Filip Trezner: Dolaze naraštaji koji će nam osvijetliti obraz

Autor: Marin Bakić

Filip Trezner. Foto: Robert Fajt

Dvadesetogodišnji Filip Trezner je predsjednik Udruge za medijsko stvaralaštvo “Izvan Fokusa”, koje je upravo uspješno provelo još jedno izdanje Foto dana mladih u Karlovcu. Predsjednik je Savjeta mladih Grada Karlovca, dobitnik državne nagrade za najboljeg volontera, student menadžmenta u turizmu na Veleučilištu Vern. Dakle, puno je razloga za spiku, pa da ne odugovlačimo…

Jesi li u San Franciscu, gdje si nedavno boravio, sreo Harryja Callahana?

  • Nisam. Radili smo uglavnom zatvoreni između četiri zida i malo smo vidjeli od grada.

Nije navratio?

  • Nije.

Što si radio u San Franciscu?

  • Posredstvom fakulteta sam otišao tamo, jer se tamo dodjeljivala Hult nagrada, priznanje za najbolju socijalno-poduzetničku ideju na svijetu. Sudjelovali s u finalu s timovima s fakulteta kao što su Harvard, Yale, Oxford i tako dalje. Bilo je to vrlo zanimljivo, intenzivno i sasvim novo iskustvo. To je natjecanje studentskih ideja, no najbolja uistinu postaje poslovni model. Musana kolica se mnogo reklamiraju na internetu, a upravo su ih osmislili pobjednici finala iz San Francisca. Htjeli su u Indiji razviti nov način kuhanja, jer se tamo hrana sprema uglavnom na ulici. Musana wheels su osmišljene po principu higijeničnosti, obnovljivih izvora energije i slično. Uspjeli su u uvođenju novih načina pripreme jela i njihova se ideja dalje razvija.

S kojom idejom si se prijavio?

  • Tim od nas nekoliko studenata s Verna smo osmislili ideju koja se tiče recikliranja otpada u slamovima s obzirom da je tema natjecanja bila rješavanje problema prenapučenih mjesta. Došli smo na ideju izrade dizajnerskih predmeta od recikliranog otpada, da se angažiraju dizajneri, a nakon toga da se reciklirano stavi u prodaju. Na taj način bi se ostvarivao profit za slamove, odnosno njihove stanovnike koji bi radili na tim poslovima.

Na kakav odjek je naišla ta ideja?

  • Pobijedila je u Hrvatskoj, pa smo u Sjedinjene Države išli kao predstavnici naše zemlje. No, ne postoji rang lista – samo je pobjednik istaknut, nema drugog ili trećeg mjesta. Žiri je dao vrlo pozitivne komentare, a bila je dobra i reakcija publike na naše predstavljanje. No, ne znamo koliko je to realno bilo, koliko su bili samo kurtoazni. U svakom slučaju smo zadovoljni svime što smo tamo naučili i iskustvima koja smo stekli.

Je li netko zainteresiran da otkupi tu ideju?

  • Nije se o tome razgovaralo. Svi su usredotočeni na pobjedničku ideju koja je dobila tromjesečni inkubator u Houstonu. Dakle, još tri mjeseca će se uz potporu razvijati, a tek potom ide u ostvarenje. Tek tada će dobivati ponude.

Kako ste došli na ideju da se bavite slamovima? Toga u Hrvatskoj nema. Možda bi nešto slično bila romska naselja.

  • To je natječaj na kojem je naš fakultet sudjelovao kao partner i provodio ga je među studentima. Prijavili smo se s tom idejom o globalnom problemu. Jasno je da nam je bilo teže to promišljati, nego pobjedničkoj indijskoj ekipi, koja je našla rješenje za probleme vlastite sredine. Na koncu smo završili na finalu svjetskog natjecanja, dakle uspjeli smo.

Sudjelovat ćeš i na sljedećem natječaju ili ne smiješ dva puta za redom?

  • Smije se, jer je svake godine drugi izazov kao tema. Fakultet mora vidjeti hoće li biti zainteresiran, jer je mnogo posla na tome, a pitanje je i što će biti tema. Načelno smo zainteresirani, no prerano je da se o tome razmišlja, jer natječaj nije objavljen.

Kako te se dojmio San Francisco?

  • Velik je, a mali, usporedimo li ga s drugim američkim gradovima. Nema podzemnu željeznicu i ima manje od milijun stanovnika. Vrlo je uređen i velik se naglasak tamo stavlja na poslovnu klimu. To me jako dojmilo. Lijepi su krajobrazi, a lijepo je i vidjeti uživo sve one lokacije koje smo toliko puta gledali u američkim filmovima.

Jesi li završio u Alcatrazu?

  • Nismo išli tamo, jer tri ili četiri mjeseca ranije treba kupiti ulaznicu.

Jeste li prošli preko mosta Golden State?

  • Jesmo. Bilo je loše vrijeme, pa je bilo još zanimljivije proći preko njega pod vjetrom i kišom. No, kasnije se razvedrilo, pa smo imali prilike vidjeti most u punoj njegovoj veličini.

San Francisco je bregovit i ne može se voziti bicikl. To mu je najveća mana.

  • Da, mnogo je uzbrdica i nizbrdica. Unajmili smo automobil i zanimljivo je samo voziti po cestama.

Jeste li otišli van grada?

  • Samo na zračnu luku.

Čestitam na provedbi Foto dana mladih. Kako ste uspjeli u tako dobroj produkciji? Pomažu li stariji?

  • Koliko god smo mladi, ovo nam je šest godina Foto dana mladih, a treća godina Pick Up Music Festivala¸ dakle iskusni smo. I prije toga smo organizirali različita događanja kao što su Mladi za jesen u gradu, pomagali Udruzi za poticanje i razvoj kreativnih i socijalnih potencijala djece, mladih i odraslih “Carpe diem” u organizaciji festivala ArtiKA, te na drugim projektima, a na svakom smo ponešto naučili i stjecali iskustvo za ovo što sada radimo. Imali smo sreću da smo imali tim sastavljen od uistinu kvalitetnih te zajednički cilj da napravimo događaj na visokoj razini. Nemamo vanjske produkcijske niti savjetodavne pomoći. Sada smo si dali izazov da sljedeće godine podignemo festival na novu razinu.

Što planirate za sljedeću godinu?

  • Međunarodnu konkurenciju na svjetskoj razini. Do sada smo radili natječaje za umjetnike iz Hrvatske i susjednih zemalja, a želja nam je da privučemo umjetnike iz zemalja u cijelom svijetu. Vidjet ćemo koliko ćemo uspjeha imati u promociji tog natječaja, a vjerujem da barem djelomično hoćemo. Moramo uvesti engleski jezik u sve programe, što je glavna novost koja povlači za sobom i druge kao što su potreba da se pripreme posebni i drugačiji sadržaji i radionice, jer će iz čitavog svijeta dolaziti mladi fotografi koji će dati svoje poglede na Karlovac i tako dalje.

Koliko je bilo sudionika ove godine?

  • Bilo ih je 59, iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije te gosti iz Nizozemske.

Koliko su zadovoljni?

  • Već ih je troje ili četvoro reklo da im je ovo najbolje iskustvo u životu. Spremili smo takve izjave za promociju sljedeće godine. Nije prvi puta da bilježimo takve izjave. Ponavljaju se već nekoliko godina. Formula je jednostavna – okupljamo osobe istih interesa, želja i godina. Jednostavno im ne može biti loše.

Kako su doživjeli Karlovac kao grad?

  • Zanimljiv im je. Svi pate za morem, jer smo svake druge godine Foto dane mladih selili u neki drugi hrvatski grad. Nije problem što smo vratili festival u Karlovac. Problem je čitavog hrvatskog kongresnog turizma – recimo da je naš festival dio te priče – sve je gurnuto na more. Ne postoje konferencije u Požegi ili Virovitici. Stoga oni koji se prijavljuju na ovakve programe ne očekuju da će ići u Karlovac, nego u Zadar, Veli Lošinj ili Pulu. Kada smo se preselili u Karlovac s mora to nam je znatno smanjilo broj prijavljenih.

Koliko su posjetitelji zadovoljni popratnim programima? Jesu li zadovoljni koncertom The Beat Fleeta, primjerice?

  • Ta je skupina vrlo dobro poznata izvan hrvatskih granica, u regiji. Posjetitelji su se jako dobro zabavili. Bilo im je zabavno i na Studiju smijeha i na nastupu DJ-a Kovača. Tjedan prije koncerta su ulaznice za TBF bile rasprodane, tako da je to bilo zanimljivo i Karlovčanima. Za sljedeću godinu slažemo nov glazbeni program.

Dan nakon završetka ovogodišnjeg Foto dana mladih su započele pripreme za sljedeću godinu?

  • Započele su zadnjih dana festivala, u biti od starta.

Koliko je volontera uključeno?

  • Svi smo volonteri – od vodstva festivala do ostalih. Sveukupno je u organizaciji sudjelovalo pedesetak osoba, što je velika, ali potrebita brojka za ovako veliki festival. Dvadesetak volontera već mjesecima radi na ovome.

Je li posjetiteljima Karlovac lijep? Jesu li bili ugodno ili neugodno iznenađeni?

  • Ugodno. Istraživali su rijeke i parkove. Bilo im je uistinu lijepo, posebice Nizozemcima. Posebno su bili oduševljeni njegovom nesavršenošću, jer su navikli na svoje do detalja uređene gradove. Oduševljeni su bili ruševnim zgradama. Oni koji su radili turističke fotografije odabrali su Koranu kao glavni motiv, a često su se i kupali. Bilo im je lijepo. Nisu očekivali da će napraviti toliko motiva u Karlovcu. Rađene su i serije fotografija u Karlovcu, dokumentarne priče.

Što se događa s fotografijama nastalima na festivalu?

  • Posebnost Foto dana mladih je što se koriste u velikoj mjeri, a to je pozitivno. Fotografije nastale u natjecanju koriste se u turističkoj promociji Karlovca. Reklamne fotografije Cedevita koristi u svoje marketinške svrhe, dok umjetničke izlažemo. Dokumentarna fotografija je već izložena na predivnoj izložbi u Galeriji „Zilik“ i bit će ponovno izlagana diljem Hrvatske.

Sudjeluju li u aktivnostima udruga civilnog društva u Karlovcu i studenti Veleučilišta Karlovac koji dolaze iz drugih sredina? Jesu li uključeni u društveni život?

  • Prednost Foto dana mladih je što je taj festival gostovao u drugim dijelovima Hrvatske, pa među našim volonterima nema samo Karlovčana nego i osoba iz drugih sredina. Što se tiče studenata Veleučilišta iz drugih sredina, odgovor je negativan. Nisu uključeni u društveni život Karlovca. Malo se s njima susrećemo. No, vjerujem u napredak na tom području kada se usele u studentski dom. Sigurno će tada biti prostora za suradnju i većina udruga i planira stupiti u kontakt sa Studentskim centrom Karlovac ili produbiti odnos s njime. No, do sada oni koji dolaze u Karlovac studirati nisu uključeni u društveni život grada.

Kako to tumačiš? Živiš u Zagrebu?

  • Da.

Jesi li aktivan tamo?

  • Jesam, u čitavom nizu udruga i festivala, događanja i projekata. To ovisi o osobi. Pitanje je smjerova na koje dolaze. Dakle, studiram menadžment u turizmu, pa se time i bavim. Netko tko dolazi studirati pivarstvo možda nema potrebe sudjelovati na Foto danima mladih. Dakle, i to treba uzeti u obzir. No, zasigurno treba raditi na tome da ih se motivira i da se promoviraju prilike koje im se nude. Nije primjereno dijeliti letke na predavanjima, ali ispred studentskog doma je moguće. Dakle, bit će sigurno drugačije kada se studenti usele u studentski dom.

U odnosu na cjelokupnu populaciju mladih, koliko ih je aktivno u udrugama civilnog društva s područja nezavisne kulture?

  • Teško je govoriti o omjeru te vrste. Karlovac ne stoji loše u tom pogledu, dapače jako dobro. Kada imam priliku govoriti u ostatku Hrvatske o Savjetu mladih Grada Karlovca i aktivizmu mladih u Karlovcu, jasno je da se to uistinu događa, jer je dosta udruga koji su okupili svoje skupine, a kada se to zbroji dosta je tu pojedinaca koji aktivno doprinose razvoju. Samo je ukupan broj volontera uključenih u rad na Foto danima mladih i na Filmskoj reviji mladeži uistinu ogroman, a tu su još i volonteri aktivni u Centru za mlade u Grabriku i u Maloj urbanoj zajednici. Možda sam subjektivan, jer sam u središtu te priče. No, pomiče se s mrtve točke, napreduje se i Karlovac može biti zadovoljan.

Nakon što si preuzeo dužnost predsjednika Savjeta mladih najavio si da ćeš poraditi na tome da što veći broj građana čuje za to tijelo. Možemo li godinu i pol potom govoriti o pomacima u tom pogledu?

  • Savjet mladih je iznimno aktivan. Po Ministarstvu socijalne politike i mladih među deset smo najaktivnijih savjeta mladih u zemlji. Sve smo prisutniji u društvu, medijima i javnosti. Postao je zapažen, ako ništa, na području civilnog društva, jer se aktivno uključuje u događanja. Održali smo predavanja u svim srednjim školama na kojima je izravno velik broj đaka upoznat s time što je Savjet mladih. Već je s time napravljen velik korak, a dodajmo tome još i brojne druge aktivnosti. Slažem se da treba još na tome raditi. Siguran sam da polovica mladih ne zna da postoji savjetodavno tijelo koje ih zastupa. Kada smo radili novi gradski program za mlade istraživanjima smo utvrdili da 80 posto mladih ne zna za postojanje Savjeta. To je uistinu bilo strašno.

Što je radi Savjet mladih?

  • Funkcija mu je biti savjetodavno tijelo vlastima i tako se aktivno uključiti u donošenje politika koji se tiču mladih kao što su donošenje gradskog programa za mlade, sufinanciranje prijevoza učenicima, stipendiranje i slično. Dakle, postoji čitav niz pitanja od obrazovnih do stambene politike i zapošljavanja na koje bi Savjet mladih trebao savjetovati predstavničku i izvršnu vlast, poticati raspravu kako bi se donijele što bolje odluke. Nadalje, uloga Savjeta mladih je da uključi mlade u dijalog i proces donošenja odluka.

Dakle, što je Savjet mladih?

  • Sve što sam nabrojao je teško za ostvariti, gotovo nemoguće. Prilično je nemoguće da bi Gradsko vijeće u potpunosti prihvatiloSavjet mladih kao dio sebe i na vlastitu inicijativu pozvalo članove Savjeta da ih savjetuju o pitanjima politika mladih. Odličan je odnos Grada i Savjeta mladih, no čak i kod nas je to nemoguće. Savjeti mladih u Hrvatskoj općenito najviše rade na uključenju mladih u taj sektor. Dakle, organiziraju se predavanja, debate i različiti drugi susreti s predstavnicima vlasti. Dio savjeta mladih u zemlji dobro surađuje sa svojim gradskim vijećima i sudjeluje u izradi programa za mlade i ostalih politika. Imamo privilegiju da postoji Gradski program za mlade Grada Karlovca 2015-2018. Sada upravo radimo njegovo vrednovanje, što je i zakonska dužnost. Dakle, analizirat ćemo ga, a potom gradskim vijećnicima dati mišljenje što se radi dobro, a što pogrešno te kakav bi trebao biti akcijski plan za sljedeću godinu. Organizirali smo i dan neformalnog obrazovanja koji je uključivao debate, radionice i tribine. Dakle, to su dvije strane – jedna se odnosi na komunikaciju s Gradom, a druga s mladima.

Kako se postaje član Savjeta mladih?

  • Članove bira Gradsko vijeće. Raspisuje se natječaj. Kandidati, koji moraju biti stari najviše 29 godina, pošalju životopis, a gradski vijećnici potom izaberu devet članova. Broj članova varira ovisno o broju stanovnika nekog grada ili općine. U Karlovcu je devet članova Savjeta mladih.

Ako netko u međuvremenu navrši 30. godinu života?

  • Ostaje član savjeta do završetka mandata koji traje tri godine.

Jesi li, otkako si postao predsjednik Savjeta mladih, u miljeu u kojem si aktivan, dakle nezavisnoj kulturi, vidio nova lica ili samo ona koja si viđao ranije na događanjima?

  • Godina i pol nije mnogo. Na manifestacijama udruge „Izvan fokusa“ su dolazile osobe koje ranije nismo viđali. No, nitko se nije obratio Savjetu mladih s novom idejom, dakle nitko nam nije, ranije neaktivan, pristupio. Nadam se da će se to promijeniti. Nastojimo osigurati natječaj za ad hoc inicijative mladih i mobilnost mladih. Baš se na taj način mogu aktivirati do sada pasivni. Namjera je da se izravno Gradu javljaju inicijative mladih oblikovane za rješavanje konkretnog problema. Na našim radionicama i predavanjima je bilo onih koji su informirani o Savjetu mladih u školama. Dio ih se kasnije odazivao na druga događanja.

Ostvareno je samo 20 posto zacrtanog u Gradskom programu za mlade Karlovca 2008-2012?

  • Da, vrlo je razočaravajući rezultat.

Najavio si prvu evaluaciju novog programa. Možeš li nam dati preliminarne rezultate?

  • I dalje ga vrednujemo. Aktualni program je, za razliku od prethodnog, i pisan tako da može biti u potpunosti ostvaren. Prvi je zbilja bio pisan utopijski. Kada bi se ostvario u potpunosti, Karlovac bi bio svjetski centar za mlade. Dakle, bio je nadobudan. Drugi program je realniji. Procjenjivale su se za izrade potrebe mladih i mogućnosti Grada sa ciljem da se program provede. Usvojen je lani u svibnju. Gotovo 60 posto aktivnosti zacrtanih za prvu godinu primjene programa je provedeno ili u provedbi, što je, u usporedbi s rezultatima primjene prethodnog gradskog programa za mlade, vrlo dobar rezultat.

Što ćemo izdvojiti?

  • Pa, iskreno, najviše toga se odnosi na ono što rade udruge, a to su aktivizam mladih, projekti za mlade, neformalna obrazovanja i slično. Najgore stoje zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje mladih, gdje nema baš nikakvih pomaka. To jest, doduše, najsloženije pitanje. Po gradskom programu za mlade je prva godina njegove provedbe označena kao početak rješavanja tog problema.

Koje su konkretno mjere stambenog zbrinjavanja mladih predviđene? Hoće li se kupovati stanovi za mlade?

  • Na listama za dodjelu gradskih stanova bi mladi ostvarivali dodatne bodove zbog svoje dobi, malo veća prednost bi se dala mladima u odnosu na druge skupine. Promovira se potreba stambenog osamostaljivanja mladih. Rijetko tko mlađi od 24 godine u Hrvatskoj ne živi s roditeljima.

Mladi dobivaju gradske stanove?

  • Ne dobiju.

Ali imaju pravo na njih?

  • Teoretski imaju.

Ne moraju biti socijalno ugroženi?

  • Mora biti zadovoljena lista prioriteta. Moraš biti socijalno ugrožen da bi dobio gradski stav. No, mladima u takvoj poziciji bi se trebala davati prednost, jer je pred njima život, pa da barem riješe taj problem, a potom će doći u priliku da kupe ili iznajme vlastiti stan.

Mladi bi se stambeno osamostalili jedino na način da imaju vlastiti stan, a ne da ga dijele sa cimerima?

  • Možda jesmo takvi. Jedino se za studiranja prihvaća imati cimera, a kasnije bi svi htjeli vlastiti stan, osim ako se dijeli s partnerom ili partnericom. I u inozemstvu također mladi sve dulje žive s roditeljima. Rijetki su oni s 24 godine života koji ne žive s roditeljima. To su već ozbiljne godine.

Mladi koji poznaješ ne odudaraju od te statistike?

  • Ne. Većina ih živi s roditeljima ili studiraju van svojih gradova i mjesta.

Gradski program za mlade Karlovca 2015-2018. je usvojena gradska politika za mlade?

  • Tako je.

Predviđa li ta strategija mjere kojima bi se Karlovčane koji studiraju izvan Karlovca po završetku studija vratilo?

  • Ne na način da su nabrojane konkretne mjere. Čitav dokument je rađen tako da se temeljem njega stvori klima za ugodniji život mladih koja bi ih privukla nazad u Karlovac. Studiram u Zagrebu kao i mnogi. No, iako tamo živimo, često se vraćamo u Karlovac, kad god smo slobodni. No, dobar dio studenata se ne vraća, nego bježi iz Karlovca. Treba raditi na tome da ih se privuče natrag. Dobar dio aktualnih manifestacija je baš osmišljen za mlade i na taj se način stvara klima za njih. U konačnici je, ponavljam, svrha gradskog programa za mlade da stvori uvjete za ugodan život mladih u Karlovcu.

Kako se pogodna društvena klima može napraviti? Da ne budemo apstraktni, možemo li nabrojati tri mjere koje bi poboljšale klimu za mlade?

  • Nužna je promjena politike. Stvaranje pogodne klime za mlade treba biti cilj cjelokupne politike. Na svim razinama valja ulagati u razvoj grada. Izgradnja studentskog doma i razvoj novih programa na našem veleučilištu su dobri koraci na putu da se mlade iz drugih sredina privuče u Karlovac. Drugo, mladima treba stvoriti uvjete da se zaposle u Karlovcu. Sada im se pruža ta prilika, ali u vrlo specifičnim strukovnim zanimanjima. HS produkt je zaposlio dosta mladih, no valja stvoriti klimu po kojoj će mladi biti sigurni da će se moći zaposliti u Karlovcu nakon što se školuju. Treće, mora im se pružiti prilika da po povoljnim uvjetima pronađu stan, da tu ostanu živjeti, studirati i raditi. Bitna je i kulturna ponuda čija je proizvodnja uglavnom zadatak udruga civilnog društva, ustanova u kulturi i privatnog sektora. Mislim prije svega na mjesta za izlazak, kulturne sadržaje prilagođene mladima, restorane u kojima bi mladi mogli jeftinije jesti, provedba edukacija i radionica… Kad bi se sve to moglo objediniti, klima bi bila drugačija. Na tome se donekle i radi, budimo iskreni.

Nailazite li na razumijevanje političara koje savjetujete? Kako izgleda savjetovanje? Nazoveš li predsjednika Gradskog vijeća Damira Mandića na telefon, pa ga savjetuješ ili je to strogo proceduralno? Jesu li vaši savjeti samo listovi uvezeni u debele knjige kao materijali za sjednice Gradskog vijeća?

  • I da i ne. Postoji i taj formalan postupak, no uglavnom s nositeljima izvršne vlasti imamo niz sastanaka i dogovora koji nisu formalizirani samo dopisima i na kojima iznosimo ideje, projekte i razmišljanja. To rezultira, primjerice, vrednovanjem provedbe programa za mlade, jer je Grad iznašao sredstva za izradu ankete, novim natječajem za mlade i ulaganjem vremena, napora i financija u rad Savjeta mladih. To nas potiče da se jače angažiramo na jesen. Uglavnom inicijative dolaze s naše strane. I dalje nismo dosegli razinu da nam se jave političari s idejama koji se tiču života mladih. Moramo biti na stand by modu, paziti što se predlaže Gradskom vijeću, pa se uključiti, ako se tiče mladih, ili moramo teme samostalno predlagati. Naše kritike i dojmovi su uglavnom prihvaćeni i na sjednicama Gradskog vijeća su jednoglasno podržane. Dakle, postoji konsenzus kada govorimo o politikama za mlade i na Gradskom vijeću se jednoglasno usvajaju prijedlozi. Na to smo ponosni.

Možeš li nam dati primjer?

  • Primjer su spomenuto vrednovanje, program rada i izvještaj o radu Savjeta mladih. To obuhvaća sve. Ako odobre program rada, koji predviđa vrednovanje provedbe gradskog programa za mlade i druge aktivnosti, odobrili su svaku točku pojedinačno, ili nisu pročitali što piše. Nadam se da se radi o ovome prvome. Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća ćemo raspravljati o vrednovanju provedbe gradskog programa za mlade, pa ćemo vidjeti hoće li biti o tome rasprave, kakve i hoće li se to usvojiti. To će biti najvažnija tema do sada koju donosimo pred gradske vijećnike. Programu rada i izvještaju se pristupa manje-više formalno.

Jesu li ti se gradski vijećnici obratili za dodatne informacije, pojašnjenja, da pitaju što vam treba?

  • Neki jesu. I sami smo forsirali suradnju i prije rasprave o pojedinim točkama dnevnog reda bismo odlazili na sastanke klubova koji su aktivni u Gradskom vijeću.

Što ste još predlagali u Gradskom vijeću?

  • U godini je mali broj sjednica, pa je do sada raspravljan dva puta program rada i jednom izvještaj o radu Savjeta mladih.

Kad se izrađivao drugi gradski program za mlade provedena je sociološka anketa među mladima. Što je utvrdila? Što mladima nedostaje?

  • Mjere ugrađene u gradski program za mlade su odgovor na to pitanje. Program se izrađivao prema utvrđenim potrebama mladih.

Ne postoji racionalni institucionalni odmak? Želje ispitanika su jednostavno ugrađene u gradsku politiku?

  • Rađena je anketa, ali su provedene i radionice s fokus grupama. Istraživanja su se skupno razmatrala i temeljem toga je pisan program. Šira javnost možda nije dobro upućena u problem koji tematizira, pa se stavovi usuglašuju sa stručnjacima na fokus grupama. Anketa pokazuje da mladi jesu upoznati s aktivnostima civilnog društva, ali ne sa Savjetom mladih niti s prethodnim gradskim programom za mlade.

Ako 80 posto građana niti ne zna da postoje Savjet mladih i gradski program za mlade, oboje je deplasirano? To je mlaćenje prazne slame?

  • Slažem se da je deplasirano. Nadam se da će se to promijeniti još ove godine. Svake godine ćemo vrednovati izvršenje zacrtanog u gradski program za mlade. Očekujemo stoga pomake. Nadamo se da će i interes javnosti za to pitanje biti veće. No, nije to problem samo politika za mlade, nego i drugih područja. Postoci bi bili slični, ako bi se provodile ankete i o drugim pitanjima.

Kako to tumačiš? Javnost ne postoji, ako je čine 50 osoba od 50.000 stanovnika?

  • Problem je interes javnosti za rješavanje problema. Sveukupan je problem interes javnosti za politiku. Danas se politika smatra nečim najgorim što postoji.

Novinarstvo je gore.

  • Ovakve teme javnosti nisu interesantne. Čim se spominje politika, pa makar i politika za mlade, odbojno je to većini.

Što preporučuješ mladima, gdje da se aktiviraju?

  • Nije toliko problem u mladima. Dolaze naraštaji koji će nam osvijetliti obraz.

Je li bilo više mladih na koncertu Marka Perkovića ili na okupaciji Radićeve ulice?

  • Pa više mladih je bilo na prvom spomenutom događaju. Po fotografijama bih zaključio da je tamo bilo i premladih.

Kako možete doprijeti do mladih koje to zanima?

  • To je tih 80 posto koje je reklo da nikad nije čulo za gradski program za mlade. Oni koji su čuli za taj dokument su aktivni. Doprijet do pasivnih možemo jedino ako se na svim razinama snažno radi na njihovom uključenju. No, nije to jednostavno, jer treba pomiriti interese te populacije s interesima organizatora.

Mnogo mladih je uključeno u civilno društvo, ali ne u udrugama nezavisne kulture, nego u sportskim i drugim društvima. Što radite da ih zainteresirate i za druge aktivnosti? Više je mladih u jednom većem sportskom klubu nego u svim udrugama članicama Saveza udruga Kaoperativa.

  • Savjet mladih jest zadužen i za sport. U gradskom programu se predviđaju i aktivnosti za sport. Savjet mladih ne može utjecati na sport koji nije samo za mlade. Kreiranje sportskih politika ostaje na Gradu i Karlovačkoj sportskoj zajednici. Savjet mladih može popularizirati sport za mlade, što se uistinu razvija. Radi se na populariziranju nepopularnih sportova. To treba nastaviti.

Mogu li se u suradnji sa KSZ promovirati Savjet mladih i gradski program za mlade?

  • Može i treba. Na tome se nije puno radilo.

Spomenuo si mjesta za izlaske. Jesi li zadovoljan ponudom toga u Karlovcu?

  • Nisam. Dosta je konzervativna scena. Postoji strah od ulaska u nešto drugačije. Oni koji studiraju u Zagrebu znaju da je na svakih stotinu metara neki drugi sadržaj. U Karlovcu velik broj ugostiteljskih radnji uopće ne radi iza ponoći i jednostavno nema sadržaja. Uglavnom se glazba pušta s razglasa. Postoje aktivnosti na alternativnoj sceni, ali to je namijenjeno uskom krugu. Zbivanja na Maloj sceni Hrvatskog doma zanimaju dio mladih, ali nedostaje sadržaja između toga i Dana piva. Dakle, imamo publiku koja ide na Malu scenu i publiku koja ide na Dane piva. Zimi nema urbanih događanja koja bi zadovoljila širi krug. Na Maloj sceni će uvijek biti pank koncert, ali ne nešto za šire mase. Nisam zadovoljan time što to nedostaje. No, prvenstveno privatni sektor treba poticati da pronađe hrabrost i ponudi sadržaj mladima, da ne moraju odlaziti na zabave na rub grada ili u druge gradove.

Popularni su narodnjaci. Treba li se politika baviti ukusom mladih?

  • Ne treba, ali treba raditi na tome da se pruži sadržaj mladima. Odgajanje publike se spominjalo i u drugim dokumentima. Primjer je navika da su kulturni sadržaji besplatni, a ne trebaju biti. Treba odgojiti publiku na ulaznice. Politika treba brinuti o tome da se pokriju ukusi i da zimi postoje urbani sadržaji koji nedostaju. Problem nije riješen time što na Maloj sceni imamo pank koncert ili tehno parti, odnosno negdje drugdje koncert narodne glazbe. Ukus velikog dijela građana, ne samo mladih, nije zadovoljen postojećim sadržajima. Koncert TBF-a je mogao organizirati neki klub zimi. Politika treba poticati razvoj različitih sadržaja i odgajati publiku za urbanu kulturu.

Koliko institucije rade na osiguranju takvih sadržaja?

  • Trebaju poticati. Ne trebaju raditi više od ovoga što rade. To je posao za udruge civilnog društva i privatnike. Treba pomiriti komercijalno i kulturno i upustiti se u kulturni menadžment. Politika to treba podržavati. Grad ne bi trebao organizirati koncert zato što jedan takav sadržaj nedostaje, nego prepustiti društvu da to samostalno prežvače.

Često se kao primjer spominje Špancirfest kojeg organiziraju Grad Varaždin i njegova turistička zajednica…

  • Ne više. To sada organizira jedna privatna agencija, a Grad i turistička zajednica su samo pokrovitelji i partneri.

Ali su započeli to?

  • Točno.

Dakle, treba li Grad Karlovac organizirati tako nešto, odnosno je li tako nešto proslava Dana grada?

  • Ako bismo uspoređivali program Dana grada sa Špancirfestom, uvidjeli bismo da je Dan grada kvalitetna manifestacija ravna prvim dvjema godinama varaždinske. Problem Dana grada je što nije dovoljno brendiran kao festival. Nedostaje mu malo da bi se brendirao poput Špancirfesta. Treba napraviti umjetničke instalacije u parkovima, na Velikoj promenadi, na ulici… To Špancirfest ima – provuku štrik i objese tenisice nad ulicom i eto ti festivala. Malo nedostaje Karlovcu vizualnog dojma da Dan grada bude jak festival. Možda bi se ta manifestacija mogla prepustiti nekome u organizaciju ili bi se nekoga u Gradu moglo odrediti za menadžersko vođenje te manifestacije. Uistinu je vrijeme da se takva priča digne iznad Karlovca, da se promovira u cijeloj zemlji, pa i izvan nje. Da znaju za taj festival, Zagrepčani bi zasigurno došli. Ista je priča s Karlovac Piano Festivalom, Flautističkom akademijom i školom gitare. Umjetnici koji su u parku svirali pred pet ljudi bi svoje nastupe u Zagrebu naplaćivali 500 kuna po osobi. No, u Zagrebu se za te manifestacije nije znalo. Nisu znali niti u Karlovcu, osim stotinjak osoba koje prate tu scenu. Da su Zagrepčani znali za to, mnogo bi ih došlo u Karlovac. Dakle, to treba objediniti pod jedno ime i promovirati.

Treba li tom receptu dodati i gostovanje svjetskih zvijezda kao što dolaze u Varaždin?

  • Više ih nije problem dovesti u Hrvatsku. Mnogo manja mjesta od Karlovca su ugostila najjača svjetska glazbena imena. Kod nas se to može napraviti nakon što se postojećim sadržajima privuku posjetitelji iz ostatka zemlje, a potom ih se privuče novim sadržajima koji se naplaćuju. Koncerti velikih glazbenih zvijezda ne mogu biti isplativi bez ulaznica. Tu bi stoga malo trebalo mijenjati koncept.. Dani grada su manifestacija koja je u Karlovcu najbliža ostvarenju toga, a potom možda Foto dani mladih.

Čiji koncert bi htio gledati u Karlovcu?

  • Teško je kazati. Za tako velike koncerte treba dobro marketinški ispitati tržite. Volio bih vidjeti bendove kao što je Coldplay, jer bi to dalo dobru vidljivost, no riječ je o koncertima vrijednima nekoliko milijuna kuna.

Obišao si mnoga mjesta. Što te u njima dojmilo, koje dobre prakse? Primjerice, Ptuj ima odličan festival vina i poezije. Čitav grad ga živi. U Ptuj dolaze najpoznatiji pjesnici u svijetu, u kojem su čuđenje.

  • Mnogo je primjera gdje je iz gotovo ničega nastala velika stvar. Tvoj primjer je dobar. Teško mi je izdvojiti nešto. Zagrebački koncept prilaženja kulturnim manifestacijama je zanimljiv i dao bi se i ovdje iskoristiti. Pomirili su i komercijalno i kulturno. Tako je i Špancifest „prodan“, jer sponzori „iskaču iz paštete“. I Karlovac bi dobrim menadžmentom, „prodajom“ ulice sponzoru, ulaznica i prostora za ugostitelje mogao dobro zaraditi. Advent u Zagrebu je brzo iz ničega postao odličan. To bi se i u Karlovcu moglo organizirati. Posebnost Adventa u Zagrebu je da ga organizira privatni sektor. Tvrtke dobivaju koncesiju za gradske prostore gdje organiziraju program, štandove i ugostiteljstvo, a turistička zajednica radi marketing. Tako bi se moglo i u Karlovcu raditi. Advent u Zagrebu je samoodrživ. Nitko više ne ulaže velik novac u promociju te manifestacije.

Fotograf si, jedan od mnogih. Kako si se tome priključio i kako je došlo do buma fotografije?

  • Zbog razvoja tehnologije, jer uistinu svatko može fotografirati. Isto tako, ako nemaš fotografiju s nekog događaja, nije se niti dogodio. Još u osnovnoj školi sam ukrao od oca prvi digitalni fotoaparat i počeo istraživati njegove mogućnosti. I danas fotkam, ali sve manje zbog manjka vremena. Fotograf upliće nos svugdje, na svakom si sastanku i festivalu. Fotografiranjem festivala i različitih drugih zbivanja sam došao do toga da se bavim organizacijom događanja.

Fotografiraš uglavnom portrete?

  • Svi kada počnu fotografirati bave se različitim temama, a potom se odluče za neku. Brzo sam se odlučio za izradu portreta.

U digitalno doba nam je jednostavno napraviti fotografiju, ali ih je teško sačuvati. Postoji li opasnost da nam se fotografije zagube?

  • I da i ne. Neke su mi bitne fotografije zagubljene odlukom hard diska da ode na vječni počinak. Ne vjerujem da ćemo ostati bez digitalnih fotografija koje smo uradili. Sve blagodati današnje tehnologije su bile ravne čudu prije 20 godina. Kartica za digitalni fotoaparat je nekada imala kapacitet od dva megabajta, a danas svaka fotografija ima 25. Nemoguće je prognozirati što će biti za 20 godina. Kao što čuvamo stare albume fotografija, tako će Kafotka kopati po tvrdim diskovima i čuvati naše fotke.

Zvonimir Gerber na svojim tvrdim diskovima ima pohranjeno gotovo milijun fotografija uglavnom Karlovca. To je gradsko blago.

  • Slažem se.

Kada si se počeo baviti fotografiranjem jesu li ti pomagali iskusni fotografi?

  • Djelomice jesu. Vrlo brzo sam razvio Foto dane mladih, jer je ideja bila da mladi uče od mladih. Tada je počeo velik zamah digitalne fotografije i postojale su velike razlike između onih koji se bave digitalnom i onih koji se bave analognom fotografijom, pa smo mi mladi najviše učili jedni od drugih. No, suradnja generacija postoji. Primjer je Kafotka.

Prošle godine si ostvario 1620 volonterskih sati i dobio državnu nagradu za volontiranje. Volonter si već šest godina. Kad ćeš početi zarađivati?

  • Živim od fotografije i videa u Zagrebu. U potpunosti samostalno pokrivam troškove života, stanovanja i putovanja.

Hoćeš li se vratiti u Karlovac nakon studija?

  • Pitanje je gdje ću upisati diplomski studij. Ne kanim živjeti u inozemstvu, ali bih volio s područja kulturnog menadžmenta i organizacije događanja steći dodatna iskustva studiranjem u nekoj drugoj zemlji.
Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije