Velenjska plaža – faktor održivog razvoja

Dodatno će se urediti komunalna infrastruktura, putevi i zelenilo, u prostor instalirati različita urbana oprema, urediti otoke za opskrbu, komadnu kuću te rasvjetu na području. Projekt je procjenjen na milijun i pol eura i isto tako će se, po planovima, ostvariti do kraja 2018. godine. Kao i uvijek s većim posjetama, dodatni razvoj turističke infrastrukture i gospodarskih djelatnosti na nekom području donosi i negativne posljedice za okoliš, tako da su oprez i dobra procjena mogućih utjecaja te precizan nadzor uvjet održivog razvoja tog područja. Za sada čini se da su stvari pod kontrolom i da sjećanje na potrebne napore za prosječnu raznu revitalizacije okolišno degradiranog područja osigurava i čak potiče održivi razvoj »velenjskog mora«

Autor: Lucija Unuk

https://www.flickr.com/photos/kaja_a/3479613704/in/photolist-6itVVJ-98UYGL-9LNhzB-5Jouu7-5Yp9ZA-98RPJ4-5zbeMA-98UYyW-5z6WEx-5shhgs-5kuio2-5shdA1-6ipMHK-5Jouis-5kyAiU-6TRLud-72cWwq-98RQXz-5zbhnN-8DXWpQ-98UXpQ-98RP9t-8DXXfd-8DVwZk-5ZfW8H-5shhHu-5shdiA-8DXW4j-6gNhfY-8DUQmK-8DXWXy-98UXS7-8DUQ4F-5scQHR-6xy3sP-5zbhQ1-8DVwGk-5kuj7k-5kuicz-98RSc6-5Jj4ng-5z6XZ8-98UY57-8DXWym-8DUPEv-8DUNYe-6xCc25-98UXLf-8DUPS8-8DUPj4

Ovih dana vijesti su pune izvještaja o visokim temperaturama i s njima povezanim poteškoćama. Od prirodnih katastrofa poput požara do teških priča o neljudskim uvjetima u kojima se radnici iscrpljuju na različitim gradilištima na temperaturama zraka koje nisu primjerene za fizički rad. U isto vrijeme inspekcijske službe objašnjavaju da građevinski radovi jednostavno ne mogu stati i da poslodavac treba osigurati pauze i olakšice za radnike, a one koji rade na privilegiranim uredskim poslovima na te dane se upozorava da je bolje ostati u zgradama i kućama. Čovjek se onda opet susretne s paradoksima života i naravno brzo sanira situaciju s jednostavnim preusmjerenjem misli na male praktične probleme vlastite svakodnevnosti. I, eto, problem je „efektivno riješen“.

Vratimo se ipak radije našim uhođenim prostornim, a ovih dana i omiljenim vodenim temama. U Hrvatskoj i Sloveniji ljudi se hlade kako god znaju i kako si naravno mogu priuštiti. Ako imate „sreće“ i pripadate četvrtini Slovenaca i još više Hrvata koji si, po zadnjem istraživanju Eurostata, ne mogu priuštiti tjedan dana odmora na moru, ostaju vam „još“ besplatna kupališta na rijekama i jezerima. Ugodno je, a što je jednako bitno, jeftinije je, što Karlovčani jako dobro znaju, živeći u gradu na četiri rijeke. Danas se ipak nećemo baviti karlovačkim rijekama nego održivim korištenjem degradiranog prostora šaleških jezera, nastalih zbog kopanja lignita u tom starom industrijskom, a danas održivo orijentiranom Velenju. Zbog kotlinskog krajolika na nekad poljoprivrednim, a i naseljenim područjima, koja su se zbog kopanja lignita produbljavala, nastala su tri jezera (Velenjsko, Škalsko, Družmirsko) koja se rastežu na 2,1 kvadratnih kilometara.

Velenjsko jezero je jedno od najvećih jezera u Sloveniji, veliko je približno poput bledskog, a u zadnje vrijeme popularnost jezera za lokalno stanovništvo i za posjetioce snažno se povećava. Područje jezera po studiji koje je naručilo Ministarstvo okoliša i prostora (Degradirana urbana područja DUO) svrstava se pod kategoriju područja s velikim rizikom okolišne degradacije. Na stranici Grada Velenja saznajemo da se u manjem djelu jezera još kopa lignit i u isto vrijeme rupa se zatrpava s elektrofilskim pepelom, koji je nusproizvod upotrebe lignita u termoelektrani Šoštanj. U prošlosti to je bio glavni razlog za zagađenje jezera. U jezero dolazi nekoliko vodotoka, a ostatak vode dolazi s kišom.

Do 1994. godine u jezero je s otpadnom vodom iz termoelektrane dolazio pepel zbog čega je život na vodi potpuno izostao, a nakon donošenja sanacijskog programa »Vode Velenja« jezero se počelo regenerirati. Krajem 1990-ih je došlo do proširenja algi, što je bilo upozorenje da s njima dolaze i toksini koji vodu čine otrovnom za različite mikorganizme i ljude. Dobro za čistoću jezera je da grad ima jako dobro uređen kanalizacijski sustav i da otpadne vode idu na sređene sustave pročišćavanja. Od 1987. godine provodi se precizan nadzor kvalitete vode koja je danas sasvim dobra za kupanje, a jezero i obala percipirane su kao vrijedan resurs kojeg se stalno revitalizira.

Kako je područje prošlo različite faze revitalizacije – od ekološke sanacije do uređivanja prostora oko jezera u zadnjim godinama, veliki je naglasak na njegovom korištenju kao resursa za razvoj turizma. Partnerstvo Turistički rekreacijski centar Jezero 2003. godine sukreirali su Grad Velenje i poduzeća Rudnik lignita Velenje, Gorenje, Vegrad, Era. Namjera partnerstva bila je revitalizacija područja i sadržaja uz jezero i razvoj turističke infrastrukture uz održivi razvoj područja, koji bi najviše dobiti donio lokalnom stanovništvu, na okolišu ugodan način. Naravno, gospodarski rast i nova radna mjesta cilj su svih napora dionika, ali ne na veliku ili preveliku štetu okoliša, jer dugoročno održivi razvoj nije izbor nego nužda.

Kako onda danas izgleda život u, na i uz Velenjsko jezero? Plivanje, veslanje, surfanje i ostali vodeni te obalni sportovi te rekreacijska innfrastruktura dio su ljetne svakodnevnice. Uz jezero nastala je i Velenjska plaža. Grad je 2014. godine odlučio otkupiti privatna zemljišta na južnoj obali jezera i intenzivno uređivati obalu. Osigurani su svi potrebni uvjeti – sanitarije, spasioci i tako dalje, a dovedeni su i novi sadržaji u i uz jezero. Ništa pretenciozno, ali jako ugodno i dostupno za ljetno hlađenje lokalaca te posjetitelja. Nadzor kvalitete vode provodi se ljeti svakog tjedna tako da nema straha da nebiste bili upozoreni, ako voda ne bi bila primjerena za kupanje i uživanje u zelenoj okolini. Velenjsku plažu 2016. godine posjetilo je 64 tisuća posjetitelja, a trend se nastavlja i u 2017. godini.

A planovi za budućnost? Velenje je jedna od 11 slovenskih gradskih općina koji će koristiti sredstva europske kohezijske politike kroz mehanizam integralnih teritorijalnih ulaganja (ITU). Raspoloživa sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj koristiti će i za revitalizaciju prostora uz jezero. U izvedbenom planu održive urbane strategije Velenja tako se nalaze dva međusobno povezana projekta, izravno vezana uz jezero. Prvi je u okviru kojeg će se postaviti višenamjenska bina koja će biti u funkciji za vodeni i obalni dio područja. Sadržaji će se moći istovremeno odvijati na različitim segmentima bine, a pristupi bini biti će također različiti. Iznos potrebnih sredstava za projekt procjenjuje se na oko tri i pol milijuna eura. Dozvole za početak građevinskih radova su više ili manje osigurane i do kraja 2018. godine bina bi trebala biti postavljena. Paralelno se planira provoditi projekt uređenja prostora za različita događanja na plaži. U sklopu toga dodatno će se urediti komunalna infrastruktura, putevi i zelenilo, u prostor instalirati različita urbana oprema, urediti otoke za opskrbu, komadnu kuću te rasvjetu na području. Projekt je procjenjen na milijun i pol eura i isto tako će se, po planovima, ostvariti do kraja 2018. godine.

Kao i uvijek s većim posjetama, dodatni razvoj turističke infrastrukture i gospodarskih djelatnosti na nekom području donosi i negativne posljedice za okoliš, tako da su oprez i dobra procjena mogućih utjecaja te precizan nadzor uvjet održivog razvoja tog područja. Za sada čini se da su stvari pod kontrolom i da sjećanje na potrebne napore za prosječnu raznu revitalizacije okolišno degradiranog područja osigurava i čak potiče održivi razvoj »velenjskog mora«.

 

Rad Akriviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije
Share on FacebookTweet about this on TwitterEmail this to someonePin on Pinterest