Za mjerenje razine razvoja, odnosno siromaštva – bogatstva nekog grada, regije, države postoje mnogi analitički pokazatelji koji se kombiniraju u različite klastere, liste pokazatelja čime se onda na taj način složenije mjeri i prikazuje stupanj razvoja, siromaštva i slično. Mjerenje poduzeto u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” na projektu mapiranja siromaštva ima za cilj unaprijediti stručno znanje o praćenju podataka o siromaštvu u Republici Hrvatskoj na najnižoj razini, kako bi se točno definirala geografska područja najviše pogođena siromaštvom i degradacijom te bolje usmjerile buduće intervencije u borbi protiv siromaštva u Hrvatskoj.
Zamišljeno je da rezultati budu od koristi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za dobivanje detaljnijih i potpunijih dokaza o geografskoj distribuciji siromaštva i socijalne isključenosti. Dobiveni podaci mogu se upotrebljavati za donošenje odluka o politikama i raspodjeli resursa kako bi se promicali uključenost i regionalni razvoj te na najučinkovitiji način iskoristila sredstva iz vlastitog proračuna i proračuna Europske unije.
Projekt mapiranja siromaštva obuhvaća pet komponenti – prvo, procjena apsolutnog siromaštva na temelju potrošnje za mala područja; drugo, izrada i izračun pokazatelja višestruke deprivacije za mala područja (LAU2); treće, profili siromaštva za mala subnacionalna područja; četvrto, procjena učinkovitosti socijalnih naknada; peto, pilot-anketa o pristupu uslugama i kvaliteti usluge.
To je složena i bogata grupa podataka s time da su razine dohotka i razine potrošnje glavni podatkovni oslonci za ocjenu. Koliko se zarađuje i koliko se troši elementarno diferencira naše županije, uz dodatne podatke o deprivaciji i socijalnim naknadama. Osnovna slika nam govori kako imamo županije s najviše oko 11 posto siromašnih u prosjeku županije, što je situacija u relativno najbogatijim županijama Republike Hrvatske, do onih kod kojih udio siromašnih prelazi čak 34 posto, dakle trećinu stanovništva. Karlovačka županija se našla u ovoj potonjoj grupi.
Niti jedan teritorij glede razine razvoja i siromaštva nije homogen. Postoje siromašniji dijelovi i oni bogatiji. Obično su bogatiji gradovi dok su ruralna područja siromašnija. Često su periferijska, granična područja također siromašnija.
Svaka općina i grad ima svoju razinu siromaštva, a sve zajedno su „dogurale“ tek do toga da budu u klubu najsiromašnijih županija u Hrvatskoj. Dijelovi čine cjelinu, siromašni dijelovi satkali su zbirno – siromašnu županiju s ukupno 128.899 stanovnika, po popisu iz 2011. godine.
Pogledajmo rang listu gradova i općina prema razini siromaštva. Uz svako naselje navodimo i broj stanovnika. Analiza sve općine i gradove u RH prema stopi siromaštva svrstava u pet kategorija koje nisu izvedene iz teorije nego iz mjerenja ukupne situacije u Hrvatskoj. Popularno ih imenujmo ovako:
- „minimalna stopa siromaštva“ (1,5 posto do 12,4 posto),
- „stopa siromaštva bliža srednjoj“ (12, 4 posto do 21,3 posto),
- „srednja stopa siromaštva“ (21,3 posto – 31,3 posto),
- „stopa siromaštva bliža maksimalnoj“ ( 31,3 posto do 42, 5 posto)
- „maksimalna stopa siromaštva“ (42, 5 posto – 70, 5 posto).
Ukupni raspon je velik – od 1,5 posto do 70,5 posto. Živjeti u sredini, u naselju, općini gradu s „minimalnom stopom siromaštva“ ili „maksimalnom stopom siromaštva“ se razlikuje kao nebo i zemlja.
U kategorijama „minimalna stopa siromaštva“ i „ stopa siromaštva bliža srednjoj“ nema niti jednog grada i općine u Karlovačkoj županiji.
U srednjoj grupi sa stopom siromaštva od 21,3 posto do 31,3 posto nalazi se samo administrativna jedinica – Karlovac (55.507 stanovnika). Ovaj poveći teritorij kojem je samo naselje Karlovac žarište je jedini „bogataš“ Karlovačke županije sa situacijom u kojoj je od oko petine, 20 posto, do skoro trećine, 33 posto, ljudi siromašno i po dohotku i po potrošnji te po još nekim „finijim“ parametrima. Mršavi je to, jako mršavi bogataš kada se usporedi s gradovima slične veličine i značaja u Hrvatskoj.
Gradovi – administrativne jedinice Duga Resa s 11.180 stanovnika, Ogulin s 13.915 stanovnika, Ozalj s 6.817 stanovnika, u tome smislu mjere „stopu siromaštva bližu maksimalnoj“ od 31,3 posto do 42,5 posto, dakle između jedne trećine pa do preko dvije petine stanovništva na svome teritoriju.
Slunj, koji broji 5.076 stanovnika, pak ima još slabiju situaciju – spada u zadnju, najsiromašniju kategoriju „maksimalna stopa siromaštva“ od 42,5 posto do 70.5 posto.
Od 17 općina Karlovačke županije je prema mjerama u ovome projektu 13 u kategoriji „maksimalna stopa siromaštva“. U kategoriji koja je nešto povoljnija – „stopa siromaštva bliža maksimalnoj“ – su samo općine Barilović uz Koranu, Žakanje uz Kupu, Cetingrad na granici s Bosnom i Hercegovinom, i Rakovica koja ima sreću da je u blizini Nacionalnog parka Plitvička jezra.
Iz kratke teritorijalno-strukturalne analize je jasno kako je se Karlovačka županija dospjela u „klub“ najsiromašnijih županija Republike Hrvatske. Njena urbana središta – gradovi nisu bogatiji. Dapače, Slunj je izričito siromašan, a glavni grad Karlovac živi „srednju stopu siromaštva“ dok većina županijskih ruralnih područja, prema ovoj analizi koja ima oslonac u razini dohotka i razini potrošnje, živi u stanju „maksimalne stope siromaštva.“
Pogled na razine siromaštva unutar Karlovačke županije po općinama i gradovima već sam po sebi u grubo upućuje na uzroke siromaštva. Temi uzroka koju ćemo obraditi analitički metodama koje gaji sociologija razvoja posvetiti ćemo u sljedećim člancima.
