Velenje – bivši rudarski grad društvene uključivosti

Autor: Lucija Unuk

Velernje. Autori: Christine i Hagen Graf. Izvor: https://www.flickr.com/photos/hagengraf/3050533235/in/photolist-98UY57-5z6XZ8-6xCc25-98UXLf-8DUPMv-98UYf3-8DVx92-8DVwNc-5jF1E8-8DUPdg-98VEH8-5scQ5P-9ZVff4-9LNhte-98UXS7-8DYqrs-8DUQaH-8DUPS8-8DUPEv-8DUPj4-8DUP3X-7oHGcT-72cWrf-6itVVJ-5YpaGW-5QTZSn-5Jojv7-5DKm2N-5DF43i-5DEZxn-5DKfVG-5DKeDL-5DKbNL-5DEU9M-5DERQF-5DEQjH-5DEPGi-5DK46G-5DK2yE-5DEHQn-5DD9oj-5DyMfB-5z6WEx-5shdA1-5p2M11-5m16f9-5m152f-5kutaZ-5kusGi-5kuio2

Prve asocijacije na Velenja su tvornica bijele tehnike Gorenje, muzej rudarstva, Festival Pipi Duga Čarapa, da je riječ multikulturnom gradu s velikim spomenikom Josipa Broza Tita autora Augusta Augustinčića iz vremena socijalizma koji i danas stoji u centru mjesta koje se nekada zvalo Titovo Velenje. U posljednjem desetljeću se Velenje iz grada industrije i uglja postepeno pretvara u grad gdje je briga za održivi urbani razvoj i socijalnu te političku aktivaciju građana visoko na ljestici prioriteta gradskih vlasti te ostalih zainteresiranih dionika.

Velenje je s oko 25.000 stanovnika peti najveći grad u Sloveniji. U moderan grad, projektiran za oko 30.000 stanovnika Velenje se počelo razvijati u petdesetim godinama prošlog stoljeća kad su na rad u rudniku dolazili radnici iz cijele Jugoslavije. Kako možemo pročitati na službenim stranicama Grada Velenje, u 50 godina iz skromnih, rastresenih naselja u Šaleškoj dolini s puno rada, kreativnosti i političke inovativnosti Velenje se transformiralo u peti najveći grad u Sloveniji. Nakon zatvaranja industrije susreo se s degradiranim površinama i sljedilo je bavljene s okolišnom revitalizacijom te sanacijom. U 2015. godini grad je već drugi put nosio naslov najljepše uređenog većeg grada Slovenije. Kako možemo saznati iz održive urbane strategije Velenja, koja predstavlja nastavak i operacionalizaciju vizije grada, do 2025. godine Velenje želi postati grad s privlačnom životnom i poslovnom okolinom, s mogućnošću za samorealizaciju svih društvenih skupina te siguran i pametan grad sa cjelovito razvijenim energetskim i korisnicima ugodnim prometnim sustavom.

Bitnu komponentu urbanog razvoja u Velenju predstavljaju mjere za socijalnu i političku participaciju građana i građanki. U nastavku članka predstaviti ćemo nekoliko projekta koji su imali za cilj društvenu revitalizaciju grada i aktivaciju svih društvenih skupina te projekt s područja održive mobilnosti sa svrhom poboljšanja ekološke komponente grada i urbanog razvoja.

Urbane točke: Velenje – web portal i mobilna aplikacija je jedan od rezultata projekta „MLADI ZA VELEJE – pređimo granice“ kojeg je osnovalo i provodi Mladinsko vijeće Velenje. Vijeće uključuje organizacije za mlade s različitih područja, različitih političkih i društvenih nazora i ima za svrhu djelovanje u korist svih mladih u Velenju te njihovo informiranje i obrazovanje sa svrhom njihove integracije u društvo. Projekt se sufinancira sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru razvoja socijalnih i državljanskih kompetencija mladih.

Ideja o projektu je utemeljena na osnovu istraživanja koje pokazuje da su mladi inače manje politički aktivni od ostale populacije grada, ali samo u okviru konvencionalnih oblika političke participacije. Nekonvencionalna politička participacija putem internetskih aplikacija i društvenih mreža puno više je prisutna. Projekt je uspio tu informaciju dobro iskoristiti za aktivaciju mladih tako da mogu pomoću internetskih aplikacija utjecati na odluke gradskih vlasti kroz prijedloge za uređivanje lokalnih problema. Također mogu dati primjere dobro uređenih urbanih točki u gradu te nove preporuke za razvoj. Putem aplikacije vidi se status i reakcija na prijedlog i rješenje lokalnih problema. Urednik portala – aplikacije objavi odnosno mjenja status prijedloga – riješen, neriješen, ovisno mjerama koje je Grad proveo.

Jedna od primjedbi koja je bila objavljena jest da je Saleški dvorac, koji je ograđen i koji predstavlja arhitektornu posebnost Slovenije zatvoren za posjetitelje. Građani su poslali prijedlog da bi se trebalo sve goste uputiti na mjesto gdje se nalazi ključ od ograde. Grad je reagirao i postavio info-ploču s informacijom gdje se može naći ključ. Prijedlog je u statusu „napola riješen“, jer građanima nedostaje engleski natpis na ploči za turiste i informacije o radnom vremenu mjesta gdje se može dobiti ključ. Nadajmo se da će se i taj problem brzo riješiti.

Još jedan zanimljiv projekt koji se u Velenju provodi sa svrhom transformacije gradova i uključenje ranjivih skupina u javni život je „Urbano vrtnarenje“. Grad Velenje se uključio u projekt AgriGo4Cities čiji cilj je veća društvena uključenost, veća motivacija stanovnika i vrtlarenje, a pozitivan učinak projekta trebao bi biti održivi razvoj marginaliziranih četvrti. AgriGo4Cities je s 85 posto sufinanciran iz programa Interreg Danube Transnational Programme i trajat će 30 mjeseci, do 2019. godine. Projekt se bavi izazovima podunavskih država kod kojih postoji problem socijalne neaktivnosti marginaliziranih skupina u društvenom životu.

Glavni partner na projektu je Znanstveno istraživački centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (ZRC SAZU), ostali projektni partneri dolaze iz sedmero podunavskih država (Slovenija, Češka, Madžarska, Rumunjska, Slovačka, Bugarska i Njemačka), uključeno je i šest pridruženih partnera i crnogorski partner u okviru IPA programa pretpristupne pomoći. U okviru projekta će se razvijati inovativne metode za poboljšanje participacije stanovništva u upravljanju gradovima te poticati vrtlarenje kao sredstvo za uključivanje ranjivih društvenih skupina kao što su siromašni, nezaposleni, beskućnici, ostarjeli, žene, mladi ili Romi u život gradova. Vrtlarenje se smatra alatom koji uz pozitivne socijalne učinke ima za cilj i poboljšanje stanja na područnu ekološke degradacije i okolišne problematike marginaliziranih djelova naselja. Grad Velenje jedan je od partnera na projektu.

Velenje također uvodi mjere na području održive mobilnosti. Sustav posudbe bicikala, koje proizvodi lokalno poduzeće, pa da cijeli sustav podržava lokalnu snagu i potencijale, uveli su prije nekoliko godina i jako je dobro prihvaćen kod stanovnika. Zanimljiv projekt odnosno usluga je i „Lokalc“, besplatna usluga javnog autobusnog prijevoza koja je dostupna od 2008. godine u Velenju i koja kroz specifičan imidž autobusa postaje zaštitni znak grada. Radi se o ekološkom projektu Grada Velenja koji potiče vrijednosti održive mobilnosti i zaštite okoliša u zajednici. Postoje četri autobusa i linije. Sustav se godišnje obnavlja sukladno željama stanovnika. Dugoročno ulaže se i u nabavu više modernih i okolišu prijaznih „Lokalaca.“

U Velenju se razvijaju u smjeru održivog, inovativnog, uključujučeg i pametnog grada koji, unatoč potrebi za boljom prometnom povezanošću s ostalim gradovima (potreba za autoputom na takozvanoj trećoj razvojnoj osi) iskorištava lokalne snage, baštinu i prirodne datosti za održiv i uključiv razvoj. Karlovačka Gaza je jedna od marginaliziranih gradskih četvrti. Urbani vrtovi u njoj se mogu financirati putem europskih projekata, odnosno vrtlarenje se može unaprijediti i proširiti europskim sredstvima. U okviru ureda za razvoj Zvijezde moglo bi se otvoriti i servis za prijedloge građana, slično velenjskim Urbanim točkama.