Crowdfunding je odličan način prikupljanja novca za kreativne ideje. Morate kreativno tržištu pokazati zašto vjerujete u svoj proizvod, predstaviti na atraktivan način svoju viziju i pozvati ostale da vam se priključe. U doba interneta je to prilično pristupačno i šteta je ne iskoristiti platforme koje nam se pružaju da prikupite sredstva i započnete vlastiti posao, kao što se i meni dogodilo – poručuje Livija Stanišić, politologinja koja je u srijedu svoja znanja i iskustva o prikupljanju donacija preko posebnih internetskih platformi podijelila na predavanju o kraudfandingu u Knjižnici za mlade u Karlovcu.
Isprobala je crowdfunding kada su prikupljali sredstva za proizvodnju napravice koju su osmislili za sprečavanje zapetljanja slušalica „WhyKnot?“.
- Tada, 2013. godine, crowdfunding u Hrvatskoj nije bio toliko razvikan. Snimili smo promotivni video i napravili kampanju na platformi Indiegogo te popratne stranice na društvenim mreža kao što su Facebook i Youtube. Naša kampanja je privukla pozornost javnosti, jer smo se sami javljali medijima. Osim samog proizvoda, predstavnicima javnosti je bilo zanimljivo već i to što se uopće bavimo kravdfandingom. Lani sam bila polaznica crowdfunding akademije u organizaciji društvenog poduzeća Brodoto i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) prilikom čega sam radila na razvoju projekta kupnje novog odašiljača za potrebe Radio Studenta na kojemu sam tada bila zaposlena – kaže L. Stanišić.
“U domaćim crowdfunding kampanjama je 2016. godine prikupljeno zadivljujućih 16 milijuna kuna. Iznos je tim impresivniji, jer iza njega ne stoji nikakva naročita infrastruktura. Možete prikupljati novac za svoje poslovne projekte, izume, humanitarne projekte, vlastita putovanja, snimanje filmova, putovanja, pa čak i krumpir salatu, kao što je učinila jedna osoba”, nastavlja L. Stanišić.
- Crowdfunding se temelji na mnoštvu malih donacija za koje pokretači kampanje dodjeljuju nagrade koje u žargonu te djelatnosti nazivamo engleskim izrazom perks. Primjerice, osmislite revolucionarnu četku za kosu i posjedujete prototip. Ako vas vaši bakeri, što je izraz za podupiratelje, izvučen iz engleskog izraza backers, koji se koristi u svijetu kravdfandinga, odluče poduprijeti, nagradit ćete ih. Recimo, ako netko donira deset američkih dolara, dobit će na poklon četku za kosu. Za donaciju od 30 dolara dobivaju se za nagradu dvije četke za kosu s ugraviranim inicijalima donatora. Ideja toga nije samo da podupiratelji dobiju nešto materijalno, nego da im se zahvali. U kravdfandingu je bitan odnos povjerenja i zahvalnosti, jer ste im zahvalni na donaciji, a oni imaju povjerenja u vas da ćete im isporučiti nagradu koju su zaslužili. U slučaju društvenoodgovornih projekata ili humanitarnih projekata stvari su nešto drugačije. Primjerice, projekt postavljanja solarnih panela na krov neke škole može imati svoje kumove ili ambasadore dobre volje, obično poznate osobe koje donatoru šalju potpisanu fotografiju ili nešto slično. Ideja je mnogo – sve ovisi o vašoj kreativnosti i volji.
Primjer hrvatske crowdfunding kampanje je financiranje snimanja, postprodukcije i distribucije dokumentarnog filma „Gazda“ redatelja Darija Juričana – kaže L. Stanišić.
“Prije samog ulaska u kampanju morate odrediti za što skupljate novac i koliko novca vam treba. Morate biti realni, razgovarati sa strukom. Ideja crowdfundinga nije da vam donatori uplate novac, a ne dobiju ništa zauzvrat. Ako financiraju vaše putovanje u svijetu, možete, primjerice, nekome od donatora se obvezati donijeti bočicu mrtvog mora ili kamenčić s vrha Himalaje”, pojašnjava L. Stanišić.
- Morate na početku svake kampanje imati na umu tko će biti vaših prvih 30 posto podupiratelja. Stav platformi na kojima se odvija akcija je da ćete uvjeriti i svoju okolinu u kvalitetu svojeg proizvoda, ako vjerujete u nj. To je bitno da vas platforme shvate ozbiljno i istaknu vašu kampanju od mase ostalih. Na vama je da aktivnostima na društvenim mrežama održavate svoju kampanju živom – upozorava L. Stanišić.
“Predstavljanje sebe i svoje ideje se naziva pitch, a elevator pitch traje 30 sekundi, koliko traje i vožnja dizalom (elevator), i u tih pola minute tonskog snimka morate sve kazati o sebi i svojoj kampanji. Video ne bi smio biti dulji od dvije minute. Mora jasno predstaviti tko ste i što je vaš proizvod”, objašnjava L. Stanišić.
- Morate i razmisliti kome se obraćate, tko je vaša ciljana publika. Morate i potpuno unaprijed pripremiti plan kojim medijima ćete se javljati, koliko učestalo, sa čime i slično. Sama kampanja se ne događa samo online. Jedna zadružna pivovara koju su pokrenule dvije Zadranke je radila različite događaje na kojima su promovirale svoje pivo. Organizacija koncerta nije loša ideja. Najviše je posla prije same kampanje. Preporuča se da traje tridesetak dana – veli L. Stanišić i dodaje da se najviše donacija uplaćuje na početku kampanje zbog početnog entuzijazma, a onda i na kraju, kada se “sprinta” ka cilju, dok nerijetko ostatak kampanje stagnira.
“Promislite prije kampanje koja vam je platforma najpogodnija”, savjetuje.
- Kickstarter je najpoznatija na svijetu. Nije donedavno u Hrvatskoj bila dostupna. Ne prihvaćaju bilo koju kampanju – moraju se zadovoljiti osnovni standardi. Na toj platformi se definira cilj, primjerice pet tisuća američkih dolara. Ako ne prikupite taj iznos, novac se vraća. Djeluje to možda brutalno, no svrha toga je da pokretači kampanje budu realni u procjeni koliko novca im treba, a njihove podupiratelje da ne uplate samo novac, nego i da lobiraju kod poznanika za tu kampanju. Indiegogo je druga najpoznatija platforma. Svaki projekt na tome može birati hoće li biti fiskno ili fleksibilno financiranje. Na svim komercijalnim platformama se plaća naknada, a postoji i niz neprofitnih. Trajanje kampanje je ograničeno na Indiegogu na 60 dana.
Želite imati internetsku projektnu stranicu i listu medija s kojima želite komunicirati i s kojima treba biti dobar. Napravite ključne poruke. Ako želite napraviti, primjerice, sklonište za životinje, plasirajte srcedrapajuće poruke – kaže L. Stanišić.
Predavanje je Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” organizirala u sklopu programa “Poslovna knjižnica”.
