Zeleni zidovi, zeleni krovovi, žive ograde (živice), gradski vrtovi, savršeno uklopljeno u okolinu, funkcionalno za ljude i prirodu, snažna estetska komponenta – asociacije su koje možemo uključiti u koncept urbanih zelenih infrastruktura. Iako je s vrućim ljetom uvijek ugodno prošetati ulicama u kojima zelenilo razbija betonsko-asfaltski ugođaj i donese ponešto hlada, koncept zelene infrastrukture donosi i druge prednosti za gradski razvoj. Zelene infrastrukture kao okolini ugodni načini poboljšanja kvalitete života u gradovima, koji se temelje na održivom korištenju pridornih resursa, već dugo jačaju svoju poziciju u politikama urbanog razvoja na svim razinama upravljanja. Njihovo poticanje je sukladno strategiji Europa 2020, strategiji EU za pametan, održiv i uključiv rast i posljedično su uključene u europske i nacionalne politike na području ruralnog razvoja, šumarstva, zaštite bioraznolikosti, klime, transporta i energetike, održivog urbanog razvoja, zdravlja i tako dalje. Europska unija potiče primjenu i uvođenje zelenih infrastruktura, jer ih razumije kao strateško planirane mreže prirodno stvorenih ili od čovjeka sukreiranih područja s posebnim karakteristikama, koje su upravljane sa svrhom donošenja različitih usluga i zaštite biodiverziteta u urbanim i ruralnim područjima. Zelene infarstrukture kao prostorne multifunkcionalne strukture osiguravaju da prednosti prirode stižu do stanovnika i sustavno donose nužno potrebne resurse za život poput čiste vode i čistog zraka.
U kontekstu urbanog razvoja zelene infrastrukture potiču integrirani razvoj i uvode se kroz strateško planiranje i upravljanje prostorom na način koji je učinkovit i koherentan te donosi prednosti za različite dionike, sektore i stanovništvo. Prepoznata je njihova vrijednost u kontekstu sprečavanja poplava i erozijja zemlje te skladištenja ugljika, znači klimatskih promjena i nepogoda, a i kao instrumenta gospodarskog rasta te zapošljavanja na novostvorenim, zelenim, radnim mjestima, koja u EU već predstavljaju pet posto tržišta radne snage. Strateško prostorno planiranje na transparentan način dovodi zelene infrastrukture na najprimerenija gradska mjesta gdje su njihovi pozitivni učinci najsnažniji za društvo i tako da se oko njihovog lociranja usklade različiti dionici i sektori.
U današnjem urbanom osvrtu donosimo primjer dobre prakse »zelene« urbane revitalizacije četvrti Augustenborg u švedskom gradu Malmö, koja se 1980-ih susrela sa ekonomskom, društvenom i okolišnom degradacijom, da bi 1990-ih gradske vlasti odlučile provesti opsežan program urbane revitalizacije pod nazivom Eko-četvrt (Ekostaden). Četvrt Augustenborg bila je izgrađena 1950-ih kao jedan od prvih projekata izgradnje javnih stanova. Imala je svoju vlastitu termoelektranu na ugljen. Od zanimljive, samoodržive i atraktivne četvrti 1980-ih se prometnula u četrvt s problemima sezonskih poplava, nefunkcionalnim sustavom komunalne infrastrukture, zdravstvenim problemima stanovništva i nezaposlenošču te pražjenjem stanova i nezaiteresiranosti za pokretanje malih poduzeća i investicija privatnog sektora.
Program urbane revitalizacije odlučio je problemu degradirane četrvti pristupiti ambiciozno, revitalizirati ju u ekološkom, društvenom i ekonomskom smislu te u proces snažno uključiti stanovništvo te različite dionike iz javnog i privatnog sektora. Kroz program je cjelovito energetski obnovljeno 1600 javnih stanova što je predstavljalo 90% svih stanova četvrti. Uspostavljeno je 13 centara za sakupljanje otpada, njegovu ponovnu upotrebu, recikliranje i kompostiranje. Dodatna energija se proizvodi i uvodi u sustav daljinskog grijanja kroz solarne kolektore i fotovoltaične ćelije te pomoću toplotnih pumpi. Do 85 posto daljinskog grijanja djeluje na osnovu obnovljivih izvora energije. U provedbi je pilot projekt produkcije bioplina iz biološkog otpada. Problemi poplava riješeni su kroz uvođenje zelenih krovova i cjelovitog upravljanja kišnicom. Zeleni krovovi preuzmu 50 postotaka godišnje kišnice, koja nije više izvor poplava, nego izvor estetske i biodiverzitetne vrijednosti četvrti. Kroz sustav odvodnjavanja putem zelenih krovova kišnica dolazi do cilja – malih ribnjaka koji dodatno podržavaju lokalni biodiverzitet. Ekološku inovaciju iz 2001. godine predstavlja botanički vrt koji kroz krovove pokriva devet tisuća četvornih metara industrijskog područja i najveći je zeleni krov Skandinavije.
Sudjelovanje građana se pokazuje kao iznimno važan čimbenik revitalizacije i na primjeru eko-četvrti Augustenborg. U razvoju i primjeni je redovito aktivno sudjelovalo 20 postotaka građana, u obliku različitih radionica, rasprava, festivala, kulturnih događaja, neformalnih sastanaka i druženja. Na osnovu njihovih želja i prohtjeva organizirano je upravljanje otpadom i sakupljanje kišnice na javnim otvorenim prostorima. Na njihovu inicijativu uveden je sustav carpoolinga, prvi u Malmöu, koji uključuje e-bazu za upis u evidenciju za zajedničko korištenje automobila na bioplin. U sklopu programa je 40 stanovnika obrazovano za rad na različitim zelenim radim mjestima koja su otvorena zbog revitalizacije. Povećala se razina volontiranja zbog osjećaja ponosa i vlasništva nad postignućima programa revitalizacije četrvti. Uspostavljen je Institut za zelene krovove koji istražuje, prati i vrednuje razvoj zelenih infrastruktura. Otvoren je društveni centar koji djeluje kao ugostiteljski objekt i mjesto za rasprave o razvoju četrvti. Obrazovne institucije u četvrti duboko su uključene u teme urbane revitalizacije. Učenici su aktivni u okviru sudjelovanja građana u urbanoj transformaciji četvrti. Augustenborg je također primjer koji ukazuje na pozitivan odnos aktivnog angažmana stanovništva na područjima razvoja lokalne zajednice i participacije građana na lokalnim izborima. Od 1998. godine do 2002. godine sudjelovanje na izborima je poraslo s 54 posto na 79 posto izašlih birača.
Program revitalizacije četrvti financiran je kroz više različitih izvora, ponajviše iz gradskih, a i EU fondova, pogotovo centraliziranih programa EU. Javno stambeno poduzeće, gradsko poduzće odgovorno za upravljanje i izgradnju javnih stanova, uložilo je sredstva u četvrt. Redovno održavanje je financirano uglavnom iz gradskog budžeta i od strane javnog stambenog poduzeća koje danas ulaže u izgradnju novih stanova u četvrti samo još na osnovu okolišu ugodnih materijala i ostalih zelenih komponenti. Dobre prakse Augustenborga prenose se i u druge četvrti Malmöa i sistematično promoviraju kroz različite medije. Četvrt je zbog njezine inovativnosti i uspješne transformacije u ekološki prijazno mjesto u svrhu dobivanja znanja već posjetilo više od 15.000 švedskih i stranih posjetitelja i danas se u njoj nalazi Skandinavsko udruženje za zelene krovove. Dodatno priznanje za eko-društvenu inovaciju u Augustenborgu Malmö je dobio 2010. godine od strane Ujedinjenih nacija u okviru podjele prestižnih nagrada World Habitat Award, koja mu je donijela dodatnu međunarodnu prepoznatljivost.
Augustenborg je danas vibrantna četvrt, zanimljiva za nove doseljenike koji se u nju žele doseliti zbog visoke razine kvalitete života, što je prije 30 godina izgledalo nezamislivo. Zelene i društvene inovacije otvorile su put tome i postale dio načina života četvrti, dok je suedjelovanje stanovnika u njihovom stvaranju prepoznata kao neophodna komponenta. Zelene infrastrukture i aktivno građanstvo na primjeru Augustenborga tako mogu poslužiti kao dobar smjer za urbanu revitalizaciju.
