U okviru projekta Partnerstvom do dobrog upravljanja (1.1.2014 – 31.12.2015), kojeg su u svrhu aktivne suradnje građana u planiranju i provedbi razvojnih projekata gradske jezgre provodili u 2014. i 2015. godini Udruga za društveni razvoj KA-MATRIX, Grad Karlovac i Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka, objavljena je publikacija “Partnerstvo za Zvijezdu” koja nudi informacije o povijesti i stanju karlovačke Zvijezde i informira o mogučnostima i potrebama aktivne participacije građana u razvojnim projektima. Predstavljen je i primjer projekta ViTo, kojeg je pomoću sufinanciranja transnacionalnog programa EU Jugoistočna Europa provelo 16 europskih gradova. U okviru projekta gradovi su pripremali strateške i akcijske dokumente razvoja svojih jezgra i proveli nekoliko pilot projekta revitalizacije s naglaskom na aktivnom uključivanju građanstva u provedbu.
Jedan od zanimljivih srednjovjekovnih slovačkih gradova koji je bio uključen u projekt ViTo je gradić Banská Štiavnica, u kojem živi oko 11.000 stanovnika i koji je u povijesti imao jako razvijenu rudarsku industriju te se nalazi na izrazito brdskom terenu. Kriza u razvoju nekad vibrantnog grada jako se osjetila u sedamdesetim godinama 20. stoljeća kad se uvećao broj napuštenih objekata u gradskoj jezgri, te kada je do izraza došla manjkavost infrastrukture i smanjio broj radnih mjesta. Iselilo se mnogo stanovnika, pa je grad lagano gubio i svoj intelektualni kapital.
Gradske vlasti već su 1970-ih donijele strateške planove za oživljavanje grada i njegove jezgre, ali se situacija s društvenom tranzicijom 1990-ih dodatno pogoršala. Rudnici su se zatvorili, duhanska i tekstilna industrija umalo, tako da je bilo potrebno usmjeriti se u traženje mogućnosti za stvaranje radnih mjesta koja bi na neki način bila vezana na prirodu, potrebe i tradiciju grada.
Kako saznajemo iz izvještaja međunaradonog kongresa UNESCO-a iz 2007., u gradu se počelo ostvarivati integrirani princip zaštite i revitalizacije grada s namjerom zaštitite i renovacije degradiranog fonda zgrada kulturne baštine i pomoću upisa jezgre na listu svjetske povijesno-kulturne baštine. Također se odlučilo renovirati tehnološku infrastrukturu grada te tako stvorilo uvjete za gospodarski razvoj, razvoj društvene infrastrukture, poboljšanje gospodarstva u gradu, njegovog administativnog statusa na nacionalnoj razini te oživljavanje gradske intelektualne tradicije i tradicionalnih obrta.
Upis gradske jezgre na UNESCOV-u listu svjetske kulturne baštine 1993. donio je više mogućnosti za financiranje i veće nacionalno značenje Banske Stiavnice te kod lokalnog stanovništva probudio osjećaj i zanimanje za vlastitu povijest. U jezgri danas postoji obnovljena kanalizacijska infrastruktura i funkcionalna vodoopskrba, uvedeno je moderno grijanje na plin, a izgrađen je i moderni kanalizacijski i vodoopskrbni sustav.
Gradske vlasti i privatni sektor u partnerstvu su realizirale program obnove starih degradiranih rudarskih zgrada, prilagodili ih modernom načinu stanovanja i života i tako stvorili nove moderne i privlačne stanove. U tom kontekstu razvio se građevinski sektor u kojem se povečala ponuda poslova. S obzirom da je Banská Štiavnica za Mađarskog kraljevstva bila glavni grad za kopanje srebra i zlata, u 18. stoljeću bila je uspostavljena Akademija rudarstva, za koju stoji da je prvi tehnički fakultet na svijetu. Snažnu tradiciju obrazovanja grad baštini kao jednu od važnijih tradicija, zato se gradske vlasti trude da je održe. Na početku 1990-ih su osnovane dvije nove osnovne škole, tri srednje škole te podružnica fakulteta za održivi razvoj. Gradske vlasti kod potiču svijest o važnosti kulturne tradicije grada te otvaranja novih trgovinskih i uslužnih djelatnost na osnovu inovativnog korištenja tradicionalnih proizvoda i djelatnosti. Nakon 1990-ih godina se tamo razvila i festivalska djelatnost, važan dio gradskog marketinga su i posjeti jezgri od strane svjetski poznatih ličnosti, koje dobivaju počasna gradska rudarska priznanja. U gradu se slavi nacionalni dan rudarstva.
Zbog očuvanja i razvijanja obrazovno-kulturne tradicije grad je lagano postao privlačniji za mlade. Vraćaju se i stvaraju život u tom mjestu u kojem se otvaraju nova radna mjesta u uslužnim i trgovinskim te obrazovnim djelatnostima. Banská Štiavnica je zahvaljujući aktivnim mjerama urbane revitalizacije danas postala popularna turistička i obrazovna destinacija u Slovačkoj u kojoj je u zadnjih 20 godina bilo obnovljenih više od 80 degradiranih zgrada kulturne baštine, koje su bile ispunjene novim suvremenim sadržajima, ali kreiranih na osnovu tradicionalnog.
Zbog svoje veličine i malog broja stanovnika u gradu je bilo lakše ostvariti i poticati svijest stanovnika i svih dionika o važnosti povezivanja i uključivanja u revitalizaciju jezgre te razvoja grada na osnovu kulturne baštine. Gradske vlasti kontinuirano se trude uključiti građane u provedbu raznolikih razvojnih projekata u jezgri. Informiranje i razmjena mišljenja se cijeni, jer se vjruje da bez aktivne potpore stanovnika ulaganje u jezgru kao baštinu nema smisla i ne može donositi očekivane rezultate. Potporu za provedbe projekata gradska uprava traži i od onih koji u gradu samo borave te od utjecajnih u društvu i politici. Tako dobiva snagu za planiranje i provedbu projekata.
Nakon upisa Banske Štiavnice na UNESCOV-u listu svjetske kulturne baštine promjenio se i odnos nacionalne vlasti prema grada. Osnovani su potporni programi za zaštitu i revitalizaciju kulturne baštine u okviru kojih je moguće dobiti visoki iznos subvencije kad kao vlasnik obnavljate svoje nekretnine u jezgri. Gradske vlasti su neke od javnih nekretnina prodale privatnim ulagačima koji su ih obnovili sukladno pravilima zaštite kuturne baštine. Gradske vlasti osiguravale su ulaganja u javnu komunalnu infrastrukturu i javne objekte te površine u jezgri. Uključivanje stanovnika u razvojno planiranje donijelo je veću aktivnost i osjetljivost stanovnika za razvoj grada na osnovu zaštite kulturne baštine. Postiženi razvoj jezgre i grada za rezultat je imao još veći interes privatnih ulagača za ulaganja u kulturna dobra grada u svrhu vlastitog profita.
Vlasti Banske Štiavnice su svjesne da za urbani razvoj i očuvanje baštine moraju poštivati i koristiti sve načine financiranja, od nacionalnih, gradskih, privatnih i EU izvora. Uključivanje stanovnika u provedbu razvojnih projekata ostvaruje se i putem uključivaja Grada u projekte poput spomenutog ViTo putem kojeg su lokalni akteri raspravama, edukacijom, uz stručnu pomoć, mogli proširiti svoje znanje. O važnosti horizontalnog povezivanja između raznih odjela Grada, koje donosi bolje rezultate provedenih mjera, također se naučila gradska uprava.
Poruka Banske Stiavovice za Karlovac znaći bila bi da je potrebno dobro i pametno promišljati kako iskoristiti kulturno baštinu i u nju uključiti sadržaje, povezane s tradicijom u gradu, i to uvijek kad se ulaže u obnovu kulturnih spomenika. Promoviranje aktivnog civilnog društva i uključivanje što više dionika, rad na vlastitim kapacitetima te otvaranje svim postoječim prilikama za financiranje također je poželjno.
Nadamo se da je i Zvijezda te njezina revitalizacija glavni prioritet gradskih vlasti, koje su inače uključene u brojne projekte karlovačkog civilnog sektora. Njihov aktivan angažman može donijeti razvoj Karlovcu i poboljšanje rada na području revitalizacije jezgre. Računamo da se radi punom parom i da će Zvijezda konačno početi iskorištavati svoje untrašnje i raspoložive vanjske resurse za vlastiti urbani razvoj.