Ivan Supek se zalagao za sekularni humanizam, čega nam manjka. Bio je demistifikator. To nam treba jer nema kritične misli, ako prihvaćamo teze kao vječne istine – kaže Danko Plevnik, novinar i publicist, koji je na Dan Europe, u ponedjeljak, u Knjižnici za mlade sudjelovao na tribini posvećenoj fizičaru, misliocu, antiratnom aktivistu i književniku.
Tribinu su organizirali Odjel za europske poslove, regionalnu i međunarodnu suradnju Karlovačke županije, te Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”.
- Braća Rudi i Ivan Supek bili su intelektualna elita, antifašisti, i nisu bili intelektualci-šoumeni. Supek je 1970-ih figurirao kao “mozak Hrvatske”, no nakon Hrvatskog proljeća mu je zabranjeno političko djelovanje i u potpunosti se priklonio znanosti – kaže Plevnik.
Bio je razmatran i kao vođa hrvatskog naroda u doba pada komunizma.
- No, Supek je vjerovao da je znanje moć, a u politici se često pokazuje da je neznanje moć – veli Plevnik.
Dodaje da se Supek zalagao za federalizaciju Europe.
“Prije stotinu godina je rođen Supek, gigant hrvatske znanosti i mislioc, a prije dvije stotine godina Josip Juraj Strossmayer, koji je osnovao Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, zatim moderno hrvatsko sveučilište u Zagrebu i galeriju koja danas nosi njegov naziv. Postavio je temelje europske Hrvatske. Osnivanjem tih važnih institucija dao je temelje hrvatskoj kulturi i naciji. Zanimljivo je da sve te institucije postoje i danas i da je na njihovom čelu bio Supek”, kaže Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dodaje da je Supek osnovao i Institut “Ruđer Bošković”.
- Možda je to najvažnije što je postigao. Jedan je od rijetkih kod nas koji je uspio postići svjetsku prepoznatljivost – kaže Kusić.
Supek je bio na čelu jugoslavenskog i hrvatskog Pagvaškog pokreta koji se oformio protiv zlouporabe atomske energije.
- Supek je tu igrao veliku ulogu u svijetu. Bio je i pisac. Napisao je ukupno 19 romana i 22 drame. Poznata njegova drama je “Heretik” koja je u kazalištu “Gavella” izvedena 38 puta. Književnim radom je nastojao mirotvorne, humanističke i filozofske ideje htio približiti javnosti. Naši književnici kažu da bi bio percipiran kao značajan književnik, da nije ništa drugo radio – veli Kusić.
“Protivio se globalizaciji i predvidio je današnju krizu sustava vrijednsoti”, nastavlja Kusić.
- Često je bio u izolaciji, jer nikad nije odstupao od svojih ideala – dodaje Kusić.
Dostupan je tonski zapis tribine.
Otvorena je izložba likovnog i konceptualnog umjetnika Nikole Vukmanića “EU i Supek: građanska nošnja”, a potom je ispred Knjižnice za mlade nastupio jazz sastav iz Zagreba Sunrise Sessions.
