Ostavština Borisa Magaša je velika, ali intimna. Provociram našu kulturu tvrdnjom da je to najveća raskoš koju imamo – kaže arhitekt Nenad Fabijanić na promociji zbornika radova sa znanstvenog simpozija o Magašu koji je održan u listopadu 2014. godine u Karlovcu u organizaciji Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Građevinskog fakulteta u Rijecu, a pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pod pokroviteljstvom Grada Karlovca.
Simpozij je održan u Velikoj vijećnici Grada Karlovca, gdje je u ponedjeljak održana i promocija zbornika, čiji je odgovorni urednik Zvonimir Gerber.
- Prije dvije godine nismo bili svjesni kako zahtjevnog posla smo se uhvatili. Sada možemo reći da smo napravili dobar posao. Ne bismo to mogli da nismo imali punu suradnju s HAZU, Gradom, sudionicima simpozija, a pomoć smo dobili od Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naš rad je budno pratilo i oko Olge Magaš, arhitektice, Magaševe supruge. Financijski su nam pomogli i Lana karlovačka tiskara, Karlovačka županija i Hrvatski nogometni klub Hajduk – veli Gerber.
Akademik Andrija Mutnjaković kaže da je HAZU iznimno ponosan na to što je imao člana poput Magaša.
- Nismo svjesni da postoji hrvatska tradicija pisanja o arhitekturi stara pet stotina godina, od pape Siksta V, koji je porijeklom iz Boke kotorske, preko Frane Petrića, pa do Magaša koji je promislio čovjeka prije nego što bi gradio. Njegov je stav bio da je arhitketura slobodno autorsko stvaranje – kaže Mutnjaković.
Arhitektica Zorana Sokol Gojnik primjećuje da zbornik sadržava raznolikost tema i pristupa, a njezin kolega Boris Morsan je podsjetio da je Magaš upozorio kako je njegovom rodnom gradu Karlovcu potrebna koncepcija prostornog razvoja.
- To je ideja koju nam je ostavio i od koje je nastala Magaševa linija koja razgraničava dio grada u kojem se gradi i zelenilo, to jest kulturni krajolik koji se čuva od izgradnje – veli Morsan.
Dodaje da su Magaševe ideje važne i da ih je potrebno uvrstiti u prostorne planove, a izražava zadovoljstvo što se to već i čini.
- Karlovac ima nevjerojatan urbanistički potencijal. Perspektive su sjajne – veli Morsan.
Gradonačelnik Damir Jelić je u nekoliko navrata razgovarao s autorom stadiona Hajduka, takozvanom “poljudskom ljepoticom”.
- U jednom sam razgovoru shvatio plitkoću promišljanja vlastitog grada. O Zvijezdi smo razgovarali čak na razini ontologije, bitka. Akademik Magaš nije davao prednost arhitekturi, nego čovjeku – kaže Jelić.
