Loncu poklopac: Dobrodošlo otkriće tople vode – lokalne klike zarobile institucije

Onima koji godinama upozoravaju na sustav i kulturu u lokalnim sredinama godi što su njihova upozorenja dobila znanstvenu i stručnu potvrdu. Sada, nakon objave rezultata ovog istraživanja, treba pratiti kako će na takve rezultate reagirati političari koji našu zajednicu, a time i naše živote trebaju učiniti kvalitetnijima. Odgovorni su zasigurno već u niskom startu da postupe odgovorno

Autor: Marin Bakić

“Turke smo preživjeli, ali mislim da današnju generaciju ‘malo sutra’ nećemo”, poentira u studentskoj kolumni u Karlovačkom tjedniku Lara Manojlović opisujući inertan i ciničan naraštaj, valjda svoj, barem ga takvim vidi.

Iznenađujuće je, za predmetni list upravo šokantno, što je taj članak prožet ironijom, dakle duhom, objavljen. Glavnom uneredniku Karlovačkog tjednika i Hrvatskog radio Karlovca Branku Obradoviću-Kini, glavnijem Matiji Perkoviću, direktoru Hrvatskog radio Karlovca, tvrtke koja izdaje taj list i emitira program istoimenog radija, te najglavnijem uneredniku Damiru Mandiću, karlovačkom gradonačelniku i šefu lokalne organizacije Hrvatske demokratske zajednice, je nekako prošao taj tekst kroz škarolike prste, no nije prekasno nazvati istjerivače duhova, jer kolegica Manojlović udaljava ovaj gradski list od standarda moskovske Pravde. Doduše, to već dugo radi i karikaturist. Ta karikatura, koja se svakog tjedna objavljuje u donjem lijevom uglu zadnje stranice, je možda i najbolje što karlovačko novinarstvo danas ima za ponuditi, a paradoks je u tome što se izdaje u listu koji je zasigurno nešto najgore što karlovačko novinarstvo nudi. Minuciozno biranim kadrovima u gradskim medijima naravno nije na pamet palo da organiziraju izložbu karikatura ovog vrsnog karikaturista čije ime nije nigdje objavljeno, pa da ga predstave javnosti, možda mu izdaju i monografiju. Poklapanje lonca ovog tjedna počinjemo upravo s gradskim medijima s obzirom da smo ranije pisali o kolumni anonimne autorice koja se potpisivala kao Lady, a kojoj smo dodali “prezime” Octopus zbog vlasti kojoj joj omogućava pisanje u gradskom mediju, jer se ovu vlast u Karlovcu često i ispravno predstavlja klijentelističkom hobotnicom. Njezin prostor je sada zauzela L. Manojlović, mnogo bolja autorica, ako je suditi po jednom tekstu te, što je najvažnije, osoba s imenom i prezimenom.

Duhovit je – barem se za nadati da se radi o duhovitosti – i Nikola Hanžel, jedan od nekolicine lokalnih uglednih poduzetnika u braku s vlastima, kapitalista kojima moramo zahvaljivati što dišemo i jedemo, kako nam se sugerira nerijetko retoričkim pitanjima tipa “Znadeš li koliko radnika zapošljava” nakon što se usudimo kritički propitati njihovu ulogu u društvu. Svaka čast poduzetnicima, ali i ti radnici koje zapošljavaju stvaraju nekakvu vrijednost i ne moraju ponizno zahvaljivati gazdama što rade u njihovim tvrtkama, pogotovo stoga što, marksistički gledano, vrijednost koju radnici stvaraju uvelike nadmašuje naknadu koju za svoj rad primaju. Uglavnom, članku Vanje Nezirović i Rozite Vuković objavljenom u aktualnom broju Globusa na temu doniranja HDZ-a, vlasnik Lane i najizdašniji donator je odgovorio da HDZ donira iz ljubavi i da od politike nikada ništa nije tražio niti dobio. “Možda će biti, ne znam, vidjet ćemo”, odgovorio je Hanžel na pitanje hoće li izgraditi i drugu fazu zdanja na Korani, koje je sada samo kafić i restoran s plastičnim zoološkim vrtom. To je zamjena za hotel. Po Generalnom urbanističkom planu se na toj lokaciji mora moći prenoćiti. No, tko šiša GUP? Već jednom je zanemarena odredba da se za rekonstrukciju hotela raspiše arhitektonski natječaj. Niti je hotel rekonstruiran niti je natječaj napisan. Nikola Zabolime Hanžel jednostavno poručuje: “Možda će biti, ne znam, vidjet ćemo”. Jebe se njemu. Kaj bu bu, rekla bi državna tajnica Janica Kostelić. A tko ili što mu omogućuje taj nonšalantni pristup? Treba li odgovarati? Kod nas se na očigled mogu stvarati odnosi između vlasti i poduzetnika koji bi uređenijem svijetu bili skandalozni.

U Hrvatskoj, pa i u Karlovcu, imamo privilegiju svjedočiti zarobljenosti institucija, kako tumače u GONG-u. Vrhunski je sročen naslov članka u ovotjednom Nacionalu koji predstavlja istraživanje ove poznate nevladine organizacije: “Hrvatska država zarobljena u klijentelizmu i korupciji lokalnih političara”, dakle – sve je jasno iz te kratke formulacije. “Ta se zarobljenost manifestira kroz kadroviranje, zapošljavanje, prostorno uređenje, komunalne poslove, graditeljstvo, socijalnu pomoć… Riječ je o koruptivnim mehanizmima kojima se štite pojedinačni i grupni interesi onih koji se drže na okupu i kroz te elemente utječu na proces donošenja političkih odluka u lokalnoj zajednici. Sve se to radi sa ciljem očuvanja vlasti i dobivanja podrške na sljedećim izborima. Moglo bi se reći da se radi o sustavnoj kupovini različitih aspekata biračkog tijela kako bi se što dulje održala i sačuvala vlast, a stvar, kako se pokazalo, posve dobro funkcionira”, kazao je novinaru Draganu Đuriću imenjak Zelić, gongovac koji je sudjelovao u istraživanju.

Tome u Karlovcu, gdje vlada kasta umreženih, koja u biti jedina izlazi na izbore, ako zanemarimo nedostatan broj nezavisnih birača, već dugo svjedočimo. Najbolja prilika da se ta kasta ugrozi bila je ovoga proljeća, no Davor Petračić, kandidat Nezavisne liste “Naš Karlovac” i Socijaldemokratske partije Hrvatske ju je propustio iskoristiti, srušiti vlast SKHDZ-a, i time demokratizirati Karlovac.

“Iako postoji svijest o tome da se krade, građanima očito to ne smeta i opet glasaju za korumpirane lidere. U najboljem slučaju ostat će kod kuće i apstinirati, jer smatraju da oni ionako ne mogu nešto promijeniti. Smatraju da nemaju za koga glasati, ali tako upravo omogućavaju istoj ekipi da opet izabere svog gradonačelnika. Kod velikog dijela birača stvaraju se nezainteresiranost i apatija. Takvo stanje priječi i ulaganja”, nastavlja izlagati Zelić Nacionalu.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Nenad Zakošek veli da se klijentelistički raspolaže javnim dobrima i mimo proračuna gradova i općina. “To su javna i komunalna poduzeća na lokalnoj razini, što otvara dodatan klijetelistički krug koji povećava moć onih koji raspolažu tim resursima na lokalnoj razini. Njihovi budžeti nisu dio proračunskih sredstava, a i radna mjesta u njima distribuiraju se na klijentelistički način. (…) Dokazali smo istraživanjem kako se na lokalnoj razini zarobljavaju institucije”, kaže Zakošek, a prenosi Nacional.

Zelić dodaje i to da je drugi važan mehanizam zarobljavanja zapošljavanja u javnim institucijama, ustanovama i poduzećima u vlasništvu županije ili lokalnih jedinica, pa tako u Istri pate od iste boljke kao i mi u Karlovcu, jer tamo bez članske iskaznice Istarskog demokratskog sabora nije moguće dobiti posao.

Istražilo se i otkrilo toplu vodu. Takva konstatacija nije podcjenjivačka, nego je razlog za zadovoljstvo. Onima koji godinama upozoravaju na politički sustav i nekulturu u lokalnim sredinama godi što su njihova upozorenja konačno dobila znanstvenu i stručnu potvrdu. Sada, nakon objave rezultata ovog istraživanja, treba pratiti kako će na takve rezultate reagirati političari, koji našu zajednicu, a time i naše živote, trebaju učiniti kvalitetnijima. Kako će osloboditi zarobljene institucije? Odgovorni su zasigurno već u niskom startu da postupe odgovorno.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije