Ljubljansko Savsko naselje izgrađeno je nakon Drugog svjetskog rata kao prvo stambeno gradsko naselje s prilično monotonim višestambenim zgradama koje su smještene u prostor na način da je uključeno i dovoljno mjesta za rekreativne, društvene i parkovne potrebe stanovništva. U 2013. godini gradska vlast na temelju procjene o potrebi revitalizacije naselja inicirala je projekt cjelovite urbane revitalizacije koja se jednakom mjerom fokusira na zajednicu i sam prostor. Projekt je utemeljen na pretpostavki gradske vlasti da dugoročne razvojne mjere na konkretnom prostoru trebaju biti osnovane s aktivnom participacijom lokalnih stanovnika. Četiri organizacije civilnog sektora V.I.B.E., MHP, Saprabolt! i prostoRož koje djeluju na tom području te na poslovima urbanog i lokalnog razvoja udružile su se u svrhu provedbe pilot projekta koji ima za cilj izgradnju snažne lokalne zajednice, u kojoj udruge predstavljaju most između žitelja i gradske uprave. Projekt je zamišljen kao socijalni eksperiment, koji se ne razvija po nekom točno određenom planu, nego se razvija i prilagođava potrebama i željama uključenih stanovnika.
Stanovnici naselja kroz projekt osnažuju svoje vještine i tako mogu jednakopravno razgovarati s gradskim vlastima. Razvija se ujedno osjećaj za aktivnu izgradnju zajedničkog javnog prostora u naselju. Od 2013. godine provele su se različite aktivnosti poput javnih rasprava na različite teme obnove naselja, ali odmah se počelo i sa zajedničkim akcijama u kojima su uključeni uređivali javni prostor kroz čišćenje i obnovu igrališta, kreirali društvene urbane vrtove, organizirali događaje za djecu, različite radionice i ostale radne akcije za rješavanje nekih manjih komunalnih problema, prilikom čega je bio i naglasak na međugeneracijskoj suradnji. Interes stanovnika s vremenom je rastao. Kroz diskusije su stanovnici i stručnjaci oblikovali program revitalizacije koji je odredio socijalne, kulturne, sportske i prostorno intervencijske mjere za razvoj naselja i stvaranje boljih uvjeta za život.
U 2014. godini je, pod vodstvom nevladinih organizacija, izdan prvi tromjesečnik naselja s nazivom Savčan, koji informira stanovništvo o zajedničkim temama i obrađuje prijedloge za donositelje političkih odluka, a u gradskom prostoru uspostavljena je informacijska točka Lokalc kuća, gdje stanovnici uvijek mogu predati svoje ideje, želje i prijedloge na temu razvoja naselja. Prostor je istovremenu besplatno na raspolaganju stanovnicima i udrugama za razne razvojne i društveno korisne aktivnosti, koje su besplatne. Broj volonterskog uključivanja udruga, predstavnika gradskih institucija i stručnjaka kroz godine raste, jer se pokazuju jasni znaci oživljavanja i takozvanog buđenja terena.
Jedna od aktivnosti koju su provodili lokalni reper Rok Terkaj i djeca sedmog razreda lokalne osnovne škole uključivala je radionice na kojima se oblikovao plan obnove košarkaškog igrališta i Savskog brda. Prijedlozi su bili predstavljeni gradskoj administraciji koja je njihove prijedloge uvažila i financirala te provela u okviru redovitog održavanja. Akciji obnove priključili su se i ostali stanovnici te pomogli postavljati tribine, viseće mreže, murale i grafite, uredili stazu za trčanje i šetnice. Na uređene površine danas dolazi puno više stanovnika i zbog svojeg truda za uređenje za zajednički prostor pokazuju veću skrb i ponos.
Zanimljiv eksperiment predstavlja „Knjižnica stvari“, koncept koji su po uzoru berlinske knjižnice Leile preuzeli inicijatori za formiranje i oživljavanje starog Doma zajednice u Savskom naselju, javnog prostora. Cilj inicijative bio je formiranje i razvoj kulture supotrebe. U knjižnici umjesto knjiga sabiru se predmeti koje stanovnici mogu posuditi tako da ih ne trebaju masovno kupovati, kao što se rado događa. Tako se može posuditi sportsku opremu, kućanske uređaje, alate, igračke… Članstvo u knjižnici uvjetovano je s donacijom jedne stvari iz liste želja, koja se kontinuirano osvježava, plaćanjem simbolične članarine i s 30 sati društveno-korisnog volonterskog rada. Dom zajednice razvio se u zajednički prostor naselja, gdje možete organizirati i/ili posjetiti besplatne edukativne i kulturne događaje ili jednostavno uživati i družiti se u „dnevnom boravku“ naselja.
Nakon tri godine rada inicijative za revitalizaciju Savskog naselja uz uređivanje zelenila kreiran je i urbani voćnjak, gdje možete naći stare slovenske vrste jabuke i kruške, orahe, kutine i mnoge druge, pa i ukrasne voćke. Urbani voćnjaci i zelenilo služe tome da smanjuju ljetnu vrućinu, a i kao nadahnuće za raspravu o vrijednosti drveća i ostalog zelenila u naselju, što rado koriste i škole u sklopu nastave.
U Savskom naselju kroz entuzijazam i volonterski rad stanovnika, nevladinog sektora i uz pomoć gradske uprave napravio se veliki korak prema revitalizaciji naselja za spavanje u dinamičnu četvrt, gdje postoje potreba i mogućnost za stvaranje zajedničkih prostora te stvaranja ugodnog i kvalitetnog života stanovnika.
Naravno, postoji puno mogućnosti za dodatni razvoj i potreba za održavanjem postignutih rezultata. Udruge mogu na gradske i ostale javne natječaje prijavljivati različite projekte, ali nužno je da gradska uprava i dalje aktivno podupire ulaganja u urbani razvoj, koji uključuje građanski aktivizam u svrhu kreiranja prostora, ugodnog za život lokalne zajednice.
