Loncu poklopac: Inkasator – simbol klijentelizma u Karlovcu

Jedina svrha ove tvrtke je zapošljavanje. Postojanje ove tvrtke sa 42 zaposlena predstavlja udruženi klijentelistički pothvat. To ne znači da su svi zaposleni tamo politički podobni ili da su na drugi nepotistički način došli na svoja radna mjesta. To samo znači da tvrtka postoji i u tu svrhu, odnosno to jest svrha te tvrtke – prostor za zbrinjavanje kadrova

Autor: Marin Bakić

Jedete li svakog dana doma ili u restoranu? Odlazak u restoran je uglavnom izuzetak, jer je povoljnije namirnice kupiti, a jelo doma spravljati. Svaka domaćica to zna. Što znade domaćica ne znaju odgovorni ili neodgovorni na čelu gradskih tvrtki.

Da karlovačka gradska tvrtka Vodovod i kanalizacija nije radi naplate vlastitih usluga lani Inkasatoru, drugoj karlovačkoj gradskoj tvrtki, uplatila 2,042.676 kuna, dobit tvrtke koja se bavi vodoopskrbom i odvodnjom nakon oporezivanja iznosila bi više od 844.749 kuna, koliko je ostvarena. Isto tako, da Čistoća, također karlovačka gradska tvrtka, nije na ime iste usluge platila 2015. godine Inkasatoru 1,180.149 kuna, tvrtka koja se bavi zbrinjavanjem otpada ostvarila bi dobit nakon oporezivanja veću od zapisanog u poslovnim izvještajima – 53.895,49 kuna. Možemo i ovako – da Vodovod i kanalizacija te Čistoća nisu uplatili lani Inkasatoru ukupno 3,222.825,49 kuna za usluge naplate, ova gradska tvrtka ne bi 2015. godinu završila s dobiti nakon oporezivanja od 1,241.732,26 kuna, nego s otprilike tolikim gubitkom. Tada ne bi Nikola Rogoz, kojem je upravo povjeren još jedan mandat, bio spominjan kao uspješan, nego kao neuspješan direktor Inkasatora.

Ova tvrtka, koja se uglavnom bavi upravljanjem zgradama i fakturiranjem računa za potrebe drugih spomenutih gradskih tvrtki, Grada Karlovca, Hrvatskih voda i još ponekog, je u 2015. godini ostvarila 10,216.141,58 kuna prihoda. Od tog iznosa Inkasator je ostvario 4,396.869,13 kuna prihoda od naplate komunalnih usluga, a od upravljanja stambenim zgradama 2,207.121,93 kuna. Ostatak prihoda se odnosi na upravljanje vlastitim i gradskim poslovnim prostorima, zarade na kamatama, prihode od utuženih potraživanja… Uglavnom, oduzmimo Inkasatoru djelatnost naplate u ime drugih i ta tvrtka ne postoji – njezini prihodi bi se u tom slučaju prepolovili. No, zašto bismo to uradili?

Zašto svakog dana ne jedemo u restoranu? Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi nešto manje od osam tisuća kuna. Na godišnjoj razini je to oko 90.000 kuna, ali zaokružimo to na sto tisuća kuna. Dakle, kada bi Vodovod i kanalizacija, primjerice, imala petoro zaposlenih na poslovima naplate i ne koristila usluge Inkasatora, uštedila bi na godišnjoj razini više od milijun i pol kuna. Zašto to ne čini? Zašto, primjerice, Zelenilo ne koristi ove usluge Inkasatora? Opozicija je kritizirala odluku da se direktoru Zelenila isplati bonus od dvadesetak tisuća kuna, no direktori Čistoće i Vodovoda i kanalizacije nisu kritizirani zbog svoga rasipništva, koliko vidimo u ostacima ostataka javnosti. A u biti valja postaviti pitanje čemu služi uopće Inkasator.

Je li to pitanje uopće postavljeno na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća kada se raspravljalo o poslovanju te tvrtke? Koja je svrha Inkasatora? Što će Gradu tvrtka koja se bavi upravljanjem zgradama i naplatom i zašto drugi plaćaju Inkasator za nešto što sami mogu mnogo povoljnije odraditi? Razumljivo je da postoje Čistoća ili Vodovod i kanalizacija jer je potrebno održavati grad čistim, osigurati vodoopskrbu i odvodnju. No, zar je potrebno da Grad u vlasništvu ima tvrtku koja upravlja zgradama i vrši naplatu?

Inkasator se na tržištu upravljanja zgradama natječe s privatnim tvrtkama i tu ostvaruje slabije rezultate. “Svakodnevno je prisutan problem nelojalne konkurencije drugih tvrtki koje nude usluge upravljanja zgradama uz manju naknadu nego Inkasator, ali bez prave kvalitete i garancije za izvedene građevinske i ostale radove i usluge”, veli Rogoz. Međutim, nisu te privatne tvrtke nelojalna konkurencija Inkasatoru, nego Inkasator njima. Može ova gradska tvrtka pružati bolje – povjerujmo da je tako – usluge dok je obilato financiraju Grad i pojedine gradske tvrtke kao posrednika u naplati komunalnih usluga. Ali zašto one to čine, ako je na njihovu štetu?

Ovaj fenomen se može jedino objasniti onime što ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek, u nedavnom intervjuu kojeg je dala novinaru Jutarnjeg lista Viktoru Vresniku, naziva ortačkim kapitalizmom. “Živimo u okoštalom ortačkom kapitalizmu. Za takvo društvo, koje je premreženo međusobno povezanim interesnim skupinama, oni koji su talentirani i žele na pozitivan način pridonijeti društvu nisu bitni. Štoviše, oni su često i smetnja”, kaže M. Vizek.

Inkasator je simbol klijentelizma u Karlovcu. Svaka demontaža tog sustava bi trebala započeti likvidacijom ili privatizacijom te tvrtke. Jedina svrha ove tvrtke je zapošljavanje. Postojanje ove tvrtke sa 42 zaposlena predstavlja udruženi klijentelistički pothvat. To ne znači da su svi zaposleni tamo politički podobni ili da su na drugi nepotistički način došli na svoja radna mjesta. To samo znači da tvrtka postoji i u tu svrhu, odnosno to jest svrha te tvrtke – prostor za zbrinjavanje kadrova.

Ove se tvrdnje, koje su najlogičnije objašnjenje poslovanja te tvrtke – lako mogu demantirati – objavom imena svih zaposlenih u svim gradskim tvrtkama i ustanovama jer su tu da služe i ne postoji niti jedan razlog da se to ne učini, te istodobnim objavama registra članova svih političkih stranaka, što također ne bi trebao biti problem jer se radi upravo o političkim strankama, a ne masonskim ložama. Politika je javna djelatnost i nije se valjda nitko politički aktivirao da bi radio potajno. Objava tih popisa zaposlenih i registara članova političkih stranaka je najbolji način kontrole i suzbijanja političkog nepotizma i uopće klijentelizma, ostatka komunizma koji generira društvo nejednakih šansi, pasivnost, nekreativnost i neučinkovitost.

“Moj je dojam, no to nije nešto što bi se dalo empirijski potvrditi, da je naš temeljni problem to što su sve spomenute zemlje (Češka, Slovačka, baltičke zemlje, Mađarska, op. M. B.), osim Slovenije, živjele u puno restriktivnijem obliku socijalizma i jedva su dočekale da se od njega odlijepe. S druge strane, naš socijalizam je bio umiveniji u odnosu na njihov i mi možda nismo bili toliko traumatizirani njime da bismo bili motivirani zauvijek raskrstiti sa socijalističkim mentalitetom. Taj mentalitet je, pak, dobrim dijelom zaslužan za činjenicu što smo mi umjesto standardne tržišne ekonomije razvili kapilarni sustav ortačkog kapitalizma zbog kojega ekonomski sve više zaostajemo”, poentira M. Vizek.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije