Članovi Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca (ZIK) sudjelovali su u raspravama o Urbanističkom planu uređenja Zvijezde (UPU Zvijezda). Na temelju svega što je izloženo, napisana je recenzija koja se sastoji od četiri osvrta. Osvrt na ekonomski dio plana zasebna je tema i nije obuhvaćen tekstom koji objavljujemo.
Osvrte, dopunjene za Svjetlo, objavljujemo zbog dva razloga.
Prvi je potreba da se, kao dokument vremena, prikažu problemi i stanje karlovačkog urbanizma. Drugi razlog je spoznaja da će se urbanistički plan Zvijezde moći završiti i primjeniti, tek kad se osmisli koncepcija prostornog razvoja cijelog grada. Pokazalo se da se funkcije u Zvijezdi ne mogu odrediti dok se ne sagleda njena okolina. Ukratko – razvoj Zvijezde potrebno je uskladiti s razvojem cijelog grada.
U koncepciji prostornog razvoja treba uskladiti sve potrebe, prijedloge i projekte s mogućnostima. To znači dati jasne smjernice razvoja i odrediti gdje će se što nalaziti. Potrebno je uskladiti turizam i industriju, poslovne i stambene zone, kampus Veleučilišta, promet, korištenje termalnih i ostalih voda, zaštitu Zvijezde i kulturnog krajolika od svih vrsta zagađenja, uključujući zagađenje građenjem. U to spadaju pitanja turističke ponude, zdravstvenog, športskog i kulturnog turizma, vođenja i prijema turista, parkiranja, tržnice u Zvijezdi, programa i ponude u kulturi, funkcija u kulturnom krajoliku, brze pruge, ceste i industrije, okruživanja Zvijezde izgradnjom i saniranje stranih tijela u Zvijezdi, potreba da se zaštite i obnove najvredniji dijelovi, posebno oni iz renesanse, umjesto da se štiti ono čime je Zvijezda oštećena i tako dalje.
Da je postojala valjana koncepcija razvoja, ne bi se desetljećima gradilo stihijski. Prilikom podizanja tvornice ili nekog drugog objekta tražio se slobodni prostor gde su riješeni vlasnički odnosi, a sve drugo je bilo manje važno, pa se tako nerazumno gradila tvornica u mekušanskom polju (KIM). Danas Karlovac ima osam industrijskih zona. Do većine se dolazi po uskim cestama kroz prigradska stambena naselja. Nažalost, to nije jedini primjer prakse bez koncepcije.
Ovdje treba napomenuti da u projektiranju i procesima razvoja, gotovo redovito dolazi do otvaranja novih problema i potrebe da se preispitaju polazne pretpostavke ili koncepcija. Radi se o otvorenim procesima u kojima se rezultati ne mogu znati unaprijed. Uspjeh najčešće ovisi o usvajanju novih spoznaja, izbjegavanju pogrešaka i unošenju poboljšanja u projekt.
Rad na UPU Zvijezde pokazao je zajedničke probleme Zvijezde i cijelog grada. Vrijednost i dosezi korisnog rada, građe i djelova koji se sada nalaze u Planu je velika. Upravo to otvara potrebu da se ta građa uskladi s razvojem cjeline, ponovno sagleda, dopuni i da se zatim nastavi planiranje.
Važno je naglasiti da je Karlovac, kao novost u planiranju, organizirao radionice s građanima pa su rješenja i problemi izloženi višestrukom ispitivanju a radionice su postale važni dio planiranja. Dio planiranja su i osvrti koje objavljujemo. U njima su izloženi problemi Zvijezde u odnosu na koncepciju razvoja cijelog grada i pokazan je put daljeg planiranja. Vođenje urbanističkog plana Zvijezde povjereno je vrsnom arhitektu Zoranu Hebaru. Tako je prevladana praksa u kojoj urbanizam rade inženjeri – činovnici.
Karlovac u zaštiti i razvoju kulturne i prirodne baštine ima mnogo krupnih problema. Istovremeno razvija nove postupke u planiranju – za voditelja planiranja je izabran arhitekt, održane su spomenute radionice s građanima, otvoreno je pitanje koncepcije prostornog razvoja a još 2011. godine napisan je za Karlovac prvi rad iz urbane ekologije u kojemu su evidentirana oštećenja građenjem. Tome treba dodati da su Zoran Hebar i njegovi suradnici za dosadašnje planiranje Zvijezde dobili međunarodnu nagradu Max Fabijani.
Osvrt na Demografsko-sociološku studiju
U Sociološkoj studiji izloženi su korisni sistematizirani podaci o stanovništvu. Kao osnovni problem postavljeno je zatim pitanje kakva se revitalizacija želi ostvariti. Izložena su dva suprotstavljena stava. Prema prvom, treba zaštititi, sačuvati i obnoviti kulturnu, povijesnu i graditeljsku baštinu i to iskoristiti kao gospodarski potencijal za život stanovnika Zvijezde. U drugom stavu prednost treba dati razvoju života a stroga zaštita smeta životnim potrebama. Citiran je Miroslav Jilek: „Zaštita spomenika nužno u Zvijezdi ne znači i zaštitu stanovnika (…) Zona Zvijezde mora postati zonom životnih prednosti, a ne zona životnih hendikepa“. Obnova spomenika „tek kao kulturne baštine, kojoj se život treba podrediti – ne dolazi u obzir“. Grad ne smije postati „GRAD MUZEJ“. Autori Studije tvrde da većina anketiranih građana podržava ovakav stav iako on evidentno opravdava štete na spomeniku.
Suprotstavljanje stavova – jednog u kojem se spomenici štite, obnavljaju i koriste i drugog u kojem se koriste ih ne treba pretjerano štititi – izmišljeni je problem – svi uspješno revitalizirani gradovi planirali su i ostvarili korist upravo na izvanredno obnovljenim spomenicima. Niti jedan nije ostvario korist uništavanjem baštine ili još gore, održavanjem oštećenih dijelova
Ako se zaštita i obnova spomenika pokuša tumačiti kao smetnja obnovi života, trebalo bi pokazati primjere obnove u oštećenim spomenicima, izgubljenom identitetu i ambijentu. Trebalo bi pokazati gdje su u takvim primjerima procvali novi oblici života. Bez takvih dokaza, teorija o zaštiti koja smeta životu, služi kao opravdanje za stvaranje novih oštećenja i čuvanje starih.
U Karlovcu su oštećenja spomenika zaštićena (zatrpani šančevi i zgrade u šančevima). Zbog toga je Karlovac na putu da postane poznat po čuvanju svojih devastacija umjesto po svojoj baštini i da umjesto grada muzeja postane Muzej ne naročito pametnih odluka. Dovoljno je podsjetiti na iracionalne odluke i masovne radne akcije kad su zatrpavani renesansni šančevi. Sociološka studija ne otvara to pitanje i pitanje stanja duha u kojemu se vrhunski spomenik razara a zatim se oštećenje štiti.
U Sociološkoj studiji nisu postavljena pitanja o funkcioniranju socijalnog sustava i nisu pokazani propusti u zaštiti spomenika.
Kao prvo, nije istražen elementarni emocionalni odnos građana prema Zvijezdi i gradu – tko voli ili ne voli ambijent u kojemu živi, kakav je taj odnos kod ljudi koji su sudjelovali u stvaranju ili planiranju oštećenja, djelatnika javnih službi, poduzetnika, političara, građana, studenata, đaka iz Karlovca i drugih mjesta, nastavnika… Opširna anketa rađena za Strategiju razvoja grada također nije istražila to pitanje.
I drugo, nije ispitana obilna građa o socijalnom fenomenu – slučajevima devastiranja ambijenta i činjenicama o ponašanju investitora, planera i javne uprave .
Konzervatori su u Generalnom urbanističkom planu iz 2007. godine odobrili rušenje vojarne kojom je uništen renesansni šanac. Poslije su, zbog pritiska iz Veleučilišta i namjere da se vojarna adaptira u studentski dom, izmislili da je to historicistička arhitektura. Tada su to zaštitili i napisali da ni jednim planskim dokumentom nije bilo predviđeno rušenje vojarne. Zaboravili su da su nekoliko godina ranije odobrili rušenje !
Investitori u izgradnju studentskog doma isposlovali su izmjenu urbanističkog plana, bez da su konzultirali autora plana, što bi bilo mudro i korektno, ili bilo kojeg ozbiljnog arhitekta. Tako su lokalni inženjeri i službenici konzervatorske službe s neusporedivo skromnijim znanjem, promijenili rješenje o rušenju koje je u planu napisao profesor, jedan od najboljih poznavatelja povijesti urbanizma i arhitekture u Hrvatskoj.
Građani i stručna javnost nikad nisu dobili odgovor na pitanje zašto studentski dom nije sagrađen 300 metara dalje izvan Zvijezde. Zašto je morao biti u šancu, pa se zbog toga ne može obnoviti oštećeni dio renesansne utvrde.
Danas imamo žalosni rezultat – nemamo ni dio iz renesanse niti obnovljeni historicizam. Vojarna tek sada, s plehnatim industrijskim krovom, nije nikakva arhitektonska vrijednost, ni historicizam ni izvana niti iznutra.
Nisu opisani planovi Karlovca u kojima su sudjelovali službenici konzervatorske službe – prijedlog da se preko šanca napravi novi istočni ulaz u Zvijezdu, cesta oko Zvijezde, garaža ispod Veleučilišta s ulazima iz šanca i učionicama u bastionima. Upozorili smo tada na skandal koji bi izbio kada bi netko Palmanovi dodao još jedan ulaz i podsjetili da šuplji bedemi ne spadaju u razdoblje kad je građen Karlovac. U Sociološkoj studiji nije spomenut projekt izradnje po modelu poticane stanogradnje u kojem je blok Oružane podijeljen na izgrađeni i nezgrađeni dio tako da bi nestao karakteristični tlocrt blokova. Nije spomenut ni kasniji natječaj na istom mjestu, s rješenjem koje narušava simetričnu visinu kuća u Zvijezdi, a četverouglasti oblik stvorio bi strano tijelo koje arhitekturu Zvijezde utapa u bezličnost kakva se širi njenom okolinom.
Nije upozoreno da je Generalnim urbanističkim planom i dalje predviđeno okruživanje Zvijezde izgradnjom, a planirana mješovita zona zatvara vezu s kulturnim krajolikom.
Nije napisano da je Magaševa linija s granicom prema kulturnom krajoliku, kampusom Veleučilišta, i rješenjem istočne strane grada, objavljena, ali do sada nije uvedena u planove.
Nije komentiran ni prijedlog da se na najljepše mjesto uz slap na Korani, postavi transformator za izlaganje posjetitelja elektromagnetskom polju.
Socijalnoj diagnozi promakli su jedinstveni slučajevi ponašanja javnih službi, kada je prije nekoliko godina djelatnica Zavoda za zaštitu spomenika prisvojila pravo da odredi boju Doma za starije i nemoćne “Sv. Antun”, bez znanja i suglasnosti arhitektice koja je zgradu projektirala.
Nije spomenuta činjenica da ekonomisti u Karlovcu nikad nisu izračunali gubitke od zagađenja građenjem, gubitke od mogućih novih šteta, niti, što je još važnije, šteta od planova koji se rade bez sagledane koncepcije cjelokupnog razvoja.
Socijalnu situaciju u gradu trebalo bi osvijetliti i pitanjima kako se biraju arhitekti i projektanti. Kako izbor temeljen na niskim cijenama i odstupanjima od cjenika Komore utječe na kvalitetu rješenja. Nije otvoreno ni pitanje arhitektonskih natječaja, od kojih je u cijeloj povijesti grada samo jednom izabrano kvalitetno rješenje (Mladen Vodička je tada osvojio prvu nagradu za knjižnicu u Novom Centru).
Nije spomenuta Studija ekonomskih mogućnosti oživljavanja Zvijezde, Alije Pozderca.
Zanemarena je činjenica da revitalizacije gradova planiraju timovi vrhunskih stručnjaka, koje gradovi pozivaju. Službenici javnih službi imaju druge zadaće u tom procesu. U Karlovcu su bili stučnjaci sa znanstvenim i međunarodnim referencama, ali ni jedan sada nije uključen u planiranje.
U Sociološkoj studiji nema ovih činjenica ni opisa društvene klime iz koje nastaju problemi razvoja. Napisana je međutim zanimljiva socijalna drama pa je tako, u novoj povijesti, oživljena kniževna dimenzija urbanizma.
U Sociološkoj studiji piše: “Pored temeljnih strukturalnih, razvojnih slabosti Zvijezde godinama je napredak u uređenju i revitalizaciji sprječavalo, to je sociološka ocjena, subjektivno nametanje pitanja očuvanja bedema, bastiona i šanca kao temeljnih karakteristika i ciljeva obnove Zvijezde: ovo je nametala i podgrijavala jedna utjecajna grupa građana uglednika – organizirana uglavnom kroz aktivnosti nevladine udruge ‘Društvo za zaštitu kulturne i prirodne baštine Karlovca’, intelektualno predvođena svojevrsnim romantikom, zagrebačkim arhitektom – urbanistom karlovačkog porijekla. Ova je grupa utjecajnih i uglednih građana, holistički gledano, neosvješteno u konačnici doprinosila redukciji ciljeva obnove Zvijezde i osnaživanju sustavne i u suštini neplodne divergencije stavova i socijalnih snaga. Premale su i odviše pasivne godinama bile lokalne karlovačke stručne i građanske snage konvergencije i konsenzusa za atak takvog stalnog jednodimenzionalnog i redukcionističkog diskursa i plana obnove Zvijezde”.
Citirani tekst ima dvije dramatske razine i komični obrat. Prva je sukob „grupe“ i „snaga“. Druga je da se ne vidi, pa treba otkriti, tko su stručne, građanske snage konvergencije i konsenzusa.
Prikazano je kako je manjina, romantici, spriječila zdravo razmišljanje večine stručnih snaga, pa većina nije uspjela misliti, planirati i djelovati. Rezultat te zbunjenosti i nedjelovanja su očito studentski dom u šancu i dvorana kod Hrvatskog doma i okruživanje Zvijezde izgradnjom, i niz projektiranih oštećenja i uopće zaštita oštećenja umjesto zaštite i obnove spomenika samog. Ostalo je nejasno da li je misleća većina konvergencije i konsenzusa sama kriva za ove štete ili drugi koriste njihovu zbunjenost.
Na kraju je zanimljivo da snage konvergencije i autori Sociološke studije, nisu primijetili da kuće u Zvijezdi i šanac nisu na istom mjestu. Zato očuvanje bedema i šanca, koje je najjeftinije (uglavnom zemljani radovi) i služi turizmu, ne može smetati obnovi niti jednog drugog mjesta. Prema tome, večina anketiranih građanskih snaga konvergencije i konsenzusa uopće nije imala razlog da prestane holistički misliti.
U planu obnove Zvijezde pojavilo se osnovno, najvažnije, pitanje – kakva je koncepcija prostornog razvoja grada? Karlovac sada nema ni koncepciju, ni analizu kulturnog krajolika, ni istraživačke projekte Gaze i drugih djelova grada ni nužne ekonomske studije ni istraživanja pojedinih dijelova Zvijezde. Iz Strategije razvoja Karlovca 2013-2020 i urbanističkih planova koncepcija se ne vidi. Ukratko, od autora UPU Zvijezde se traži da rješavaju detalje u nepoznatoj cjelini. Zbog toga je Nacrt prijedloga UPU Zvijezde otvorio probleme.
Promet se želi ukloniti iz Zvijezde, da bi se u nju uveo jednako veliki promet do garaže ispod Jelačićeva trga. Podzemna garaža se planira u centru Zvijezde, jer nije istraženo neusporedivo jeftinije i logičnije rješenje, s nadzemnom garažom izvan Zvijezde, na udaljenosti od samo pet minuta hoda. Kretanja pješaka po Zvijezdi uglavnom su unutar tog vremena.
Od autora UPU Zvijezde traži se da, zbog navodno izdane lokacijske dozvole, u plan uvrste podzemnu garažu i četverouglastu zgradu u bloku Oružane bez da se zna tko bi i što bi u bloku bilo.
Za budućnost Zvijezde i za budućnost Veleučilišta bitan je kampus na Gazi. Prema dosadašnjim planovima Veleučilište se želi stisnuti u Zvijezdu, u prostor koji nije dovoljan za razvoj. Akademik Boris Magaš je predložio da okosnica budućeg urbanističkog uređenja Karlovca bude linija koja ide Ulicom kralja Tomislava. U produžetku prema sjeveroistoku, linija prolazi južnim rubom bivšeg proganičkog naselja u gažanskom polju i završava na nasipu uz Kupu. Čitav, zeleni prostor od te linije na istok i jug do Korane, trebala bi biti zona koja pripada kulturnom krajoliku. Budući kampus, veliko parkiralište za potrebe kampusa, ali i istočnog dijela Zvijezde, kao i kvalitetna stambena zona, može se smjestiti na Gazi do obale Kupe. U produžetku linije, koju smo nazvali Magaševom, u Novom centru, između crkve i knjižnice, može se formirati novi glavni trg. Tako bi na jednoj strani zamišljene osovine bio Trg bana Jelačića, a na drugoj trg u Novom centru.
Dodajmo tome da sve kulturne sredine u Europi i Hrvatskoj, kao oko u glavi čuvaju zelene zone koje su u neposrednom dodiru s vrijednim spomenikom kakav je naša Zvijezda. U Karlovcu je u takvoj zoni sagrađena tvornica KIM, a u GUP-u iz 2007. godine, između ostalih bisera predviđena je industrijska zona u istočnom dijelu mekušanskog polja.
Kulturni krajolik, kao dio temeljne vrijednosti Karlovca, nije istražen i pripremljen za planiranje niti su istražene veze s gradom.
U Karlovcu nije istražen ni prihvat i dolazak turista, grupa i autobusa, promet i funkcije za koje je potrebno predvidjeti zatvorene ili natkrivene prostore, ugostiteljstvo, sanitarne prostorije i drugo.
Otvorena pitanja su i funkcije u Zvijezdi – mala tržnica, Glazbena škola, veliki Konzum ili male trgovine, administracija, zbirke i zaklade i drugi programi. Tržnica ima smisla ako se razviju Gaza i kampus Veleučilišta. Ta tržnica bi smanjila promet između istočnog dijela grada i Novog centra. Glazbenu školu je potrebno dimenzionirati i istražiti mogućnost njenog smještavanja u Zvijezdi.
Građanima se uporno nameće prijedlog da se gradi istočna obilaznica Zvijezde kroz arboretum ili oko arboretuma. Za rješavanje prometa važno je znati gdje će se razvijati industrija, što je s brzom cestom koja je također obilaznica i kamo treba postaviti koridor za brzu prugu. Do sada projektantima nije palo na pamet da bi pruga i cesta mogle imati zajednički koridor !
Otvara se i pitanje hoće li Karlovac koristiti podzemne termalne vode s velikim, višestrukim mogućnostima primjene ili će za dobivanje struje upropaštavati Koranu i druge rijeke.
Ta situacija može se riješiti jedino koncepcijom prostornog razvoja grada s komplementarnim ekonomskim planom i istraživačkim projektima.
Osvrt na studiju graditeljskih obilježja s konzervatorskom studijom Ane Matanić, Ljerke Metež i Amelia Vekića
Studija graditeljskih obilježja s konzervatorskom studijom može postati dokument koji će unaprijediti planiranje u Karlovcu. Potrebno ga je dopuniti i ispraviti na nekoliko mjesta. U cjelini Konzervatorska studija spada u najvrednije radove o karlovačkoj arhitekturi. Sadrži bogatu građu i izvanredna opažanja ali, kao mnoga djela te vrste otvara pitanja, traži nekoliko dubljih analiza i dodatnih tumačenja.
Glavni problem je što Nacrt UPU Zvijezde nema jasno izloženi pregled prostornih i povijesnih vrijednosti. Kao što je rečeno, takav pregled je nužno polazište za planiranje. Iz pregleda treba proizaći hijerarhija prostornih i povijesnih vrijednosti koja je ujedno hijerarhija zaštite. Hijerarhija prostornih i povijesnih vrijednosti početna je točka svake revitalizacije. Bez toga se ne zna što treba čuvati, sanirati ili odstraniti, pa se kao do sada u Karlovcu, čuva bez reda i sistema.
Planiranje neće biti moguće bez pregleda oštećenja građenjem u spomeniku i u njegovoj okolini. Dio toga je i pregled aktualnih planova koji prijete daljim oštećivanjem. Ova problematika spada u estetiku, zatim u povijest, jer je svaka povijest umjetnosti neizbježno zasnovana na estetici. Pregled oštećenja građenjem Karlovca, spomenut i u uvodu, nalazi se u studiji “Urbanističko – arhitektonske pretpostavke za zaštitu i gospodarski razvoj karlovačke Zvijezde i njene okoline”, autora Relje Šurbata i Stanka Stergaršeka. Rad na oštećenjima spomenika nije nastavljen niti je ta Studija zabilježena u izvorima za UPU Zvijezde.
Pregled prostornih i povijesnih vrijednosti treba pokazati što je karakteristično, jedinstveno i vrijedno u arhitekturi grada. Kod toga treba poći od tri temeljne vrijednosti Karlovca koje nose urbanistički potencijal – Zvijezde, kulturnog krajolika i Kupe u gradu. Najvažnija, jedinstvena i originalna vrijednost Zvijezde je oblik utvrde, zatim raspored blokova s odnosima visina – više, masivne zgrade u sredini, uski tornjevi postavljeni izvan simetrije kao obogaćenje forme i krovovi kao vodeći motiv koji se u cijeloj Zvijezdi vide iz visine pješaka. Blokovi s kućama sami za sebe nisu navažnija vrijednost karlovačke arhitekture. Takvi blokovi i kuće nalaze se u skoro svakom gradu. Blokovima vrijednost daje zeleni okvir tvrđave koji je zajedno s promenadom dio kulturnog krajolika. Kulturni krajolik Karlovca duboko je uveden u grad, a s promenadom je pojačana njegova uloga u arhitekturi. Bez cjeline ovih djelova, Karlovac ne bi imao svoj specifični karakter i identitet.
Tekst o kućama i blokovima donosi vrijednu građu za vrednovanje i planiranje. Smatram da treba upozoriti na detalje koji mogu podići vrijednost ove građe.
Funkcionalizam je pojam na kojem su nastala mnoga tumačenja u modernoj arhitekturi, od organske do mnogo kasnijeg brutalizma, ali sam funkcionalizam nije stil.
Planovi preobrazbe bastionskih utvrđenja (cestom kroz šanac i gradnjom u podzemlju Zvijezde) i idejno rješenje Omega Engineeringa ostavljeni su bez kritičke analize.
Studiji bi zbog potpunosti, trebalo dodati i kritički komentar često citirane, nevjerojatne i jedinstvene rečenice iz Generalnog urbanističkog plana Karlovca: „U istočnom dijelu šanca potrebno je ukloniti sve neintegrirane vojne građevine, a u okviru izvedbe projekta rekonstrukcije osigurati prostore za potrebe Veleučilišta, odnosno podzemne garaže i parkirališta, ali tek nakon realizacije urbanističko-arhitektonskog natječaja. Tek nakon realizacije projekta rekonstrukcije bastiona, kurtina, šančeva i glacisa koji će osigurati prostore za funkcioniranje svih sadržaja Veleučilišta, moguće je razmišljati o uklanjanju vojarne Bana Jelačića u šancu, a do tad je omogućena njena sanacija i rekonstrukcija te stavljanje u funkciju za potrebe Veleučilišta, odnosno Studentskog doma.” To znači da treba prvo graditi, ostvariti natječaj (to bi također trebalo značiti da treba graditi), pa napraviti projekt i zatim ukloniti!
Spomenute su devastacije u Domovinskom ratu. Nažalost i na veliku sramotu, te su devastacije sitnica prema devastacijama iz mira.
Na vrednovanje povijesne izgradnje primjenjene su kategorije, odnosno stupnjevi vrijednosti od izrazitih vrijednosti do kategorije bez vrijednosti. To je osjetljivi dio zaštite u kojem je treba precizno opisati, izvesti kritičku analizu i razvrstati dijelove Zvijezde.
Kategorija izrazitih vrijednosti su “objekti koji imaju sačuvane visoke arhitektonsko-stilske, urbanističke, konstruktivno-tehničke i kulturno-povijesne vrijednosti i karakteristike vremena u kojem su nastali.” Uz ovakvu definiciju, obod utvrde, zeleni prostor izvan nje i kulturni krajolik, svakako su najviše – izrazite vrijednosti.
Kod definiranja ambijentalnih vrijednosti bilo bi dobro reći da se radi o većim sklopovima koji imaju specifični karakter i zatim taj karakter protumačiti.
U kategoriju V – bez vrijednosti – potrebno je ubrojiti studentski dom u šancu, Tehničku školu u šancu, nove obiteljske kuće (iza spomenika žrtvama fašizma) i već spomenuta oštećenja građenjem. S obzirom da se u toj kategoriji redovito radi o oštećenjima spomenika potrebno je odrediti treba li pojedine slučajeve sanirati, preurediti ili ukloniti nakon što se amortiziraju.
U nove ambijentalne vrijednosti sigurno ne spadaju novi blokovi i kuće izgrađene na srušenim bedemima i bastionima. Izvorni ambijent s njima je uništen. Nakon objašnjenja o kakvoj promjeni ambijenta se radi, treba ih premjestiti u kategoriju V, jer se radi o najvećoj devastaciji renesansne arhitekture u Hrvatskoj, utvrde i rastera. Devastacija je izvedena imitacijama moderne arhitekture, a ne modernom arhitekturom. Razliku ta dva pojma treba prepoznati. Dovoljno je pogledati kako su na primjer bez razumjevanja prostornih odnosa otvarani uglovi dviju kuća na istaknutim mjestima ( Bencetićeva ulica 3 i 11) da bi na mjestu otvaranja bio puni zid. U stilskom pogledu zgrade na nekadašnjim bedemima čine cjelinu s Tehničkom školom i južnim ulazom u Radićevu ulicu. Druga takva cjelina napravljena je na razvaljenom sjevernom bastionu s blokom u kojem je pošta i Karlovačka banka arhitekta Bogdana N. Nestorovića.
Prijedlog da se kolektor premjesti iz šanca vodi u početak obnove Zvijezde, ali otvara pitanje koliko će vremena proteći da se iz istog šanca (u skladu s famoznom rečenicom iz GUP –a) premjesti i studentski dom. Ujedno se otvara pitanje tko je angažirao projektante kolektora u šancu i tko je njihovo rješenje nametnuo građanima. Danas vidimo da kolektor može biti izvan šanca i da je samo trebalo naći boljeg projektanta.
Rješenje kojim se predlaže obnova originalnog profila šanca i bedema, vrijedan je prilog pa bi ga trebalo usvojiti, umjesto da se u planu ostave dileme. Pitanje podzida iz 19. stoljeća u stvari je pitanje što je vrednije – šanac iz renesanse ili podzid?
U urbanističkim planovima, nestručno je i krajnje je štetno propisivati oblike. Ovo upozorenje odnosi se na rečenicu da se ne dozvoljavaju novi volumeni na krovovima. Povijest umjetnosti pokazuje da su takvi volumeni izvanredan doprinos arhitekturi. Za razliku od kuća na bedemima, koje nisu doprinos ambijentu Karlovca. Nesrazmjer u ocjenama ovdje je očit.
Studija graditeljskih obilježja i konzervatora nalazi se u istom urbanističkom planu sa Sociološkom studijom u kojoj se tvrdi da čuvanje zaustavlja život. Uz tu tvrdnju i tako nametnuti kontekst, konzervatorska studija i cijeli plan, gubi na uvjerljivosti. Zbog ozbiljnosti važno je napisati i kritiku gradnje studentskog doma u šancu kao najteže suvremene devastacije povijesnog spomenika.
Osvrt na studiju prometnih obilježja autora Marka Šoštarića, Johna Leke i Domagoja Drndelića
U studiji prometa došlo je osobito do izražaja ono što je rečeno o koncepciji prostornog razvoja grada. Autorima je glavni problem postala vožnja automobila kroz Zvijezdu. Taj problem je međutim malen u usporedbi s gužvama koje bi nastale kad bi se u Zvijezdu smjestila nepotrebna garaža. Autori studije su prepoznali da ulaz za 500 vozila iz Šimunićeve ulice ne može funkcionirati. Umjesto ravnomjerno raspoređenog prometa, karakterističnog za renesansni grad, nastalo bi nepotrebno sabijanje na dijelu površine. Gužva koja bi nastala može se zamisliti ako si predočimo ulaz u podzemnu garažu iz Radićeve ulice.
Mogućnost da se na Gazi izgradi nadzemna javna garaža pokazuje da zbog male udaljenosti nema smisla graditi podzemnu garažu u Zvijezdi. Očito je podzemna garaža želja naručitelja plana. Autori su s činjenicom da nema koncepcije prostornog razvoja, prihvatili i dosadašnja lutanja u traženju prometnih rješenja.
U studiji je pokazan promet u Naardenu i još nekoliko gradova sličnih Zvijezdi. U tim gradovima nitko nije gradio garaže ispod povijesnog spomenika, da bi revitalizirao grad. Štoviše, revitalizacija Naardena je počela kad su građani pružili otpor i zaustavili pokušaj poduzetnika, koji su u starom gradu htjeli graditi robnu kuću (u Karlovcu je spomenut Konzum i njegov interijer u bloku Oružane). U Novim Zamkyma je u jednom bloku sagrađena robna kuća, pa se vidi kako strana tijela djeluju na povijesne spomenike.
U Karlovcu postoji cjelina Zvijezde i kulturnog krajolika. O funkcijama u kulturnom krajoliku znamo malo, jer analize i planiranje još nisu pokrenuti. Zbog toga autori studije prometa nisu mogli riješiti promet jugoistočno od Zvijezde.
Čini se da nisu gledali ni studiju Stjepana Lončarića “Načela i mogućnosti rekonstrukcije i revitalizacije karlovačke Zvijezde – fortifikacijski aspekt”. Tamo je pokazana ideja da se Stari grad Dubovac iskoristi kao orijentir i da se dio prometa od izlaza s autoputa usmjeri prema njemu. Zvijezda je niska i nalazi se u ravnom terenu, pa ne može preuzeti ulogu orijentira. Za rješavanje prometa u Zvijezdi važno je pretpostaviti promet na zapadnoj strani grada, kao i promet prema kulturnom krajoliku.
Urbanistički plan uređenja (UPU) Zvijezde u Karlovcu nije završen i neće ga biti moguće završiti bez osmišljene jasne koncepcije prostornog razvoja cijelog grada s ekonomskim planom i istraživačkim projektima potrebnim za jasno sagledavanje razvoja. U prvom redu radi se o analizi i planu kulturnog krajolika, korištenju voda i zaštiti Korane, o Gazi, kampusu Veleučilišta… UPU Zvijezde, posebno studiju graditeljskih obilježja i konzervatorsku studiju, treba prihvatiti i koristiti za dalje planiranje kao vrijedni dio i prvu fazu planiranja Zvijezde.