Zdravko Švegar je bio svestran, iznimno stručan, profesionalan, domoljuban i marljiv. Iza sebe je ostavio velika djela – poručuje Željko Šančić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, sport i informiranje te predsjednik Upravnog odbora Gimnastičkog kluba “Sokol” iz Karlovca na tribini “Švegarova baština” održanoj u utorak, na šestu obljetnicu smrti ovog novinara i publicista, u Knjižnici za mlade u organizaciji Hrvatskog zbora sportskih novinara, Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” i Karlovačke sportske zajednice.
Predsjednik KSZ-a Želimir Feitl dodaje da nam je Švegar ostavio “enciklopediju našeg sporta”.
- Što je objavio sto puta je provjerio – kaže Feitl.
Novinar i tenisač Dario Smojver svjedoči da je Švegar baratao ogromnim fondom činjenica vezanih za karlovački sport.
- Tvrdio je da je pisana riječ najjače oružje. Bio je plemenit čovjek širokih uvjerenja. Malo sredina ima takvu sportsku publicistiku kao što ima Karlovac zahvaljujući Švegaru – ističe Smojver.
Na Švegarovu biografiju i bibliografiju podsjetio je tajnik HZSN-a Marijan Bakić. Švegar je rođen u Zaječaru 13. travnja 1938. godine, a preminuo je u Karlovcu gdje je maturirao 1957. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je komparativnu književnost 1964. godine, a od od 1959. do 1968. je profesionalni novinar Karlovačkog tjednika, a potom, do umirovljenja 1999., Večernjeg lista, čije je dopisništvo u Karlovcu otvorio, a s zatim je radio u Zagrebu kao novinar i urednik. Njegov publicistički opus je velik i obuhvaća knjige “Karlovac – grad sporta” iz 1987. godine, “Stoljeće tenisa u Karlovcu” iz 1996., “Čavlek – nogometna legenda” iz 1998., “Izidor Gross i šah u Karlovcu” iz 1999., “Dva stoljeća športa u Karlovcu” iz 2001., “Šanac – košarkaški vulkan” iz 2004., “Košarka Berislava Radišića” i “Povijest karlovačke gimnastike” iz 2005., “Kuglački klub ‘Željeničar’ Karlovac” iz 2006., “Karlovačka Olimpija” iz 2008… Godinu ranije mu je uručena Nagrada Grada Karlovca. HZSN mu je 2000. dodijelio nagradu za publicistiku, a sedam godina kasnije za životno djelo.
- Nažalost, nije dovršio nikada knjigu o atletičarki Jelici Pavličić – kaže Bakić.
Dodaje da je prije nekoliko godina HZSN predložio da se jedna od ulica u Karlovcu nazove po Švegaru.
- Rečeno nam je da nema novih, neimenovanih koje bi nosile njegovo ime, iako su u međuvremenu neke ulice već dobile nova imena – kaže Bakić.
Da treba i dalje lobirati kako bi jedna od karlovačkih ulica nosila Švegarovo ime smatra i Jura Ozmec, predsjednik HZSN-a.
- Netko tko je toliko zadužio karlovački sport zaslužuje barem jednu malu ulicu. Švegar je došao raditi u Zagreb 1981. godine, a naredne sam objavio u Večernjem listu, također u Zagrebu, prvu vijest. Nismo mnogo pričali, ali sam od njega naučio da se u novinarstvu nikada ne smije lagati, sve što objavimo mora biti točno, kao i da se ne treba ulagivati, nego biti svoj, kakav je i Zdravko bio. Kada je djelovao bilo je mnogo teže doći do podatka nego što je to danas, a svaki je četiri puta provjeravao prije objave. Iz njegova djela se saznaje više od sportskog događaja – kaže Ozmec.
