Grad Kranj, u Sloveniji jedna od jedanaest gradskih općina, ima 56.115 stanovnika. Status gradske općine znači da je općina utemeljena na većem gradu, s najmanje 20.000 stanovnika i 15.000 radnih mjesta, od čega je najmanje polovica zaposlenih u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. Grad je geografski, gospodarski i kulturni centar područja. Neke od gradskih općina status su dobile i na osnovu povijesnih razloga.
Gradske općine u Sloveniji dobro su upoznate s konceptima urbane revitalizacije. U fazi priprema za provedbu mehanizma cjelovitih teritorijalnih ulaganja (engleski ITI), kojim se kroz kohezijsku politiku Europske unije podržava održivi urbani razvoj, gradske općine pripremale su održive urbane strategije, koje je financijski poduprla Republika Slovenija kohezijskim sredstvima iz financijskog razdoblja od 2007. do 2013. U svojim strategijama svi gradovi prepoznali su nužnost djelovanja implementacijskih i koordinacijskih mehanizama koji će omogućiti da se razvojne mjere na konkretnim područjima unutar grada provedu. Kranj je kao jedan od koordinacijskih alata prepoznao lokalni ured za urbanu prenamjenu, za konkretnu četvrt koju je potrebno revitalizirati. Već za planiranja održive urbane strategije formirala se skupina za revitalizaciju četvrti Planina, koja predstavlja jedan od kvartova na kojima će se primijeniti cjelovita teritorijalna ulaganja. U strategiji su predviđena dva takva ureda u strogom središtu Kranja.
Četvrt Planina je izgrađena kao stambeno radničko naselje u kojem danas živi 16.000 stanovnika. Prepoznavanje problema degradacije četvrti i potreba za fizičkom i društvenom revitalizacijom i aktivacijom stanovnika seže u 2008. godinu, nakon čega je projekt revitalizacije Planine bio uključen u razvojne strategije. Provedene su mjere analize problema Planine i mjere animacije stanovnika, ali pravi zamah participativna revitalizacija Planine dobila je 2015. godine kada se pripremala održiva urbana strategija gradske općine Kranj do 2030. godine, koja je područje identificirala kao fizički i socijalno degradirano, s malo izraženih potreba stanovnika da se aktivno uključuju u njegovo cjelovito oživljavanje u smislu povezivanja žitelja, zajedničkih inicijativa i poboljšanja kvalitete života cjelokupne populacije.
U okviru izrade strategije na inicijativu gradske uprave jako brzo se oblikovala skupina za obnovu i revitalizaciju koja se cjelovito bavi projektom revitalizacije. U skupini je uključeno pet odjela gradske uprave, četiri jedinice mjesne samouprave, sedam nevladinih organizacija te stanovnici. Njihova misija je utvrđivanje stanja četvrti i kvalitete života u Planini, formiranje komunalnih rješenja i cjelovitog nacrta obnove i revitalizacije. Skupina je u fazi završavanja pripreme investicijske i ostale projekte dokumentacije za djelovanje ureda za urbanu revitalizaciju Planine i kroz širu participaciju lokalnog stanovništva i dionika pripremit će prijavu za sufinanciranje ureda kao jednog od projekta, koji će biti podržan u okviru izvora koji su predviđeni da se u razdoblju 2014. do 2020. dodijele gradovima za primjenu razvojnih mjera na način mehanizma cjelovitih teritorijalnih ulaganja.
Rad skupine, dakle, aktivno podržava gradska uprava koja je za rad i aktivnosti osigurala i prostorne kapacitete te minimalna sredstva za stručnjake, iako se puno rada odradilo i volonterski. U okviru te grupe su se oblikovale radne skupine na osnovu problema koje je identificiralo stanovništvo. Za revitalizacije Planine zajedno s arhitektima, urbanistima, sociolozima, ekonomistima i tako dalje na radionicama je utvrđeno stanje četrvti i prepoznate su teme važne za njezinu revitalizaciju kao što su reforma režima parkiranja i razvoj održive mobilnosti, urbani vrtovi, parkovi i zelenilo, dječja igrališta, urbana oprema, sportsko-rekreativne djelatnosti i sigurnost. Radne skupine nisu samo identificirale probleme, nego su trebale osmisliti i rješenja i provesti konkretan projekt, koji će rješavati najmanje jedan dio problema.
U sklopu djelovanja skupine i radnih skupina Planina tako su se proveli sljedeći projekti obnove stalnih oznaka za intervencijski put i zabranu parkiranja u više ulica četvrti, kreiranje zaštićenih zelenih područja na način postavljanja korita za cvijeće, provedba ankete o doprinosu stanovnika uređenju nadzemnih i podzemnih garaža u četvrti, kreiranje biljnog parka ispred osnovne škole po principu permakulture, koji služi kao alat u nastavi, organizacija sportsko-rekreativnih dana, zajedničkih radionica urbane revitalizacije zajedno s međugeneracijskim centrom sa svrhom međugeneracijske suradnje, oblikovanje rješenja za nova dječja igrališta i postavljanje privremenog gumenog dvorca na igralištu, postavljanje oznaka i prilagodba pet semaforiziranih križanja i zebri u smislu razumne prilagodbe za slijepe, nacrt urbane opreme četvrti i priprema provedbenog plana za urbanu opremu, manje intervencije u urbanu opremu poput postavljanja natpisa i oznaka, informacijskih oznaka, identifikacija i nacrt za obnovu degradiranih objekata četrvti i mnoge druge.
Cijelo vrijeme skupina se redovito sastajala i izvještavala o napretku rada pojedinih skupina čija je uloga bila i ostvarenje boljeg povezivanja i druženja stanovnika u svrhu zajedničkog uređivanja i poboljšavanja uvjeta života. Pokazalo se da su stanovnici, ako su dovoljno motivirani, voljni i besplatno, u obliku volonterskog rada, puno napraviti za zajednicu, jer se radi o njihovoj četvrti i njihovim uvjetima života. Prepoznalo se da je zajednička akcija nužna za razvoj četvrti i da predstavlja pravi razvojni impuls.
Podrška Grada Kranja odozgo bila je vrlo važan poticaj aktivnosti na području. U sklopu Mjeseca prostora u Kranju, gradska uprava, platforma Mreža za prostor, Ured za revitalizaciju Planine i nevladina organizacija prostoROŽ organizirali su sveslovenski simpozij “Krojeni prostori Kranja” na kojem su bile predstavljene i raspravljene dobre prakse urbanih revitalizacija u Europi. Stručnjaci koji su predstvaili koncept urbane obnove i dobre prakse participativnog upravljanja s četvrtima bili su doktorica Yvonne Franz, postdoktorska istraživačica na Bečkom univerzitetu, i Florian Brand, arhitekt i voditelj ureda urbane revitalizacije bečkih četvrti. U sklopu događaja bila je pripremljena i izložba projekta revitalizacije četvrti Planina. Kranj se nije plašio za savjete pitati i stručnjake iz mnogo razvijenijih i ekonomski snažnijih gradova, gdje su dobre prakse prisutne već desetljećima i pokušati ih prilagoditi lokalnom kontekstu.
Ured za revitalizaciju Planine, koji je nastao i koji i dalje djeluje kao skupina za obnovu Planine, veliki razvojni input dobit će, ako će bit projekt ureda izabran za sufinanciranje u okviru ITI mehanizma, kamo će ga prijaviti gradska adminsitracija. Moguće je osigurati sredstva za sljedećih pet godina rada i predviđeno je da će najmanje jedan zaposlenik koordinirati rad ureda, surađivati sa stanovništvom i stručnjacima. Nadamo se da će projekt ureda biti dobro razrađen, dokazati svoj razvojni potencijal i održivost za realizaciju operativnog programa europske kohezijske politike 2014-2020 i održive urbane strategije Kranja do 2030. te tako dobiti prijeko potrebna financijska sredstva za učinkovitu koordinaciju razvoja četvrti Planina.