Vladimir Šeks: Memoarima protiv krivotvoritelja povijesti

Autor: Marin Bakić

Dinko Čutura, Ivan Miškulin i Vladimir Šeks na promociji njegove knjige "1991. – moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat” 25. travnja 2016. godine u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu. Foto: Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić"

Vi koji ste se borili za Hrvatsku idealizirali ste ju, pa se javljaju frustracije. Kada smo je stvarali, nismo Hrvatsku gledali kao državu premreženu kriminalom. Stvorili smo temelje i cijelu arhitekturu, a sada traje bitka za kvalitetu života i socijalnu pravdu. Težili smo državi vladavine prava i u toj borbi ne treba posustati – poručio je u ponedjeljak iz Ilirske dvorane Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” s promocije svojih dvosveščanih memoara “1991. – moja sjećanja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat” političar Vladimir Šeks.

Vladimir Šeks na predstavljanju svojih memoara u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu 25. travnja 2016. Foto: Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić"
Vladimir Šeks na predstavljanju svojih memoara u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu 25. travnja 2016. Foto: Igor Čepurkovski/Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”

Te prijelomne godine bio je potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatskog sabora, kratko i ustavni sudac Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ali i šef kriznog štaba za Slavoniju i Baranju. U svojim memoarima, koje je lani izdao Večernji list, temeljem dokumenata iznosi svoje viđenje zbivanja “secirajući” tu burnu godinu po mjesecima.

  • Uporna je moja borba protiv krivotvoritelja nove hrvatske povijesti. U posljednjih deset godina hrvatska publicistika i historiografija zapljusnute su lažima o karakteru i nastanku moderne hrvatske države. Nastoji se ubrizgati laž da Hrvatska nije nastala u Domovinskom ratu, nego slomom Jugoslavije u građanskom ratu za što bi podjednaku odgovornost snosile nacionalističke vođe u Beogradu i Zagrebu Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Pozivam i ostale autore iz tih godina da se late pera, pa da se kroz gomilu laži probije istina – kaže Šeks.

Svjedoči da je Republika Hrvatska “projektirana” temeljem antifašizma, nasuprot Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te borbe branitelja.

  • Zaglavni kamen stvaranja moderne hrvatske države je bila politika svehrvatske pomirbe u svrhu obrane. Zahvaljujući tome smo uspjeli. Moja je ključna poruka da se taj zaglavni kamen osvijesti, da se prekine verbalni građanski rat. Ako se nastavi, zaboravimo na članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji, jer će Hrvatska postati lak plijen. Jedino je složna Hrvatska zalog sigurne – veli Šeks.

“Zanimljivost Šeksovog rukopisa je u njegovoj autentičnosti, jer ovaj svjedok i akter zbivanja o kojima piše istima pristupa objektivno”, smatra povjesničar Dinko Čutura. Slaže se s njime i njegov kolega Ivan Miškulin.

  • Nekoliko je važnih doprinosa ovih memoara. Prvi je što svjedoči o specijalnom ratu Kontraobavještajne službe protiv vlasti. Namjera tog rata je bila ukazati međunarodnoj zajednici da se u Hrvatskoj formira proustaški režim. Više od aktivnosti KOS-a iznenađuje što je uspio uvjeriti mnoge domaće čimbenike u to. Ovakva je igra htjela razbuktati i ambicije kod nekih u vrhu HDZ-a. Sljedeće je bitna navodna Šeksova namjera da smijeni Tuđmana. Hrvatska je sredinom 1990. počela oblikovati svoje snage, no bila je i dalje slabija u odnosu na srpske pobunjenike i Jugoslavensku narodnu armiju, pa je prema njima postupala pažljivo. Problem je što je zbog toga trpilo stanovništvo na područjima pred ratom ili u kojima je započeo rat. Na terenu nije bilo jednostavno izdržati. Tuđman je zbog takve politike bio kritiziran i odatle priče o navodnom pokušaju njegova rušenja – kaže Miškulin.

“Optužbe za to su iznesene 12. i 13. kolovoza 1991. na sjednici Predsjedništva HDZ-a”, nastavlja.

  • Neki Šeksovi unutarstranački suparnici su takvu situaciju htjeli iskoristiti za osobnu promociju i isključiti Šeksa iz političkog vrha – smatra Miškulin.

Treći doprinos memoara je, smatra, izravan uvid u odlučivanju o neovisnosti Hrvatske. Odluku o raskidu veza s Jugoslavijom pisao je upravo autor ukoričenih sjećanja.

  • To je finale 15-godišnje Šeksove borbe. Nadalje, Vukovar nije bio izdan, nego je bio žrtva svog geografskog položaja u doba kada su se stvarale hrvatske oružane snage. I dugotrajnost opstanka obrane je svjedočanstvo herojske borbe – kaže Miškulin.