Davor Trupković: UPU “Zvijezda” i plan upravljanja su temelj revitalizacije

Autor: Marin Bakić

Zvijezda. Foto: Igor Beketić

Kad se utvrđivao koncept Zvijezde za odluke o izradi UPU-a, odlučeno je da grad treba zaživjeti. Imamo jako mnogo muzeja koji nisu samoodrživi. Jedva prikupe sredstva za hladni pogon. Bez dotacija ne bi opstali – kaže arhitekt Davor Trupković, dugogodišnji konzervator, a odnedavno pomoćnik ministra kulture.

Skeptičan je prema idejama da se, kao što se radilo u nekim europskim slučajevima, uklone svi povijesni slojevi nekoga grada i rekonstruira njegov izravan izgled.

  • Postoji u Nizozemskoj gradić s tridesetak kuća. Odlučili su vratiti izravnu strukturu i dobar dio naselja koji je nastao evolucijom ukinuti. Njihova se odluka sastojala, dakle, u tome da se reducira broj stambenih jednica i kuća koje su nastale na povijesnom sloju. Od grada su napravili muzej. Treba li Zvijezda biti muzej? Taj skup projekt je započeo 1960-ih. To naselje je praktički nestalo da bi se prikazao savršeno formiran gradić. U njemu nitko ne živi – kaže Trupković.

Nedavno je u Knjižnici za mlade održao predavanje “Koncepcija Zvijezde – jesu li konzervatori krivi za sve?” koje je održano u sklopu projekta “STAR VOICE – karlovačko-javno civilno partnerstvo za sudjelovanje građana i povećanje transparentnosti za revitalizaciju gradske jezgre Zvijezde” čiji je nositelj Udruga za društveni razvoj “KA-MATRIX”, a njezini partneri su Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Grad Karlovac, Veleučilište u Karlovcu i Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka. Priojekt se financira iz IPA fonda Europske unije, a njegova vrijednost je 152.988,07 eura, a odobreno je 130.398,07 eura.

Cilj projekta “STAR VOICE” je uključiti veći broj građana u upravljanje Zvijezdom te ojačati partnerstvo javnog i civilnog sektora. Provest će se posebni, takozvani deliberativni, oblici sudjelovanja građana u upravljanju javnim dobrima i omogućiti im aktivan nadzor i sudjelovanje u upravljanju gradskom jezgrom.

Dostupan je i tonski snimak predavanja Davora Trupkovića “Koncepcija Zvijezde – jesu li konzervatori krivi za sve?” predavanja.

Trupković smatra da je provedba tog projekta dobra, jer će doprinjeti osmišljavanju plana upravljanja Zvijezdom koji će se naslanjati na Urbanistički plan uređenja “Zvijezda” čiji se prijedlog uskoro treba usvojiti na Gradskom vijeću.

  • Grad je u jednom trenutku shvatio da valja započeti izradu urbanističkog plana uređenja i urbanističkog plana upravljanja. Tko god pita kako uložiti, pita i što će na to reći konzervatori. Kada je započela izrada UPU-a, prvo je postavljeno pitanje kako bi Zvijezda trebala izgledati. UPU i strateška odluka neće razriješiti problem Zvijezde. Mora uslijediti plan upravljanja. Usporedno s izradom UPU-a je trebalo raditi plan upravljanja. Da bi se javilo na bilo koje europske fondove s projektima, trebaju se razriješiti imovinsko-pravni odnosi i utvrditi vizija. Konzervatorska studija nije rješenje problema, nego samo govori što su glavne konzervatorske odrednice. Urbanisti trebaju dati naglasak na novu namjenu i nov sadržaj iz Konzervatorske studije. Sociološka je uvažila mnogo toga i urbanistima dala vrijedan input – naglašava Trupković.

Da bi se urbanistima olakšao posao, valjalo je izraditi brojne podloge. Njihova svrha nije da stoje u ladicama. Velika većina studija je definirala strateške ciljeve, no trebalo bi dodatan napor uložiti u to da urbanistički plan uvaži te studije za kvalitetno urbanističko rješenje”, nastavlja Trupković.

  • Koncept revitalizacije nije nešto jednostavno. Svatko ima svoj put i svoje strateško opredjeljenje, ali i ograničenja u prostoru. Zvijezda nije definirana jednoznačno. Nastala je kao tvrđava, ali je postala grad. Split je na listi UNESCO ne zato što je riječ o palači cara Dioklecijana, nego što se ona razvila u grad sa svim svojim slojevima koji su podložni promjenama. Bunilo se protiv uređenja splitske rive. No, radikalni pristup bi rekao da je treba ukloniti, jer je nije bilo za palače – u nju je Dioklecijan uplovio. Je li to rješenje – pita Trupković i dodaje:
  • U Zvijezdi ima mjesta i za staračke domove i za škole i za Veleučilište, ali i za trgovinu. Mono-namjena nije rješenje.

Smatra da je oblik tvrđve sačuvan crnom promenadom koja se nalazi na mjestu nekadašnjih bedema.

  • Pitanje je građevinske strukture u Zvijezdi. Ona je u uistinu lošem stanju i traži velike investicije. Plan upravljanja treba služiti tome da Grad zatečeni plan infrastrukture može prijaviti na financiranje iz vanjskih fondova. Struktura ulica, komunalne opremljenosti i urbane opreme je takva da je to vani financirano sredstvima Europske unije. Financirat će projekte za javne prostore. Vrlo dobro procjenjuje javni interes i koji je benefit za lokalnu zajednicu. Mora to služiti svim građanima i ne biti na teret državi ili lokalnoj upravi. Kad se projekt odobri i izvrši, nadgleda se narednih šest ili sedam godina. Poanta čitavog plana je da započnemo projekte koji se tiču komunalne opremljenosti Zvijezde. Planovi upravljanja nisu kopiranja iz posebnih studija, nego njihova nadgradnja – dodaje Trupković.

Kao pozitivan primjer provedbe takvog strateškog promišljanja navodi Šibenik i ogulinski projket Ivanina kuća bajki. Predlaže da se oslobodi lokalne proizvođače voća i povrća zakupa na Trgu bana Jelačića i da se za početak tamo obnovi tržnica, a smatra i da ne bi bilo loše kada bi se zaposlilo pet ili šest mladih stručnjaka da rade samo na izradi projekata za prijavu na EU fondove.

  • Malen je broj profesionalaca koji posao pisanja projekata rade za novac, za što i trebaju raditi. Plan upravljanja služi tome da se vidi strateška vizija, utvrde koraci za deset godina unaprijed, da bi se stanje poboljšalo. Ako toga nema zapisano, više odjela prijavljuje neovisno slične projekte i prijavljuje se stihijski na fondove. Ne čekamo da se objavi plan natječaja u EU, nego da radimo cijelo vrijeme i kada se natječaji raspišu predamo aplikacije. Ako se procijeni da to ne može raditi Grad, poštenije je osnovati agenciju s pet profesionalaca koji će to raditi za dobru plaću prvih pet godina, a potom po učinku. Platio bih pet stručnjaka 100.000 eura prvih dvije godine, ako mi to donese pet milijuna eura – veli Trupković.

Javnost često nepovoljno gleda na konzervatore kao na nekoga tko se iživljava propisivanjem kojekakvih uvjeta ulagačima u zgrade koje su pod zaštitom ili su u zoni zaštite. No, možda je problem i u zatvorenosti konzervatora prema javnosti koja onda nije upoznata s njihovim načinom rada.

  • Friška odrednica iz Bruxsellesa je da ne budemo autistični i da se otvorimo javnosti. Možda su konzervatori postali ekskluzivni, jer nisu imali vremena objašnjavati. Možda ponekad ni samima sebi ne možemo objasniti neke stvari. Drugom, uvedena spomenička renta. To je funkcioniralo do 2013. godine. Ubiralo se dva milijuna kuna, koja su se vraćala građanima za obnovu po uvjetima konzervatora. I dalje se skuplja renta, no potrošilo se na dizalo u zgradi gradske uprave. Je li mogao biti financiran od nekog ministarstva, a da se 700.000 kuna uloži u pročelja, krovišta i slično? Sad se vraća spomenička renta s 150.000 kuna. Što ćemo s time? Nadalje, nije ista hijerarhija uvjeta kad je pojedinačna zaštita ili kad je opća. Kod pojedinačnih je i unutrašnjost zaštićena. Kada određujemo uvjete u zoni, najčešće se to odnosi na vanjski izgled – kaže Trupković.

Otkriva da će konzervatorski odjel biti premješten u zgradu nekadašnje Ka-mode radi uštede.

Rad Aktiviraj Karlovac portala financijski podupire Fond za pluralizam Agencije za elektroničke medije