Projekt “Praticipativno budžetiranje: Građani nadziru lokalni proračun” započeo je 25. prosinca 2014. godine. Udruga “Zelena Istra” kao nositelj projekta uz partnerstvo tri organizacije, Centar za zdravo odrastanje “Idem i ja” iz Malog Lošinja, “Citizen Foundation” iz Reykjavika i Udruga za zaštitu okoliša i prirode “Eko Pan” iz Karlovca. Uz partnere na projektu, kao suradnici sudjeluju i tri grada na području ove udruge i djeluju, a to su gradovi Pula, Mali Lošinj i Karlovac. Cilj projekta je povećanje transparentnosti lokalnih proračuna i promocija načela dobrog upravljanja kod lokalnih vlasti.
Grad Karlovac, početkom provedbe projekta, Instituta za javne financije iz Zagreba u istraživanju “Otvorenost županija, gradova i općina: studeni 2014.-ožujak 2015.” ocijenio je ocjenom vrlo dobar, četvorkom, na skali od 1 do 5. Ocjena se bazirala na temelju objavljenih dokumenata vezanih za proračun. Jedini dokument potreban da bi se postigla odlična ocjena bio je vodič kroz proračun za građane. Možemo reći da je početkom projekta Grad Karlovac sve svoje zakonske obaveze prema donošenju proračuna obavljao na zakonom propisani način.
U provedbi ovog projekta ključno je imati dobre kontakte s gradovima suradnicima. U Karlovcu se prvi sastanak s Upravnim odjelom za proračun i financije i Upravnim odjelom za investicije i europske fondove održao 17. veljače 2015. godine. Pročelnici UO za proračun i financije, gospođi Lidiji Malović, predstavljen je projekt i načini sudjelovanja i obaveze Grada Karlovca u njemu. Tijekom projekta, do 28. studenog 2016. godine, održano je ukupno devet sastanaka u uredu pročelnice Upravnog odjela za proračun i financije. Tim sastancima održavao se kontinuirani kontakt i informiranje oko projekta te su se, donekle, prevladavale neke prepreke.
Za potrebe provedbe projekta kreirana je i posebna web stranica u rujnu 2015. za svaki grad posebno te se preko web stranice na posebnim e-alatima moglo sudjelovati u predlaganju, diskutiranju i glasanju za proračunske ideje. Uz web stranicu kreirana je i Facebook grupa na kojoj se je svakodnevno vrlo lako moglo komunicirati s građanima Karlovca, što se i radilo.
U oba proračunska ciklusa u kojima je trajao projekt -2015. i 2016. godina – kreiran je i mali vodič kroz proračun za građane. U vodiču se nastojalo građane upoznati s proračunskim ciklusom, kako se proračun donosi, kojim se sredstvima proračun puni te, najvažnije, kako se troši. Kreirana su dva vodiča kroz proračun za 2015. i 2016. godinu, uključujući i dostupne rebalanse proračuna, koji su bili dostupni građanima u elektronskom i tiskanom izdanju. Elektronsko izdanje objavljeno je na web stranici projekta te na Facebook stranici, a tiskani vodiči dijelili su se građanima na nekoliko lokacija – u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić”, Knjižnici za mlade, Maloj urbanoj zajednici, na Veleučilištu u Karlovcu, u Centru za mlade u Grabriku… Posebno treba istaknuti da se proračunski vodič podijelio u nekoliko srednjih škola u Karlovcu u kojima maturanti imaju predmet Politika i gospodarstvo.
Građani i karlovačke udruge su bili, osim preko web stranice projekta i Facebook stranice projekta, obaviještavani o aktivnostima i preko lokalnih medija kroz tri održane konferencije za medije kao i kroz dva priopćenja za medije.
Sve ove nabrojane aktivnosti koje su pridonosile vidljivosti projekta rezultirale su većom zainteresiranošću građana i udruga za sudjelovanjem u proračunskom procesu. Prve godine provedbe projekta održano je 31 savjetovanje s građanima i udrugama oko uključivanja u proračunski proces, to jest oko predlaganja ideja na proračun te oko samog funkcioniranja procesa, da bi u drugoj projektnoj godini broj savjetovanja s građanima i udrugama došao do broja 27.
U prvoj godini projekta zaprimili smo na web stranici projekta – na e-alatu za participiranje – Facebooku i izravno 33 ideje na prijedlog proračuna Grada Karlovca za 2016. godinu. Prijedlozi na proračun bili su strukturirani u tri grupe “IDEJE ZA BOLJI GRAD”, “IDEJE ZA BOLJI KVART” i “IDEJE ZA UŠTEDE”. Od svih pristiglih ideja te ideja za koje se glasalo na web stranici projekta Gradu Karlovcu smo uputili deset prijedloga na proračun:
IDEJE ZA BOLJI GRAD
1) Osnivanje poslovnog inkubatora (inkubacijski centar)
Osnivanjem ovakvog centra otvorila bi se mogućnost mladim i novim poduzetnicima lakše i kvalitetnije pokretanje posla te bi imali svu operativnu pomoć na dohvat ruke. Taj bi inkubator bio povezan s Veleučilištem u Karlovcu koje bi davalo tehničku pomoć, ali i poticalo kreativne i inovativne pojedince na stvaranje novih i konkurentnih proizvoda i radnih mjesta. Povećala bi se konkurentnost i proizvodnja te zaposlenost u Karlovcu, a samim time i Grad bi uprihodovao više. Primjeri dobre prakse su slični inkubatori u Varaždinu, Koprivnici i Zagrebu.
2) Bolja biciklistička infrastruktura u gradu
Karlovac je 2014. godine proglašen najbiciklističkijim gradom u Hrvatskoj, ali biciklistička infrastruktura nije zadovoljavajuća sve većim potrebama Karlovčana. Karlovčani imaju tradiciju korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva, a godinama sve više i više ljudi koristi bicikl. Slijedom toga postojeće biciklističke staze nisu prikladne zbog više razloga. Ili naprasno završavaju nasred pločnika, zakrčene su parkiranim automobilima, na njima se nalaze kontejneri za otpad ili neki reklamni panoi i slično. Prema postojećem stanju biciklističkih staza nije moguće sigurno i po propisima proći s jednog na drugi kraj grada. Prijedlog je da se iscrtaju nove biciklističke staze, a postojeće učine sigurnijima i prohodnima.
3) Novi sustav naplate parkirališta u gradu
Kako Grad Karlovac prima koncesijsku naknadu od naplate parkirališta u Karlovcu, prestankom koncesijskog ugovora naplata parkiranja u gradu trebala vratiti pod okrilje Grada, to jest Grad Karlovac trebao bi sam vršiti naplatu parkirališta i ubirati višestruko veći profit nego do sada. S tim bi se sredstvima popravilo stanje u proračunu, a i većina gradova u Hrvatskoj sama naplaćuje parking i ne daje ga pod koncesijske ugovore kao što je primjer sada u Karlovcu.
4) Izgradnja modularnog vrtića
Kako u Karlovcu postoji potreba i interes za dodatnih dvjestotinjak mjesta u vrtićima, prijedlog je da se odustane od gradnje klasičnih vrtićkih objekata i da se krene u izgradnju modularnog vrtića koji je oko 50 posto cjenovno niži od klasične gradnje i može se izgraditi u roku od dva mjeseca. Ako postoji dodatna potreba za mjestima, lako se vrtiću pridoda dodatni modul. Ovakva vrsta gradnje poznata je do sada u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Ovim se prijedlogom ostvaruju značajne uštede u gradnji i održavanju objekta i rješava se problem nedostatka mjesta u vrtiću.
IDEJE ZA BOLJI KVART
1) Izgradnja nogostupa u ulici Luščić (od Doma HV do križanja s Ulicom Miroslava Krleže)
Ulica Luščić na potezu od Doma Oružanih snaga Hrvatske vojske “Zrinski” pa do križanja s Ulicom Miroslava Krleže opasna je za kretanje pješaka, a posebno u noćnim satima. Nepostojanje nogostupa kao i neadekvatno osvjetljenje pridonose tome. Ulicom se svakodnevno kreće velik broj pješaka i oni su u stalnoj i neposrednoj opasnosti od automobila koji tamo prometuju. Prijedlog je da se omogući pješacima sigurnije prometovanje ulicom Luščić postavljanjem bolje rasvjete i izgradnjom ili označivanjem pješačkog dijela prometnice.
2) Asfaltiranje Ulice Herte Turze
Ulica koja spaja ulice Luščić i Primorsku nije asfaltirana i na njoj se nalazi makadam. Prilično je prometna, a najveći problemi javljaju se u ljetnim mjesecima kada automobili koji prometuju ulicom dižu prašinu koja pada na okolne stambene objekte i uvelike smanjuje kvalitetu života na tom području.
3) Drvored na nasipu na Gazi
Nasip na Gazi povezuje Strugu (na Gazi) sa Konjičkim klubom “Karlovac” u jednu cjelinu kao popularna šetnica Karlovčana koji ju također koriste i za sportske sadržaje (trčanje, rolanje, bicikliranje). Taj pojas oplemenio bi se sadnjom drvoreda uz nasip koji bi pridonio u vizualnom, ali i funkcionalnom smislu. Prostor bi se proljepšao za šetače i sportaše koji bi ujedno dobili i hlad od krošanja drveća. U kasnijim fazama prijedlog je postavljanje klupa kao i ekološke rasvjete.
4) Izgradnja dječjeg igrališta na Dubovcu
U gradskoj četvrti Dubovac ne postoji niti jedno dječje igralište, osim zatvorenoga uz dječji vrtić. Građani iz ove gradske četvrti godinama nastoje da njihova gradska četvrt dobije dječje igralište. Nadamo se da će ovaj prijedlog uroditi plodom i da će dubovačka djeca dobiti svoje igralište.
IDEJE ZA UŠTEDE
1) Reorganizacija gradskih upravnih odjela
Prijedlog je taj da se spoje neki gradski odjeli i da se reorganizacijom dođe do manjeg broja pročelnika i zamjenika pročelnika. Također staviti moratorij na zapošljavanje u gradskoj upravi na nekoliko godina. Tu bi se stvorile značajne uštede na proračun.
2) Prestanak plaćanja naknada članovima upravnih vijeća
Prestati plaćati rad u nadzornim odborima i upravnim vijećima koje plaća Grad Karlovac. Za to postoje dva razloga. Prvi je značajna ušteda u proračunu Grada. Drugi je taj da ti članovi nadzornih odbora nemaju nikakve odgovornosti za nestručan ili nesavjestan rad te ih se nikako ne može natjerati da za nesavjestan ili štetan rad u nadzornom odboru odgovaraju. Najbolji primjer je financijska malverzacija iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” otprije nekoliko godina.
U 2016. godini na prijedlog proračuna Grada Karlovca uputili smo 12 prijedloga od 35 pristiglih na web stranicu, Facebook stranicu i izravno za savjetovanja.
- Rekonstrukcija atletske staze
Atletska staza na karlovačkom tadionu “Branko Čavlović-Čavlek” stoji uništena već godinama. U Karlovcu se zadnjih godina ubrzano razvija rekreativno trčanje kojime se bavi sve više i više Karlovčana pa bi obnova jedine takve staze u Karlovcu imala dobar odjek među trkačkim krugovima, ali i pružila ljudima željnim rekreacije sigurno mjesto za trčanje.
2. Povećanje sredstava za funkcioniranje Male scene Hrvatskog doma
Od kraja 2016. godine Mala scena Hrvatskog doma počela je s organiziranjem većih koncerata te je krenula u organizaciju cjelodnevnog boravka za mlade. S povećanjem opsega programa i s povećanjem zahtjeva korisnika ovu stavku treba povećati.
3. Oživljavanje Trga bana Josipa Jelačića
Predlažemo izravno oživljavanje središnjeg trga u Zvijezdi. Namjera je organizirati manifestacije kojima će se oživiti kao što su prodaja zdrave hrane lokalnih uzgajivača, sajmovi, predstave i slična događanja. S ovim sredstvima to će se moći napraviti i trg će oživjeti još nekoliko tjedana u godini, što je za obnovu i revitalizaciju Zvijezde potrebno.
4. Obnova drveća u Vrbanićevom perivoju
Vrbanićev perivoj treba postepenu, ali hitnu obnovu i zaštitu. Mnoga stabla u perivoju su bolesna ili im prijeti rušenje pa stoga mislimo da se ovim sredstvima treba krenuti u konkretnu zaštitu preostalih zdravih jedinki kao i zamjenu i rušenje bolesnih stabala koje su moguća prijetnja šetačima.
5. Uređenje i oživljavanje razrušenih vizura Zvijezde
Na ruševnim pročeljima naslikati grafite koji bi predstavljali ljude u odjeći karakterističnoj za razdoblja karlovačke povijesti. Napraviti tematske ulice, po stoljećima i djelatnostima. Primjer na zaštitnom zidu od dasaka oko oružane naslikati izgled jedne takve oružane i ljudi koji su tamo radili.
6. Povećanje sredstava jedinicama mjesne samouprave
Mjesnu samoupravu treba što više osnažiti te ju postaviti kao temelj odlučivanja i neposrednih kontakata s građanima. Povećanjem sredstava za program KA-kvart mislimo da će GČ/MO više uključiti ljude u svoj rad tako da će pomoću zborova građana nastojati odlučiti koji su projekti najpotrebniji za zajednicu te ih tada aplicirati na natječaj KA-kvart.
7. Izgradnja poučne staze
Izgradnja poučne staze na nasipu od Gaze do Javne ustanove “Aquatika” na temu rijeka. Kako se ove godine otvorio slatkovodni akvarij i muzej riba, ovu bi šetnicu od Kupe na Gazi pa do Korane i slatkovodnog akvarija trebalo obilježiti, to jest dati joj informativno-edukativni sadržaj putem poučnih ploča.
8. Izgradnja dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Gaza
Na užem području Ulice Petra Filipca na Gazi nalazi se pet zgrada, preko puta ulice veliki broj baraka. Mnoštvo djece koje odrasta u tom dijelu igru mora potražiti dalje od svoga doma. Igralištem bi dobili sigurnost djece, manjom brigom roditelja koji bi lakše mogli paziti na njih. Djeca bi bila odvojena od ceste te na svježem zraku. Površina je već očišćena, potrebno bi bilo postaviti samo nekoliko sprava i poneku klupicu za odmor roditelja.
9. Izgradnja dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Luščić-Jamadol
Na području Ulice Antuna Gustava Matoša u GČ Luščić-Jamadol ne postoji kvalitetno dječje igralište, a kako je to četvrt s velikim brojem stambenih zgrada i velikim brojem djece trebalo bi se na tom području napraviti jedno dječje igralište s pripadajućom infrastrukturom.
10. Rekonstrukcija i modernizacija dječjeg igrališta
Velik broj dječjih igrališta unutar karlovačkih kvartova su poprilično zastarjela. Imaju premalo sprava; obično su to tobogan, ljuljačka i klackalica, i kao takva nisu prilagođena djeci najmlađeg uzrasta. Predlažemo gradnju dječjeg igrališta po uzoru na ono na Vunskom polju, opremljeno na način da je prilagođeno svima, počevši od jednogodišnjaka pa dalje. Sa kvalitetnim penjalicama, trampolinom, malom umjetnom stjenom za penjanje i slično. Mislimo da bi igralište kraj kina “Edison” bilo primjereno za ovakvo uređenje.
11. Početak izgradnje parka u gradskoj četvrti Novi centar
Dodatna sredstva namijeniti za početak izgradne parka u GČ Novi centar na zelenoj površini između zgrade knjižnice crkve “Presvetog Srca Isusova”. Završiti park parcijalnom izgradnjom.
Izgradnja plaže za pse na Korani
Prijedlog je da se ova sredstva utroše na izgradnju posebne plaže za pse na Korani. Kako veliki broj građana Karlovca posjeduje pse kao kućne ljubimce njihov je interes odvesti psa na posebnu plažu na kojoj ne bi smetali ostale kupače kao što je to do sada slučaj. Potreba jedne ovakve specijalizirane plaže važna je i u turističkom pogledu jer mnogi turisti koji posjećuju Karlovac ili će ga posjetiti u ljetnim mjesecima okrijepu od vrućina traže na Korani pretežno na desnoj obali ispod jablanova s ostalim kupačima. Jedna ovakva plaža pokazuje se kao stvarna potreba.
Javno predstavljanje Proračuna Grada Karlovca za 2016. godinu održano je 22. prosinca 2015. Na tribini su sudjelovali pročelnica Malović, Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije iz Zagreba i potpisnik ovih redaka kao asistent na projektu. Okupljenim građanima predstavljen je proračun Grada za 2016. i objašnjeni i približeni neki pojmovi o proračunskom procesu. Građani su na predstavljanju aktivno sudjelovali pitanjima i prijedlozima. Predstavljanje proračuna za 2017. godinu održalo se 13. prosinca 2016.
Ovaj model građanske participacije uključivanjem e-alata nastojimo raširiti i predstaviti u jedinicama lokalne samouprave u županijama u kojima i djelujemo tako da je predstavljanje participarivnog budžetiranja i iskustava u ovom projektu preneseno i na šest jedinica lokane samouprave u Karlovačkoj županiji.
Primjedbe i preporuke i opažanja
Na samom početku, ali i tijekom provedbe projekta sve je izraženije dolazilo do izražaja odbojnost i misterioznost samog proračunskog procesa od strane građana Karlovca. Na početku provedbe projekta u prvim kontaktima s građanima i udrugama spoznali smo nekoliko problematičnih stvari. Građani su u ogromnoj većini totalno nezainteresirani za aktivno sudjelovanje u proračunskom procesu, a za to postoji nekoliko razloga:
1. Nikakva ili nedovoljna informiranost o proračunu i proračunskom procesu;
2. Ne znaju kako sudjelovati;
3. Boje se sudjelovati;
4. Ništa ne mogu promjeniti
1. Općenito, aktivni građani u tranzitnim društvima su u manjini. pa tako i u Hrvatskoj i u Karlovcu. Građani su prečesto inertni i ne percipiraju demokraciju drugačije, nego poistovjećujući se s njenim predstavničkim modelom. U zadnje vrijeme upoznali su i participativnu, aktivnu, demokraciju, pa se stanje polako popravlja. Građani nisu informirani i uopće ne znaju da i sami mogu sudjelovati u procesu donošenja proračuna. Kroz projekt se nastojalo putem web stranice projekta, Facebook stranice projekta i preko medija utjecati na građane i udruge da se aktivno uključe u proračunski proces. To se i dogodilo izravnim i neizravnim putem. Većim dijelom građani su kontaktirali Pan radi konzultacija oko proračunskih ideja ili su ih i sami predlagali na web stranici projekta ili rjeđe direktno prema Gradu Karlovcu.
2. Ovo je puno manji problem i zadnje dvije godine građani su obavijesti kako sudjelovati u proračunskom procesu mogli dobiti direktno na web stranicama Grada Karlovca, preko lokalnih medija i preko projektne web i Facebook stranice.
3. Vrlo izražen problem koji je postao očit u direktnoj komunikaciji s građanima. Dio građana boji se sudjelovati u participativnom proračunskom procesu jer su zaposleni ili oni ili netko iz njihove obitelji u državnim/županijskim/gradskim službama ili poduzećima. Boje se neugodnosti na poslu te u drastičnim slučajevima i gubitka istoga.
4. Apsolutno najveći problem i prijetnja bilo kojem participativnom procesu koji se može riješiti jedino zajedničkim i kontinuiranim pritiskom na Grad Karlovac. Građani koji i sudjeluju jednom ili nekoliko puta u proračunskom ili bilo kojem drugom participativnom procesu postaju s vremenom obeshrabreni za daljnje sudjelovanje, ako se njihovi prijedlozi i ideje ne prihvate ili barem uzimaju u obzir. Na svakoj jedinici regionalne/lokalne/mjesne samouprave je zadaća da ohrabruje participativne procese radi bolje kvalitete života građana te većoj transparentnosti uprave.
Nakon donošenja proračuna Grada Karlovca za 2016. godinu Gradu smo uputili nekoliko prijedloga za kvalitetniju provedbu participativnog procesa donošenja proračuna:
1. Nacrt prijedloga proračuna pojavio se na web stranici Grada Karlovca 10. studenog, a svi prijedlozi moraju stići u Grad zaključno s 18. studenim u 15 sati, što je premalo vremena da građani prouče prijedlog proračuna i da upute kvalitetne prijedloge. Minimum vremena potrebnog da se proračun prouči te da se na njega upute komentari i prijedlozi trebao bi biti barem 15 dana s tendencijom produljenja tog roka na 30 dana;
2. Participiranje u davanju ideja na proračun u startu se obeshrabruje, jer se građnima mora omogućiti da izraze svoje mišljenje i prijedloge bez uvjeta da ta sredstva preslagivanjem proračuna sami omoguće. Taj posao trebala bi raditi gradska uprava;
3. Ovom praksom davanja prijedloga na proračun od strane građana, građani sami bi morali znati vrijednost pojedinih radova koje predlažu, što nije njihov posao i oni sami to ni ne mogu, ali niti ne trebaju znati. Na primjer, građanin, ako predloži asfaltiranje dijela ceste pod makadamom, morao bi znati koliko košta četvorni asfalta, kojeg ima nekoliko vrsta, te koji su još poslovi potrebni oko te ceste da se asfaltiranje i dovrši. To nije na građanima da znaju, nego posao gradske uprave koja im mora biti na usluzi.
Nakon donošenja proračuna za 2017. godinu Gradu Karlovcu će opet biti upućeni prijedlozi za poboljšanje participativnog procesa. Na žalost, ništa se posebno nije promjenilo u odnosu na 2015. godinu
Suradnju s Gradom Karlovcem ocijenio bih korektnom, a posebno s pročelnicom Upravnog odjela za proračun i financije. Zaključak je taj da Grad ne želi građane aktivno uključiti u ovaj proces, mada zakonito donosi proračun. Razloga za to može biti nekoliko. Odlučivanje o podjeli proračunskih sredstava oduvijek je bila poluga kojom će vladajuća struktura nagraditi “poslušne” i to je nešto što ne žele ispustiti iz svoje kontrole. Također razlog može biti u organizaciji cijelog tog događaja. Ključna je zapravo politička volja, to jest volja gradonačelnika da se ovakav proces i primijeni kroz gradsku upravu tako da ju sam Grad prihvati kao sastavni dio proračunskog procesa te da se ideje i primjedbe građana uvažavaju.
Više puta se u razgovoru s Gradom spominjao dobar i pozitivan primjer projekta “Pazi(n), proračun!” gdje su građani na tribinama po mjesnim odborima odlučivali o prioritetnim projektima na tom teritoriju da bi se projekti onda ukomponirali u sam proračun Grada Pazina. Samim tim primjerom poslati će se poseban prijedlog Gradu Karlovcu da se mjesne odbore i gradske četvrti zaduži da organiziraju dva zbora građana godišnje te da na njima građani odrede prioritetne probleme/ideje za razvoj svog mjesnog odbora ili gradske četvrti te da te prijedloge gradski upravni odjeli onda i oblikuju u proračunske prijedloge. Također bi se općeniti i samostalni prijedlozi građana isto tako trebali obrađivati.
Zaključak cijelog ovog projektnog ciklusa je taj da građani trebaju biti više uključeni u kreiranje najvažnijeg dokumenta u Gradu Kalovcu te da im to gradska administracija treba omogućiti za razliku od dosadašnjeg modela koji omogućava formalnu, ali ne i stvarnu participaciju. što za rezultat ima obeshrabrene građane koji ne sudjeluju. Svi prijedlozi koji su u sklopu ovog projekta poslani Gradu su odbačeni ili manjim dijelom djelomično usvojeni što govori o tome da Grad ne želi primati i usvajati prijedloge svojih građana na proračun, što je katastrofalna situacija koju valja pod hitno mijenjati.
