Ovo je knjiga s kojom ćete ukrasiti vitrinu, no s njome se ne oživljava soba, nego duša. To nije rječnik za prevođenje, nego za povezivanje. Za pisanje svakog rječnika treba puno znanja, ali za ovakav posebno i veliko srce. Uzmite ga u ruke i prisjetite se tko ste i od kuda, a njegova autorica vam otvara put. Ne dozvolimo da nestane ono što nas čini, ono što jesmo – poručuje Nikola Vuljanić, anglist i kroatist, jedan od recezenata Rječnika karlovačkog urbanog plemena autorice Morane Rožman čije je drugo izdanje promovirano u utorak u prepunoj Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”.
Za razliku od prethodnog izdanja koje je organizirano abecedno, rječnik, kojeg izdaje udruga civilnog društva Paviljon Katzler 1897, je u drugom izdanju koncipiran tematski.
- Sadrži oko četiri tisuće riječi i izraza kategoriziranih u 18 tema. Ovaj rječnik je asocijativno-terapeutski podsjetnik na Karlovac. To je kapitalno plagijatorsko djelo zbog posuđenih riječi. Ovo je djelo na prvoj crti obrane protiv urbicida – ističe M. Rožman.
“Otvorena duha i s ljubavlju prema jeziku pozdravljamo i ovo najnovije djelo, svojevrstan karlovački leksički vremeplov koje skreće pažnju na jedan vrijedan element regionalne baštine i mogućnost njegovog oživljavanja u današmnjim vremenima. Iako ovo nije stručno obrađen karlovački govor, čitanje ovog, kao i prethodnog rječnika karlovačkog urbanog plemena, uvlači vas u emocionalnu mrežu donoseći nostalgičan susret s vlastitom prošlošću, jer popisane riječi imaju, za izvorne govornike, sasvim precizne boje, mirise, oblike; oni nose sjećanja pojedinaca i kolektiva”, stoji u recenziji kroatistice Hrvojke Božić, ravnateljice Gradskog muzeja Karlovac.
- S namjerom spašavanja i očuvanja, amaterski i marljivo, Karlovčanka M. Rožman sustavno bilježi i tumači specifičnosti karlovačkog leksika. A rezultat takvog sistematiziranja nisu samo natuknice mjesnog govora, nego one, kao i svaki mjesni govor, skrivaju širu priču gradskih toponima, intimnih sudbina nekih njegovih stanovnika, specifičnih gradskih pojmova i važno-nevažnih događaja. Iz njega Karlovčani i svi koji ih žele razumjeti mogu iščitavati brojne društvene i socijalne veze, povijesne intimne osobitosti te geografske i zavičajne specifičnosti. A i o mentalitetu zajednice, vjerojatno, mogu podosta naučiti – navodi u svojoj recenziji kroatistica Draženka Polović.
“Stoga, ako netko blajba, žlabra u fafu, pa se još kreće na relaciji od Pisanice do Miloša ili od Zidića do Marakovog brda, onda je sasvim jasno da će ga, i misaono i fizički, moći pratiti samo netko duboko ogrezao u karlovačku zajednicu i njegov mjesni govor”, zaključuje D. Polović.
- Neki od izraza spomenutih u rječniku već su jednom ili dvjema nogama u području pasivnog leksika, a upravo je to bogatstvo ovog sabranog jezičnog blaga. Ovaj će rječnik tako biti vrijedna uspomena karlovačkim lokalpatriotima, udžbeničko štivo novim karlovačkim naraštajima, vrijedna arhivska građa za neka nova povijesna razdoblja, ali i džepni prijatelj Karlovčanima i Karlovčankama na kavi u jednoj od lokalnih birtija – recenzira Sandra Živanović, kroatistica na privremenom radu u Njemačkoj, te ističe da ovaj rječnik zauzima počasno mjesto na njezinoj “gastarbajterskoj polici”.
