Loncu poklopac: Zaklada “Tesla” – prešućeni događaj tjedna

Gradonačelnikov prijedlog Gradskom vijeću da se osnuje Zaklada “Nikola Tesla”, odnosno prihvaćanje takvog prijedloga predstavlja najkonkretniji čin “Teslina uskrsnuća” u Karlovcu, praktičan čin promjene odnosa prema toj temi

Autor: Marin Bakić

Izvor: http://prigorski.hr/wp-content/uploads/2016/06/tesla-festival-660x330.jpg

Medijima se često nepravedno predbacuje kako im je loša vijest važnija od dobre, pa su čak svojevremeno i pokretane, dakako neuspješne, tiskovine koje su donosile “samo dobre vijesti”. Gotovo će svatko reći da voli pročitati u novinama dobru vijest, ali se ne treba zavaravati – najradije se konzumiraju upravo “loše” vijesti, vijesti i članci ostalih formi koje donose informacije o nekom nemilom događaju, u kojima se predstavlja i raščlanjuje problem i slično.

Informirati o ne baš lijepim događajima je ne samo htijenje čitatelja/gledatelja/slušatelja, nego i obveza medija, čuvara demokracije, kak’ se veli. Tu su obvezu karlovački elektronski mediji ispunili ovog tjedna prateći sjednicu Gradskog vijeća Karlovca i druge događaje. Zbilo se toliko kontroverznog, da je, nažalost, javnost ostala uskraćena za jednu pozitivnu vijest, onu o tome da je Grad Karlovac odlučio osnovati Zakladu “Nikola Tesla” za darovite učenike, studente, mlade znanstvenike i doktorande. Uslijed afere o nagrađivanju direktora gradske tvrtke Zelenilo Stjepana Turkovića bonusom od dvadesetak tisuća kuna, nasilne smrti mladića Tomislava Blaževića na Luščiću, sporenja oko skloništa za napuštene životinje i direktora Hrvatskog radio Karlovca Miloša Milovanovića, poslovanja Gradske toplane, ukazivanja na možda koruptivan odnos Grada s jednom tvrtkom i sličnih tema prijedlog gradonačelnika Damira Jelića da se osnuje zaklada za darovite i uspješne koja bi nosila ime najpoznatije osobe koja je ikada živjela u Karlovcu ostao je potpuno neobrađen u lokalnim medijima jer to, očigledno, nisu prepoznali kao važnu informaciju, a ne samo da je bitna i ne samo da je najvažnija ovoga tjedna, nego je jedna od najvažnijih u Jelićevom desetogodišnjem mandatu i dulje, od 1990. godine čak.

Osnivanje takve zaklade ima višestruko značenje. Označava kraj ignoriranja činjenice da je Tesla tri formativne godine života proveo kao đak u Karlovcu. To je ignoriranje, dakako, štetu uzrokovalo isključivo Karlovcu jer ne postoji potreba da Karlovac vrednuje Teslu, nego da se vrednuje kroz činjenicu da je ovaj živio tu. To vrednovanje je izostalo, ne samo nakon osamostaljenja, nego i za komunizma, a moglo je, a i dalje može, imati pozitivne posljedice na području obrazovanja, visokog obrazovanja, znanosti i turizma. Činjenica da je Tesla tri godine živio u Karlovcu jedan je od najvećih, i po običaju neoplođenih, potencijala Karlovca. Postoji inicijativa uglednih karlovačkih intelektualaca koji su maturirali na Gimnaziji Karlovac da se ona nazove po Tesli kao što se ranije zvala po Ivanu Ribaru. Međutim, pitanje je je li to potrebno. Sama promjena imena je tek simboličan potez. Postoji namjera da se osnuje Centar “Nikola Tesla” koji bi djelovao u gimnazijskom okrilju i koji bi omogućavao gimnazijalcima održavanje praktikuma iz fizike i mnoge druge aktivnosti s područja prirodoslovlja, dok bi se ujedno i osmislio izložbeni postav o vremenu u kojem je Tesla boravio u Karlovcu, gradu i gimnaziji tog doba, a čak je izrađeno i idejno rješenje za to, mada neostvarivo. Obnovljena su povodom 250. godišnjice Gimnazije Karlovac učila iz tog razdoblja, no to je, možda sustavno, ali presporo slaganje mozaika o Tesli u Karlovcu, iako je gimnazijska proslava obljetnice u velikoj mjeri u znaku Tesle, pa je čak ta ustanova organizirala i Tesla Radio Festival. Grad je ujedno financirao plasirane i deplasirane projekte udruga civilnog društva koje se bave vrednovanjem Karlovca kroz Teslu. No, gradonačelnikov prijedlog Gradskom vijeću da se osnuje Zaklada “Nikola Tesla”, odnosno prihvaćanje takvog prijedloga predstavlja najkonkretniji čin “Teslina uskrsnuća” u Karlovcu, praktičan čin promjene odnosa prema toj temi.

Nažalost, ne znamo je li na sjednici Gradskog vijeća u srijedu takav prijedlog prihvaćen jer niti jedan medij koji prati rad ovog predstavničkog tijela o tome nije izvijestio. Po Jelićevom prijedlogu, svrha Zaklade je poticanje izvrsnosti u obrazovanju, stvaralačkog i inovativnog znanstveno-istraživačkog rada mladih, ulaganje u znanstvene ideje i istraživače, pomaganje sudjelovanju đaka na međunarodnim natječajima, pomoć doktorandima do 30 godina starosti…

Grad čine prostor i ljudi, a to su i njegovi glavni potencijali, pa bi, dakle, svrha ove Zaklade bila ulaganje u ljude – i to đake i mlade znanstvenike. Zaklada bi bila nadopuna postojećem programu stipendiranja. Imala bi svoja ustrojbena tijela i pravila, a novac koji bi raspoređivala ne bi bio samo gradski, nego i ostalih pravnih i fizičkih osoba koje bi se uključile u njezino djelovanje. Dakle, uvećao bi se kapital koji se ulaže u ljude. Zaklada omogućava svakom građaninu da s najmanje stotinu kuna bude jedan od dionika te investicije.

Žalosno što smo uskraćeni za informaciju, ne samo od medija, nego i od Grada koji o tome ništa nije objavio na svojim službenim stranicama, o tome je li Jelićev prijedlog usvojen, odnosno za izvještaj s rasprave o tom prijedlogu, ako je uopće itko i raspravljao. Prevažna je to razvojna tema.