Vladimir Petrović: U Lanu Koranu neću zalaziti

"To je oblik mog građanskog neposluha. To što je napravljeno s hotelom je, najblaže rečeno, svinjarija."

Autor: Marin Bakić

Vladimir Petrović. Foto: Marinko Polović

“To što je napravljeno s hotelom je, najblaže rečeno, svinjarija. Napravljen je, kažu, faksimil, a nije niti je trebao biti. Ako je prva faza ovakva, kakve će biti sljedeće? Pristojno govoreći, na hotelu se dogodila najordinarnija aktivnost nepoštivanja znanja, prava, procedura” – ocjenjuje arhitekt Vladimir Petrović koji je u utorak, u organizaciji Udruge za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka te Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, u Knjižnici za mlade nepretencioznim komentiranjem fotografiranih prostora u Karlovcu i Helsinkiju održao predavanje “Slike grada” i procijenio karlovački urbanistički i arhitektonski trenutak.

Iako smatra da Karlovac može ponuditi vrhunske primjere urbanizma kao što su transformacija bedemskog sustava u hortikulturni, koncepcija Domobranske ulice ili transformacija nekadašnje Bedemske, a danas Ulice Ivana Kukuljevića Sakcinskog, najviše se zadržao na problematici lijeve obale Korane, odnosno uklanjanju devastiranog Hotela ‘Korana’ i zamjeni Lanom Koranom, nečime što nitko od prisutnih stručnjaka nije precizno definirao o čemu se radi.

“Ostao mi je u sjećanju televizijski prijenos otvaranja Hotela ‘Korana’. Sadašnje zdanje nije imalo niti će imati televizijski prijenos. To je kuća koja ubija javni prostor. Zadnjih godina je otet slap i više se neće raditi fotografije na njemu. Ovaj prostor niti u jednoj karakteristici nema oblike javnog prostora” – veli Petrović, direktor tvrtke ADF.

“Zašto uz Koranu jedna Ribarska kuća, krasan prostor, može crknuti? Zašto se na mjestu starog hotela dogodi nešto što nije prilog javnom prostoru? Zašto u Hotelu ‘Korana-Srakovčić’ ne mogu pronaći Karlovčane”, pita se sociolog Vladimir Lay.

“Hotel ‘Korana’ nastala je u dvije faze – hotelski kapacitet prvo, a 1979. je doživila rekonstrukciju s restoranom, kongresnom dvoranom i povećanim brojem kvalitetnih ležajeva. Karlovac sad ima objekt u vlasništvu Nikole Hanžela u koji još nisam zašao” – kaže Petrović.

Dodaje da je s Hotelom ‘Korana’ profesionalno vezan.

“Od 1992. godine nadalje smo intenzivno pratili kako objekt propada. Akademik Mladen Obad Šćitaroci je morao nabrzinu riješiti generalni urbanistički plan, a mi smo angažirani da ga završimo. S vlastima sam intenzivno pregovarao da se nešto napravi s hotelom. Htio sam da se ruglo koje je tamo stajalo godinama na kiši, ledu, svim nevremenima sruši, ali da se raspiše arhitektonski natječaj. Uz sve znanje gradskih vlasti smo napisali da se putem arhitektonskog natječaja iznalazi zamjena za hotel. Iznimno, ako će se zadržati u svim elementima postojeća zgrada, dozvoljena su, uz maksimalnu pažnju i poštivanje procedure, obnova. Tri godine sam bio na crnoj listi” – nastavlja Petrović i dodaje:
“Što će biti s Novom Koranom? Vjerojatno neću i dalje u nju zalaziti. To je oblik mog građanskog neposluha. Urbanizam ima svoje poštovatelje i znalce.”

“Urbanizam je tekovina europske kulture, poštovanje reda i procedura”, ističe. Brankica Petrović, također arhitektica iz tvrtke ADF, kaže da urbanizam mora dati odgovor na trendove jačanja kapitala.
“U Jugoslaviji je bilo jednostavno baviti se urbanizmom, jer je svo vlasništvo bilo društveno” – podsjeća B. Petrović.

Podsjetimo da je u ratu devastirani hotel prodan lokalnom biznismenu Nikoli Hanželu, sponozoru u Karlovcu vladajuće Hrvatske demokratske zajednice, i uklonjen, zajedno s močvarnim čempresom i tisama, koje su svi dosadašnji objekti na tom prostoru poštovali, te je na njegovom mjestu izgrađen ugostiteljski objekt bez smještajnih kapaciteta i “ukrašen” figurama plastičnih životinja.

“Kako se dogodilo da gradska vlast nema osjećaj o javnom dobru? U kombinaciji s lokalnim pseudokapitalizmom radi samo na tome da opstane i isiše što može. Vlast ima osjećaj jedino za kratkoročni probitak, a građani su se potpuno pasivizirali. Ovo više nije niti hobotnica, nego neman s tisuću krakova koja je pokrila čitavo društvo i koje samo sebe hrani” – smatra botaničar Antun Alegro.

Rad Akriviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije
Share on FacebookTweet about this on TwitterEmail this to someonePin on Pinterest