Vilnius – ravnoteža između očuvanja i razvoja gradske jezgre

Autor: Lucija Unuk

Vilnius

Razvoj gradske jezgre Vilniusa, glavnog grada Litve, koji ima pola milijuna stanovnika, kroz povijest je odredio poznati sukob između očuvanja kulturne baštine te osiguranja uvjeta modernog života.

U gradskoj jezgri Vilniusa danas živi 19.000 stanovnika. Kao što objašnjava Gediminas Rutkauskas, direktor Agencije za revitalizaciju gradske jezgre Vilniusa, prve naznake konzervatorskog upravljanja jezgrom možemo naći u 19. stoljeću kad je osnovana Arheološka komisija, koja je imala za cilj zaštititi značajnu arhitekturnu i arheološku baštinu prostora. Početkom 20. stolječa pridružilo se joj Litvanjsko udruženje za znanost, koju se također bavilo zaštitom kulturnih vrijednosti. Nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je Litva otrpjela veliku ratnu štetu i razaranje 45 posto gradske jezgre, konzervatorskom djelatnošću bavio se Odbor muzeja i kulturnih spomenika Ministarstva kulture Sovjetske republike Litve, da bi nakon osamostaljenja 1991. godine djelatnost preuzeo Odjel za zaštitu kulturne baštine u okviru Ministarstva kulture.

Društvenu-gospodarsku situaciju jezgre Vilniusa na početku 1990-ih godina čine smanjeni broj stanovnika, prometni čepovi, slabo stanje višestambenih zgrada i gradske infrastrukture, niska razina svijesti stanovništva o nužnosti brige za privatno vlasništvo u smislu održavanja i obnove stambenih zgrada te zaštite kulturne baštine, neučinkoviti pravni okvir za zaštitu kulturne baštine te slaba aktivnost potpornih institucija za obnovu i zaštitu kulturne baštine. U isto vrijeme oživljava se poduzetnička aktivnost i povećava društvena dinamičnost, a s time i potreba za reformom starog programa urbane regeneracije jezgre. Uvodi se integralni pristup urbanoj zaštiti povijesne kulturne baštine kroz bavljenje s arhitekturom, upravljanjem prometne problematike, parkovima i zelenilom, javnim uslugama u jezgri. Jezgra Vilniusa upisana je 1994. na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine, što je također imalo veliki utjecaj na svijest stanovnika o važnosti zaštite povijesno-kulturnih dobara prostora.

Strategija revitalizacije gradske jezgre Vilniusa donijeta je 1996. godine pomoću međunarodnih institucija i savjetnika i osnažila je integralni pristup bavljenja urbanim razvojem jezgre te zaštitom kulturne baštine. Predvidjela je novi model upravljanja i koordiniranja jezgrom u obliku Revitalizacijskog fonda za staru jezgru i već spomenute Agencije za revitalizaciju stare gradske jezgre, što se ostvarilo 1998 godine kada se počeo provoditi Program revitalizacije gradske jezgre.

Agencija djeluje pod nadzorom Grada i Nadzornog odbora, kojem predsjedavaju gradonačelnik i ministar kulture Litve. Agencija izvršuje programe revizalizacije gradske jezgre, uključuje u procese revitalizacije stanovništvo i gospodarske dionike, promovira investicije u jezgri, koordinira državne, javne i privatne interese, predlaže promjenu regulative u svrhu održivog urbanog razvoja i zaštite kulturne baštine, surađuje s međunarodnim partnerima, uključuje se u europske programe te kontinuirano vrednuje postignuti napredak. Njezina uloga je da bude most između Vlade, Grada i lokalne zajednice.

Kako saznajemo na mrežnoj stranici Agencije, pod dijelom programa revitalizacije jezgre »razvoj zajednice« podržava se povezivanje javnog i privatnog kapitala u svrhu zaštite i renoviranja privatnih zgrada kulturne baštine. Do polovice troškova rekonstrukcije krovova i vidljivih uličnih pročelja i dvorišta te do 40 posto troškova obnove dvorišnih fasada i zelenila moguće je pokriti iz javnog budžeta programa. Kroz javno-privatna partnerstva, informiranje javnosti i privatnih subjekata širi se svjest o potrebi zaštite i vrednovanja povijesne kulturne baštine. Također se širi razumjevanje privatnih subjekata, da se poštovanjem i zaštitom kulturne baštine ona može dobro iskoristiti u svrhu gospodarskog rasta.

U okviru agencije od 2000. godine djeluje Informacijski centar, koji razvija i provodi treninge na području zaštite i upravljanja s kulturnom baštinom za stanovištvo, mlade, ulagače i ostale javne dionike. Cilj programa je promocija kulturne vrijednosti jezgre Vilniusa i pronalaženje ravnoteža između zaštite i konzerviranja kulturne baštine te urbanog razvoja. Centar također organizira izložbe, sudjeluje na međunarodnim konferencijama i tako promovira gradsku jezgru.

Kroz godine djelovanja agencije i primjene revitalizacijskih programa putem metoda vrednovanja zabilježio se veliki napredak u kvaliteti života u gradskoj jezgri, kako za stanovništvo tako i za ulagače, te na području restauracije i promocije kulturne baštine, iako problem uspostavljanja ravnoteže između gospodarskog i turističkog razvoja jezgre te konzerviranja kulturne baštine ostaje. Kao što objašnjava profesorica Irena Vaišvilaité, postoji sukob između pojedinih civilnih inicijativa te konzervatorske struke koji predbacuju Gradu da je u stvaranju ravnoteže uvijek stao na stranu ulagača i tako doprinjeo tome da je krajolik jezgre s ponekim visokim zgradama i kompleksima višekatnica drastično promijenio strukturu i teksturu prostora te panoramski pogled i siluetu te da gubi svoj autentični karakter. Navedeni spor drastično osporava razvoj i restauracijsku aktivnost u jezgri. Djelomično profesorica kao jedan od razloga za navedeno stanje pronalazi i u agenciji samoj koja, unatoč prijedlogu, u strategiji nije dobila ili ostvarila dovoljno autoriteta da stvarno koordinira javne i privatne aktere i da bude posrednik u sukobima koji proizlaze iz različitih interesa, iako je strategija opozoravala da će u kontekstu intenzivnog gospodarskog rasta do tih sukoba vrlo vjerovatno doći.

Primjer urbane revitalizacije i zaštite kulturne baštine gradske jezgre Vilniusa te djelovanje agencije može biti korisno u kontekstu revitalizacije Zvijezde koja također treba svoj plan upravljanja i tijela koja će se baviti prostorom i zajednicom koja tamo živi. Nadajmo se da će gradske vlasti i ostali relevantni na županijskoj i nacionalnoj razini prepoznati da se iz različitih primjera može puno toga koristnog naučiti i prilagoditi lokalnom kontekstu.

Nezavisnost, stručnost i prepoznatljivost ureda za revitalizaciju Zvijezde kao najvažnijeg koordinatora njezinog razvoja treba biti jedna od ciljeva politike i svih relevantnih dionika u Zvijezdi. Samo pod tim uvjetima doći ćemo do održivih rezultata i stvarnog poboljšanja života stanovnika u karlovačkoj jezgri i ostalim djelovima grada po načelu spill over effecta. Jesmo li blizu određivanja tog cilja?

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije