Hrvatska se obvezala provoditi Europsku konvenciju o krajolicima iz 2004. godine, primjenjivati je gdje god se intervenira u prostor. Nismo dovoljno napravili na tom području. I Zvijezdu bi trebalo prepoznati u kontekstu njezinog kulturnog krajolika – kaže Biserka Dumbović Bilušić, arhitektica i konzervatorica iz Rijeke.
Gostovala je u ponedjeljak u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” na tribini posvećenoj kulturnom krajoliku, koji se od prirodnog razlikuje po tome što je nastao čovjekovim utjecajem. Tribinu je organizirala Udruga za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca. Iako najavljena, na skupu nije bila pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Grada Karlovca Martina Furdek-Hajdin, jer je bila spriječena, no zato je tehnička direktorica gradske tvrtke Zelenilo Gordana Purgar, koja skrbi za parkovne površine, iznijela što se čini na očuvanju Vrbanićevog perivoja, Crne promenade i Marmontove aleje, što su također kulturni krajolici.
- U pitanjima očuvanja identiteta prostora, prostornih vrijednosti, sve se češće govori ne samo o pojedinačnim sklopovima i urbanizmu, nego i o krajobrazu. Ako, primjerice, stari dvorac ne vidimo u njegovoj okolini, ne vidimo niti cjelinu – veli B. Dumbović-Bilušić.
Isto se, dodaje arhitekt Boris Morsan, primjenjuje i na Zvijezdu, čiji krajolik ističe njezin oblik. Udruga za zaštitu i razvoj prirodne i kulturne baštine Karlovca ističe da su najveće prostorne vrijednosti Karlovca Zvijezda sa svojim kulturnim krajolikom – zelenim pojasom uz Koranu – te Kupa kao “industrijska” rijeka. Drugim riječima, zalažu se za povrat izvornog profila karlovačke tvrđave koliko je to moguće, odnosno zaštitu njezinog oblika, te zaštitu zelenog pojasa, a da se grad razvija uz Kupu.
- Postoji mogućnost da zaštititimo naslijeđeni krajolik i da njegove vrijednosti prenesemo u razvoj. Moramo pronaći model kako pomiriti razvoj i zaštitu – kaže D. Dumbović-Bilušić.
Morsan ističe da u Karlovcu kulturni krajolik nije zaštićen.
- Periferna arhitektura prodire u Zvijezdu. Na kraju će izgledati poput Ilovca – kao periferija – veli Morsan.
Dodaje, polemizirajući s tvrdnjom da se zalaže za muzealizaciju Zvijezde, da se gradovi razvijaju upravo na povijesnim spomenicima.
Botaničar Antun Alegro, mlađi kaže da u Europi postoji isključivo kulturni krajolik.
- Nema drugačijeg. Treba odgovoriti na pitanje zašto je pojedini kulturni krajolik važan – veli Alegro.
Umirovljenik Ljubo Batalo smatra da su i ljubavni otoci na Korani vrhunski krajolik.
No, to nitko ne spominje. Neka se makne ustava zbog koje su potpoljeni. Nema Karlovčanina koji tamo nije ljubio. Na otocima je znalo biti po pet tisuća ljudi – veli Batalo.
“Treba vidjeti što se drugdje u Srednjoj Europi radilo i kako doći do novca. Sve ostalo su prazne priče”, ocjenjuje povjesničar Milan Kruhek.
