Profesura: Treba nam Regionalni park “Mrežnica”

Predlažemo upravnim tijelima Karlovačke županije, određenije - Upravnom odijelu za graditeljstvo i okoliš, odnosno dožupanici Martini Furdek-Hajdin u čijoj je predmetnoj nadležnosti ovaj Upravni odjel, da inicira ovaj proces i ostvari ovaj pametni i po županiju i u smislu identiteta županije u razmjerima Republike Hrvatske i u gospodarskom smislu vrlo koristan projekt.

Autor: Vladimir Lay

Karlovac

U Republici Hrvatskoj je uspostavljen sustav nacionalnih parkova i parkova prirode. U novije vrijeme zakonski je otvorena i mogućnost osnivanja „regionalnih parkova“ koji se osnivaju na prijedlog jedne ili više županija, a po rangu zaštite istovjetni su parkovima prirode. Uzgred, da bude jasno, zakonski definirano „park prirode je prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne ili nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.“

Nacionalnih parkova ima osam a to su Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i, najmlađi – Sjeverni Velebit. Parkovi prirode u Republici Hrvatskoj su Biokovo, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Žumberak – Samoborsko gorje, Lastovsko otočje, ukupno 11. Dakle nacionalnih parkova i parkova prirode – ukupno 19.

U Hrvatskoj je formiran i jedan, prvi i za sada jedini regionalni park. To je „regionalni park Mura-Drava“, osnovan 2011. godine, dakle relativno nedavno. Prostire se kroz više županija, od Međimurske na sjeverozapadu do Osječko-baranjske na sjeveroistoku.

U Republici Hrvatskoj danas službeno, dakle, imamo ukupno 20 parkova od vršnog značaja. Od toga u ova tri najviša oblika zaštite prirode u Hrvatskoj Karlovačka županija na značajan način ne sudjeluje niti u jednom. Zašto je tomu tako, ako je priroda, posebno riječno bogatstvo, na području ove županije u vrhu Hrvatske? Nešto tu ne „štima“.

Ima još nekoliko oblika zaštite prirode na nižim razinama i s manje složenim i problemski užim pokazateljima no opća politika zaštite prirode u Hrvatskoj se sada kreće prema okrupnjavanju „objekata“ zaštite u navedene tri vršne kategorije. Materijalnu i organizacijsku brigu za nacionalne parkove i parkove prirode vodi država za regionalne parkove jedna ili više županija.

Uzgred, važno za ideju i prijedlog koju zastupamo, a koja je vidljiva već iz naslova teksta, pogledajmo kako se definira regionalni park ( NN 80 /2013): „Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga.“ I nadalje: „Regionalni park i značajni krajobraz, uz prethodnu suglasnost Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, pomorstva i gospodarstva, proglašava predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Dodajmo , zbog lokacije izvora rijeke Mrežnice i ovo „ Nije dopušteno proglašavanje zaštićenog područja unutar prostora koji je posebnim propisima definiran kao područje od posebnog interesa za obranu.“

Dakle, Karlovačka županija može, ima formalno pravo, inicirati osnivanje regionalnog parka na svojoj „teritoriji.“ Opći kontekst za temu zašto zagovaramo osnivanje „Regionalnog parka „Mrežnica“ je ovdje dan. Uzgred, kako ne bi bilo nikakvog nesporazuma, regionalni park predlažemo na dijelu od zone nakon što izađe iz područja vojnog poligona „Slunj“ do Karlovca gdje uvire u rijeku Koranu.

U svim nabrojanim hrvatskim parkovima Karlovačka županija jednim maleckim i gotovo beznačajnim dijelovima sudjeluje u Nacionalnom parku “Plitvička jezera” budući je krajnje južni i rubni dio ove županije, konkretno Rakovica (naselje Selište) i Saborsko (zaseok Kuselj) obuhvaćen administrativnom granicom nacionalnog parka. Odakle toliko, formalno gledano, krajnje „parkovno siromaštvo“ Karlovačke županije?

Zašto tako kada svi znamo da je ovo područje obiluje rijekama i riječnim slivovima četiriju većih rijeka? Korana izvire iz Plitvica na području Ličko-senjske županije. Mrežnica se u svom nastajanju hrani podzemnim vodama Dretulje i Male Dretulje zapadno od Plaškog i drugih manjih vodnih tokova a izvire na površinu na vrelu na području Vojnog poligona “Eugen Kvaternik”, u grubo govoreći između Tounja i Slunja na području Karlovačke županije. Kupa izvire u Gorskom kotaru u dubinama šuma na administrativnom području Delnica u Primorsko-goranskoj županiji. Dobra svoj mali izvor ima u gradiću Skradu, također u Primorsko – goranskoj županiji.

O Karlovcu se govori kao gradu na četiri rijeke. Riječ je o gradu na Korani i Mrežnici koje se sastaju u predjelu odmah nizvodno od prigradskog naselja Logorišta te Kupe i Dobre koja u Kupu uvire na samo administrativnom rubu grada. Znamo da Kupa iz Karlovca izlazi prema Savi i u sebi nosi i vode Korane, Mrežnice i Dobre. Pa gdje takvo „gustog“ i posebnog porječja na teritoriju Hrvatske ima? Nigdje drugdje, samo ovdje.

Bogatstvo flore i faune uz porječja „karlovačkih rijeka“ je osnovu za proglašenje ovih područja ili barem jednog do dva, parkom prirode ili u najmanju ruku regionalnim parkom. Ljepote ovih krških hrvatskih rijeka usmjerenih na crnomorski, a ne jadranski sliv, koje ne teku „dosadno“ poput, na primjer, Save, s nizom malih kaskada, sedrenih barijera, manjih vodopada su iznimne… Biološka raznolikost je vrlo visoka i vrijedna i vrlo dobro opisana i dokumentirana kroz marljivi, dugotrajan i kvalitetan rad Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije “Natura Viva”.

Bogatstvo i dragocjenost karlovačkih rijeka iz posebnog ugla afirmira i advokatira problemski sročena kvalitetna edicija – „KARLOVAČKE RIJEKE – Upravljanje i zaštita; Lokalna agenda za karlovačke rijeke za razdoblje od 2012.- 2017.“ Ova edicija je rezultat rada na projektu financiranome iz IPA fonda Europske unije „Upravljanje i zaštita karlovačkih rijeka“ pod vodstvom Ekološkog društva „Eko- Pan“ iz Karlovca, a u suradnji i uz dodatno skromno financiranje Grada Karlovca.

U regionalnom parku moguće su, vidjeli smo, gospodarske aktivnosti. Održivi i posebno ekološki orijentirani turizam uz Mrežnicu i druge rijeke je itekako poželjan i na ovoj prirodnoj osnovi vrlo lako moguće uspješan oblik gospodarske aktivnosti. Mnoga dosadašnja pojedinačna iskustva, napori i uspjesi govore tome u prilog. Dakako, pri tome je posebno važno da turistički kapaciteti uz rijeke i aktivnosti na njima i oko njih niti na koji način ne onečišćuju i ne destruiraju rijeke. Propadne li prirodna osnova toga turizma propasti će i taj turizam.

Ima li na područjima Karlovačke županije osnova i „materijala“ da se neki dio prirode, riječnog sliva Mrežnice, proglasi parkom prirode ili „barem“ regionalnim parkom? Ima , itekako. Uzgred, Mrežnica je duga 64 kilometara i veliko je prirodno i riječno područje. Nije to tek neka mrvica.

Predlažemo upravnim tijelima Karlovačke županije, određenije – Upravnom odijelu za graditeljstvo i okoliš, odnosno dožupanici Martini Furdek-Hajdin u čijoj je predmetnoj nadležnosti ovaj Upravni odjel, da inicira ovaj proces i ostvari ovaj pametni i po županiju i u smislu identiteta županije u razmjerima Republike Hrvatske i u gospodarskom smislu vrlo koristan projekt.

Procedura je zakonski utvrđena. Inicijalno: „1. Prijedlog akta o proglašavanju zaštićenog područja temelji se na stručnoj podlozi koju izrađuje Zavod na zahtjev Ministarstva, a kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem, izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za upravljanje zaštićenim područjem, posebnoj geodetskoj podlozi za upis pravnog režima u katastar i zemljišnu knjigu. 2. Stručna podloga iz stavka 1. ovoga članka sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.“

U uvodu je već rečeno kako regionalni park uz prethodnu suglasnost za te poslove zaduženog Ministarstva i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, pomorstva i gospodarstva, proglašava predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave, dakle u ovome slučaju skupština Karlovačke županije. Pripremu stručne i upravne podloge za ovo rade Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš i Javna ustanova „Natura Viva“.

Pokušaj osnivanja parka prirode ili regionalnog parka „Mrežnica“ započeo je u Karlovačkoj županiji 2007. godine. Stručnu podlogu je izradio Državni zavod za zaštitu prirode RH čiji je tadašnji ravnatelj, biolog po struci, gorljivo zagovarao osnivanje parka. Suradnja između ovog zavoda i županijske javne ustanove za zaštitu prirode je bila vrlo kvalitetna i unisona u radu na pripremi ovoga prijedloga. U kasnijim godinama je napravljena i revizija stručne podloge za ovaj poduhvat.

No, sve je stalo. Prema našim izvorima s tadašnje republičke razine zaštite prirode i okoliša odsustvo suradnje, a kasnije i aktivni, mada ne javno iskazani otpor za proglašenje Mrežnice parkom prirode ili regionalnim parkom (do jasnoće oko toga se tada nije niti došlo) je dolazio iz redova tadašnjeg vodstva Upravnog odijela za prostorno uređenje Karlovačke županije. Zao je duh zavladao tom pričom tada. Ministarstvo obrane se je u načelu otvorilo za dijalog oko ovog projekta, ali dalje od toga se nije stiglo.

Nakon nekog vremena za „karlovačke rijeke“ su iz vrha ovog Upravnog odijela stigli javno nerazmatrani prijedlozi za nekoliko tzv. malih hidrocentrala na „karlovačkim rijekama.“ Za ove prijedloge se sustavno „iznutra“ a možda i „izvana“ lobiralo pa su ucrtani i potom ozakonjeni u zadnjem Prostornom planu Karlovačke županije. Dakako, regionalni park Mrežnica i male hidrocentrale na karlovačkim rijekama, pa onda niti na Mrežnici – to ne ide zajedno. Pametnome dosta.

Ovoga puta, 2017. godine – deset godina kasnije s novom županijskom upravom na čelu, koja je počela s radom u lipnju ove godine, po našoj procjeni postoji zrelija situacija da se proces iniciranja osnivanja „regionalnog parka Mrežnica“ započne u 2018. godini i tijekom te godine ovaj park, na ponos Karlovačke županije i ljudi koji u njoj žive i osnuje.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije