Vodeći (flagship) projekti na području kulture imaju znatan utjecaj na revitalizaciju degradiranih urbanih područja. Vlasti, pa i opća populacija, kulturu često razumije više kao teret, nego kao alat gospodarskog rasta i zapošljavanja, što se ipak kroz koncepte kulturnih i kreativnih industrija posljednjeg desetljeća lagano mijenja. Europska komisija je 2010. godine predstavila radnu definiciju kulturnih industrija – radi se o industrijama koje proizvode i distribuiraju dobra i usluge, koje imaju posebne karakteristike i namjeru poticati kulturu, nezavisno od njezine komercijalne vrijednosti. Unutar koncepta kulturnih industrija nalaze se scenska i likovna umjetnost, kulturna baština, film, DVD i video, televizijska i radijska produkcija, video igrice, novi mediji, glazba, knjige, tisak. Europska komisija kulturni sektor nastoji razumijeti kao važan čimbenik realizacije Europske agende za rast i radna mjesta, posljedica čega je mogućnost financijske podrške i tehničke pomoći sektoru u obliku bespovratnih i povratnih sredstva te raspoloživost različitih platformi i mreža kroz razne EU politike, pa i kohezijsku politiku i politiku urbanog razvoja.
Jedna od EU članica koja je u prošlom programskom razdoblju kohezijska sredstva usmjeravala u revitalizaciju urbanog prostora kroz razvoj kulturne i kreativne ekonomije je Estonija. Na području države postoji 30 gradova i 215 općina, samo tri grada imaju više od 50.000 stanovnika, od toga u glavnom gradu Tallinu 430.000.
Nakon 2000. godine gradske vlasti počele su istraživati razvojne mogućnosti kulturnih i kreativnih industrija, koje su prepoznate kao instrument rasta i porasta broja radnih mjesta, pa i kao veliki revitalizacijski potencijal za razvoj degradiranih površina grada. Projekt Kulturni Cauldron (Cultural Cauldron) jedan je od uspješnih pokušaja razvoja zapuštenog industrijskog područja kroz kulturu kao motora razvoja prostora i zajednice. Radi se također o jednom od glavnih projekata Tallina 2011. godine kad je nosio naziv Europske prijestolnice kulture.
Glavni cilj projekta Kulturni Cauldron bio je kreiranje centra kulturnih i kreativnih industrija u zgradi ugasle i napuštene elektrane koja bi se tako transformirala u prostor otvoren široj javnosti i istovremeno nudila platformu umrežavanju i razvoju znanja za poticaj kulturnih i kreativnih industrija. Projekt se razumio kao vodeći projekt za razvoj strateško važnog degradiranog područja koje se nalazi između obale i stare jezgre.
Ideja za razvoj kulturnog i kreativnog središta došla je od strane pet domaćih entuzijasta koji su djelovali na području arhitekture, urbanizma, obrazovanja i kazališta 2006. godine. Iste godine osnovali su Udrugu Kultuurikatel sa ciljem promocije ideje kulturne i kreativne tvornice dostupne svim građanima. Udruga se u promociji ideje povezala s različitim gradskim dionicima – univerzitetom, umjetničkim organizacijama, privatnim sektorom i arhitektima. Kroz rasprave, radionice i seminare ispitivani su različiti scenariji za financiranje obnove i sadržaja Kulturnog Cauldrona. Iako je udruga u dvije godine sebe pozicionirala kao važnog partnera grada u planiranju transformacije stare elektrane, 2006. godine još nije bilo sigurno hoće li će se obnova financirati od strane privatnog ulagača i prostor pretvoriti u komercijalnu galeriju ili će pobjediti koncept kulturno-kreativne tvornice. Kultururikatel je u suradnji s drugim lokalnim dionicima Gradu 2007. godine predstavio širi koncept tvornice i plan za njezino proglašenje kulturnom baštinom, da bi 2008. godine pomoću vanjskih savjetnika bila izrađena studija izvodljivosti i profitabilnosti projekta, koja je pokazala, da se održavanje projekta samo na osnovu gradskih sredstava ne može ostvariti i da je potrebno osigurati financijsku samoodrživost projekta.
Grad se u partnerstvu s udrugom odlučio za varijantu koja je predvidjela obnovu deset tisuća četvornih metara zgrade na sljedeći način – jednu trećinu prostora za potrebe različitih studija, galerija, kreativnih laboratorija, centra arhitekture, višenamjenske dvorane i ostalih višenamjenskih funkcionalnih prostora za razvoj tehnoloških i netehnoloških inovacija; drugu trećinu prostora za potrebe ugostiteljstva i komercijalnih galerija; zadnju trećinu za potrebe otvorenog javnog prostora s krovom, besplatno dostupnog za druženje svih posjetitelja. U okviru projekta uspostavljena je platforma za poticanje partnerstva, znanja te povezivanja sa sličnim centrima, kreativnim sektorom i biznisom. Partneri u okviru platfome su među ostalim Centar dizajna, Arhitekturni centar, Centar za nove medije. U okviru platforme djeluje i Razvojni centar Estonske kreativne Industrije pod vodstvom tima stručnjaka koji djeluju na području umrežavanja, kreiranja prostora, promocije kulturnih i obrazovnih događaja, istraživanja i izgradnje klastera. Postizanje održivosti projekta značilo je korištenje materijala koji nisu štetni po okoliš i rad na prihodima, iako je Cauldron nastojio izgraditi svoj identitet kao »consumption free zone« u kojem posjetioci ne bi trebali osjetiti pritisak da troše.
U početku razvoj projekta vodili su udruga i Grad te savjetodavni odbor, koji je djelovao od samog početka razvoja ideje. Prije prijave za sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) glavnu ulogu je preuzela Fond Tallin 2011, koju je osnovao grad za provedbu programa prijestolnice kulture. Projekt Kulturni Cauldron postao je jedan od glavnih projekata kulturne prijestolnice, što je bila sretna okolnost za samorealizaciju. Prva faza fizičke obnove se tako sufinancirala iz EFRR u iznosu 601.448,00 EUR, dodatnih 1. 157.120 EUR iz istog strukturnog fonda povuklo se za razvoj okoline zgrade i prostornih planova, 95.867,00 EUR EFRR za aktivnosti platforme i ostalih sadržaja. Grad je osigurao preostala sredstva za prvu fazu projekta, koja je procjenjena na oko sedam milijuna EUR.
Danas je projektom Kulturnog Cauldrona upravlja Kulturni fond Tallin (Tallin cultural hub fundation), nasljednik Fonda Tallin 2011. Na daljnjem razvoju projekta djeluje nekoliko osoba zaposleno na pola radnog vremena i jedan puno zaposleni projektni menadžer. Cauldron jedan je od glavnih projekata funadacije. Udruga Kultururikatel danas djeluje kao jedan od partnera projekta i promovira kulturni i kreativni centar. 2011. godine Cauldron je bilježio 25.000 posjetitelja.
Kulturni Couldron je projekt koji ima svoje izvore u lokalnoj zajednici i vjerovatno se ne bi ostvario na predviđeni način bez zanosa i aktivizma civilnog sektora i pojedinaca koji su inzistirali na razvoju kulturno-kreativne platforme i kreativne zajednice te gradskih vlasti koje su kulturne i kreativne industrije prepoznale kao motor gospodarskog rasta i zapošljavanja. Cauldron danas predstavlja značajni dio kulturnog života Tallina, prostor mješanja različitih kreativnih praksi, razvoja inovacija i obrazovnih aktivnosti te povezivanja zajednice, kulturnog i civilnog sektora te ostalih dionika. Estonska prijestolnica u listopadu ove godine ugostiti će URBACTOV festival gradova koji se odvija svake druge godine i u okviru kojeg će se predstavljati dobre prakse te razmjeniti znanje na području urbane revitalizacije u EU. To će biti dodatna prilika da se europskim gradovima približi kulturne i kreativne industrije kao motor rasta i zapošljavanja i kroz primjer domačeg Cauldrona te djelovanja Kulturne fundacije Tallin.
