Nije sve na papiru sveto slovo, nego je podložno vrednovanju. Podsjetio bih na stanja iz 2012. godine u Gradskom kazalištu “Zorin dom” i u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić”. Gradski muzej Karlovac uporno radi na ostvarenju muzeja Domovinskog rata. Zašto tisuće turista prolaze kroz Turanj bez da plate razgledavanje? Stvaraju se preduvjeti za to. Prema tome, strategija je bila potrebna. Imam uvide u dokumente mnogih gradova. Kulturna strategija razvoja Rijeke je neprevodiva, a Zagreb je niti nema. Ovo što imamo u Karlovcu su smjernice za dugododišnji rad – ocjenjuje Srećko Šestan, ravnatelj Gradskog kazališta “Zorin dom”, koji je u srijedu u Knjižnici za mlade sudjelovao na tribini o kulturi u Karlovcu.
Na skupu kojeg je organizirala mreža udruga u nezavisnoj kulturi Kaoperativa raspravljalo se prije svega o desetogodišnjoj Strategiji kulturnog razvoja Karlovca koju je 2014. godine usvojilo Gradsko vijeće.
- Radne grupe su se sastajale 2013. godine, kada je osnovana i Kaoperativa iz potrebe za ujedinjavanjem udruga u nezavisnoj kulturi. Uradili smo komentare koji su se odnosili na kulturnu strategiju, ponajviše na njezinu operacionalizaciju. Napravila je presjek što karlovačka kultura jest, no nedostaje preciziranje koje mjere donijeti i koje ciljeve ostvariti. Umrežavanje je zajedničko donošenje odluka, što se spominje u strategiji kao osnivanje i dalje neosnovanog kulturnog klastera. Nezavisna kultura, mada se može promatrati kao marginalna, ima svoj udio u karlovačkoj – kaže koordinator Kaoperative Domagoj Šavor.
Pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Karlovca Andreja Navijalić napominje da se strategija razvoja kulture nadovezuje na Strategiju razvoja Karlovca za razdoblje od 2013. do 2020. godine.
- Realiziramo sve glavne ciljeve kulturne strategije, neke uspješno, neke manje. Možda smo i mogli više uraditi, no donekle smo se umrežili, naučili smo kroz raspravu, suradnju i dogovor raditi zajedničke programe – veli A. Navijalić.
Dodaje da se rezultati već mogu mjeriti u odnosu na postavljene ciljeve.
- Stari grad Dubovac je učinjen sadržajnijim. Baza strategije je očuvanje kulturne baštine. Muzej Domovinskog rata se mora dovršiti sljedeće godine sredstvima Grada Karlovca i Ministarstva kulture. Usvojen je Urbanistički plan uređenja “Zvijezda”, raspisan je natječaj za odabir izrađivača plana upravljanja gradskom jezgrom, kupili smo kino “Edison”, a projekt uređenja je gotov. Sve to radimo zajedničke suradnje. Neki ciljevi su mjerljivi, dakle. Gradskom muzeju Karlovac i dalje valja osigurati prikladan prostor. Najesen ćemo raditi evaluaciju strategije i napraviti operativni plan za trogodišnje razdoblje. Strategija je dobar strateški projekt koji daje smjernice za razvoj.
Šavor ističe da je izrada karlovačkog kulturnog klastera i dalje neostvarena potreba. Klaster je u biti formalizirana mreža, uokvirena suradnja, svih subjekata u karlovačkoj kulturi.
- Klaster imamo i sada – sinergiju pojedinaca i organizacija. Komunikacijski kanali nisu začepljeni. Nisam vidio grad u kojemu se racionalnije troši – pet milijuna kuna stoji Špancirfest, a napravimo program povodom Dana grada s 300-400.000 kuna. Ovo se treba ticati svakog građanina. Komunikacija će doprinijeti vrednovanju strategije. Iz krize još nismo izašli. Pogledajte kolika su bila financiranja 2008. godine. Od tada do 2012. prihodi su padali, a sada se vraćamo na predkrizne iznose. Dužni smo vratiti dvostruko veću vrijednost od onoga što dobivamo iz proračuna. “Zorin dom” živi strategiju kulturnog razvoja, a isto i ostale institucije – dodaje Šestan.
“Može nam biti trik da uzimamo strategiju kako nam odgovara. Nešto što je moglo biti operacionalizirano nije bilo. Primjer je kulturni kalendar”, nadovezuje se Šavor i upozorava da se gospodarski oporavak ne vidi na financiranju projekata u nezavisnoj kulturi.
- Institucionalna podrška nezavisnoj kulturi se ne očituje samo u osiguranju plaća, nego i u potpori aktivnostima i prostorima. Što se tiče financiranja prostora kao što su Mala urbana zajednica, Centar za mlade u Grabriku i Mala scena Hrvatskog doma, vidi se blag rast prihoda. Za Malu scenu dobivamo 30.000 kuna godišnje. Ne mogu reći da je došlo do povećanja sredstava za projekte u nezavisnoj kulturi. Neusporedivi su ti iznosi s iznosima koje ostvaruju ustanove. Nezavisna i zavisna kultura su neuravnotežene, jer su ustanove po zakonu financirane, dok udruge i drugi modeli su novitet koji imamo na par mjesta u Hrvatskoj – kaže Šavor.
Pročelnica najavljuje prijavu na natječaj za financiranje društveno-kulturnog centra zamišljenog u Hrvatskom domu.
- Kaoperativom i Zakladom Kultura nova radimo po modelu javno-civilnog partnerstva na tome – veli A. Navijalić.
Šestan zamjera Hrvatskoj radioteleviziji ukidanje dopisništva zbog čega kulturne vijesti iz Karlovca teže dopiru na nacionalnu razinu.
- Sve češće se na državnoj razini nezavisna scena u Karlovcu i njezin odnos prema Gradu Karlovcu i ustanovama u kulturi spominje kao svijetli primjer. Čut će se još za nas, vjerujte. Nedostaje nam medijske pozornosti – ocjenjuje Šestan.
