Karlovcu 2016“, „Poplava u Karlovcu 2017“.

Ima li Grad Karlovac organizirani sustav obrane od poplava? Iz gradske vlasti bi rekli – ima. Kad vodostaj prijeđe neku razinu pokreće se postojeći gradski društveni sustav obrane od poplava. Postoji Stožer za obranu od poplava, kao i plan izvanrednih mjera koje proglašava kad je frka velika. Pune se vreće pijeskom, raspoređuju između dva gradska mosta na Korani, Kupi i drugdje. Pomaže se u već tradicionalno poplavljenim zonama na Logorištu i drugdje ljudima u vodi, u nevolji. Gradonačelnik obilazi ljude u nevolji i tješi ih. Organizira se proglašenje stanja elementarne nepogode. Ljude se potom pokušava financijski pomoći da nadomjeste uništene kućne aparate, parkete i mnogo toga drugoga važnog za normalni svakodnevni život. I tako dalje i tako to.

„Pribojavamo se stanja u Karlovcu, jer tamo nema sustava obrana od poplava. Po prvi put je projekt osmišljen cjelovito, do sada se pokušavalo parcijalno razmišljati i iz tog razloga nije bilo rješenja. Predstavljeno je da se mora tamo izgraditi 50 kilometara nasipa, retenciju Kupčina od oko 120 milijuna kubnih metara vode iz kanala Kupa – Kupa… Rečeno je tom prilikom da valja otkupiti 11.000 čestica zemljišta i da su imovinsko-pravni odnosi i dalje veliki problem. Sve to se nalazi u akcijskom planu predočenom Europskoj uniji, odakle se očekuje dobiti 85 posto od potrebnih 670,000.000,00 kuna. Krenut ćemo tamo gdje je najgore, sigurno je Logorište jedno od pozicija gdje ćemo vrlo brzo polučiti efekte i spriječiti ulazak vode u domove“, rekao je prilikom poplave krajem rujna 2017. šef Hrvatskih voda, pametan i pošten momak Zoran Đuroković.

Pomoćnica ministra za vodno gospodarstvo Elizabeta Kos je, odgovarajući na pitanje što se radi na razini države srednjoročno i dugoročno kako bi se situacija za Karlovac popravila, kazala, između ostalog, da je „odrađeno jako puno onoga što se ne vidi. U pripremi strateških dokumenata RH je donijela plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021“. Država Hrvatska nije do danas, ma koja ideološka i partijska opcija bila na vlasti, spram ovog stanja stvari i problema s poplavama u Karlovcu za koje se zna desetljećima učinila ništa konkretno, cjelovito i učinkovito. Grad sam ne može. Nema tu ekonomsku snagu. Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić je prilikom ove zadnje velike poplave i posjete Karlovcu rekao kako projekt obrane karlovačkog područja od poplava mora ući među strateške projekte Republike Hrvatske što je moguće prije. Već 2018. godine plan je početi aktivnosti na projektu obrane od poplava, prije svega na izgradnji nasipa na poziciji Logorište.

Ima li Grad Karlovac moderni integralni preventivni sustav praćenja stanja nadolazećih većih padalina i kretanja razine karlovačkih rijeka koje se u njemu sastaju? Nisam stručnjak za riječne sustave, za hidrotehničke sustave, no, kao laiku, običnom građaninu, čini mi se da takav sustav Grad – nema.

Karlovačke rijeke su složena „spojena posuda“, elementi te posude „učvoruju“ se baš na širem području Karlovca. Kumulativno povremeno, ali stalno proizvode ugrozu gradu već jako dugo vremena. Da je tomu tako naučio sam i iz članka Rudolfa Štapeka koji mi je ovog ljeta došao pod „Hidrografska obilježja karlovačkog Pokuplja i Korduna“. U gradu svi desetljećima znaju da je problem ogroman, da je ta spojena posuda od četiri rijeke opasna sama po sebi. Posebno kada padaline uzvodno – u brdskim, „kišonosnim“ područjima u Lici, u Gorskom kotaru, gdje su izvorišta tih rijeka – navale punom snagom u smjeru nizvodno, prema Karlovcu i mnogim manjim naseljima koja nisu na uzvisini kao Slunj ili podalje od rijeka kao Rakovica i slična.

Rečeno je da će država uz pomoć EU fondova do 2023. izgraditi cjeloviti sustav obrane Karlovca i okoline od poplava. No, što raditi do 2023, što raditi narednih pet godina – 2018., 2019., 2020., 2021., 2022? Može li se išta, barem za koji korak, sistemski učiniti više od punjenja vreća pijeskom, pomaganja poplavljenim ljudima u nevolji i isplata za često ponovljene štete na istim kućama i stanovima?

„Agencija za vodno područje jadranskog sliva“ iz Mostara je radila na planovima upravljanja poplavnim rizicima. Surađuje s tvrtkom GDi GISDATA iz Zagreba koja ima više od 15 godina iskustva u razvoju proizvoda, počevši s podatkovnim koji su licencirani širom svijeta. Ova tvrtka koristi moderne digitalne tehnologije koje u informacijski sustav primjenjuju prognostičke modele sukladno Okvirnoj direktivi o vodama 2000/60/EC, a u cilju da konkretno predvide što se u vodnim sustavima, pod povećanim pritiskom, može dogoditi i kako na vrijeme reagirati. Bi li se takav integralni preventivni prognostički sustav mogao izraditi i za Karlovac? Ili ga Grad već ima, a kao građanin nisam obaviješten?

Za velikih kiša na širokom području koje obuhvaća slivove Korane, Mrežnice, Kupe i Dobre i svih njihovih manjih pritoka, a to se povremeno događa, moguće je reći da se na akumulaciji Hidroelektrane „Lešće“ zbiva situacija koju sa svojom ograničenom, ali zdravom pameti zamišljam ovako – koristi se maksimum vodne snage na turbinama, plus se ispušta voda maksimalno i preko krune brane, a zatim su vode Dobre, koja se pet kilometara prije grada ulijeva u Kupu, dio složenog sustava spojenih posuda voda četiri rijeke koje dodatno dotiču u Karlovac i njegovu okolicu. Ako se posjeduju pravovremeni podaci o nadolazećim kišama, ne bi li HE „Lešće“ mogla i ranije ispuštati dio vode iz akumulacije i tako smanjiti pritisak na razinu riječnih voda u Karlovcu i okolici? Dakako, voda u akumulaciji je električna energija, a električna energija je novac, ali… Povijesna iskustva s karlovačkim rijekama pokazuju da je svaki centimetar niže razine svake od četiri rijeke dragocjen.

Pitao sam građevinara Davora Petračića, uzgred člana Gradskog vijeća Karlovca iz nezavisne liste „Naš Karlovac“, kako i što učiniti da se vodama Dobre, posredovano HE “Lešće”, gospodari integralno, ne samo energetski, za proizvodnju struje, a u korist prevencije od poplava Karlovca i okoline.

Prvo, najveći negativni utjecaj „HE Lešće“ je uzrokovan vršnim režimom korištenja te elektrane – prikupi se što više vode i onda se u što kraćem vremenu, kada je struja na tržištu najskuplja, pusti kroz turbine velikog kapaciteta kako bi se zaradilo što više po proizvedenom kilovatsatu. No, je li to sve i jedino? Negativan utjecaj takvog režima se očituje u eroziji obala rijeke, promjenu položaja korita čime se rijeka pretvara u industrijski kanal, a prestaje biti upotrebljiva za rekreaciju i lokalni turizam.

Drugo, najveći negativni utjecaj može se riješiti pretvaranjem vršnog režima korištenja u stalni – puštaj vodu na turbine onoliko koliko dotječe u akumulacijsko jezero. Veleprodajna cijena električne energije dnevno varira i do deset puta. Najskuplja je u doba vršne proizvodnje oko 11 sati, a najjeftinija preko noći kada ima viška struje, manjak potrošača, a skladištiti se ne može.

Treće, HE “Lešće” mora biti sastavni dio sustava obrane od poplava Karlovca, jer se voda Dobre ulijeva u Kupu iznad Karlovca sa svojom količinom koja varira od 30 do 120 kubičnih metara u sekundi. Petračić na temelju izračuna tvrdi da taj utjecaj dostiže maksimalni porast razine i od oko 1,10 metara.

Četvrto, HE „Lešće“ je za sada jedino mjesto u sustavu obrane od poplava Karlovca kojim se može efikasno upravljati i kojim se može možda ponekad i izbjeći poplava čiji val je viši od kote nasipa od 1,1 metara, a ovisno o dotoku u akumulacijsko jezero. Ako se zaključak zaoštri, Hrvatska elektroprivreda i HE „Lešće“ su odgovorni za sve poplave u Karlovcu u visini od 0,27 do 1,1 metara, ako u tome času puštaju vodu. Precizan zaključak na tu temu donijela bi ugradnja „protokomjera“ na „ulijeve“ u jezero i neposredno iza brane prema Karlovcu.

Peto, da bi sustav upravljanja branom od poplava sa HE „Lešće“ funkcionirao, prije prognoziranih značajnih oborina kod kojih se može očekivati poplavni val, HE „Lešće“ bi trebala isprazniti akumulacijsko jezero (uz proizvodnju struje) do te mjere da može sa sigurnošću akumulirati vodu tri do četiri dana bez ispuštanja prema Karlovcu. Tako vode Dobre ne bi sudjelovale u poplavnom valu koji se povremeno za velikih padalina u ukupnom slivnom području karlovačkih rijeka Kupom valja prema Karlovcu.

Ovakvim režimom na HE Lešće, dakako mora upravljati tim koji ima ovlasti za takvo integralnu praksu koja ne misli samo na struju nego i na spašavanje Karlovca od plavljenja. Dakako, prije toga treba na višim razinama odlučivanja doći do integriranog koncepta djelovanja.

Ima, dakle, načina za pomak u zaštiti Karlovca od poplava i prije 2023. godine, kada će, ako se planirano ostvari, svi građani grada i okolice moći zauvijek odahnuti.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije